Na zagrebačkom Rebru oporavlja se čovjek bez srca, stigla je u listopadu nevjerojatna vijest iz KBC-a Zagreb. Na tamošnjoj intenzivnoj posjetili smo 67-godišnjaka kojemu je život spašen tako što su mu liječnici izvadili srce, a njegovu funkciju zamijenili srčanom pumpom. Bio je to i ostao prvi takav zahvat ikad napravljen u hrvatskom zdravstvu, pacijent je u dobrom stanju te trenutačno na kontrolama u toj bolnici. Liječnici koji su ga operirali utvrdit će hoće li i kada biti spreman za transplantaciju srca, a on dotad svoje srce, da tako kažemo, nosi u kovčegu.
– Planira se evaluacija njegova stanja odnosno faktora koji je sprečavao transplantaciju, a to je visoki otpor u plućnoj cirkulaciji – objasnio je prof. dr. sc. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb koji je dio tima koji stoji iza tog revolucionarnog zahvata.
Vađenje srca i spašavanje života na takav način slučaj je u oko deset posto pacijenata s terminalnim zatajenjem srca, kaže dr. Biočina. Najviše oboljelih riješi se ugradnjom obične srčane pumpe koja se ugrađuje paralelno, bez uklanjanja bolesnog srca, izvan tijela ili u njemu. A prva ugradnja srčane pumpe bila je na Rebru 2008. godine i jedan je od tri ključna događaja koje taj ugledni kardiokirurg izdvaja u svojoj karijeri. Prethodila mu je prva transplantacija srca napravljena na Rebru 1988. godine.
– Prva transplantacija bila je nezaboravna, bio sam tada specijalizant i to što je pokojni profesor Sokolić napravio nismo vjerovali da je moguće i da se doista događa. Kakva je to bila senzacija – opisuje profesor Biočina dodajući kako je godinu dana prije toga prvi put pacijentu, zahvaljujući uređaju ECMO-u, dano vrijeme da preživi.
– To je tada izgledalo nezamislivo – kaže taj kardiokirurg čiji stručni uspjesi, osim što spašavaju živote, nerijetko postaju i vijesti. Ipak, izuzev spomenutih zahvata koji su redom bili pionirski u hrvatskom zdravstvu, dr. Biočina ističe da o njegovu poslu ljudima ovisi život te da stoga za njega nema malih i velikih operacija.
– Koji put neka mala operacija može postati kritična, a i ona najveća može proći rutinski i puno bolje nego što smo se nadali. Medicinu nikad ne shvaćamo kao revoluciju, nego kao evoluciju, jer u svakodnevnoj praksi uvijek napravimo nešto novo – kaže dr. Biočina ističući kako je njegov rad dio timskoga rada pa je tako i svaki uspjeh timska zasluga.
Kako kaže, on je frontmen, ali kad njegov posao završi, život pacijenta u rukama je anesteziologa, koje smatra ljudima od neprocjenjive vrijednosti te ističe svoju kolegicu prim. dr. Višnju Ivančan, voditeljicu Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika.
– Oni ih šalju na operacije, a nakon zahvata oni se brinu o pacijentima. Posao je nužno vezan uz kardiološki i anesteziološki tim – dodaje kardiokirurg Biočina.
Pothvati koje smo opisali ulijevaju povjerenje pacijentima, često ogorčenima na zdravstvo i sustav u cjelini. Međutim, u posljednje vrijeme javlja se glasno nezadovoljstvo i s druge, liječničke strane te se svakodnevno može čuti da pojedinci odlaze u europske bolnice.
– Položaj liječnika je težak, kao i položaj bilo koga drugog u ovoj društvenoj krizi. Liječnici su prije odlazili manje zato jer su u Europskoj uniji postojale regulatorne barijere. Trebamo učiniti isto za liječnike kao i za bilo kojeg kvalitetnog profesionalca, da ne odu ili da se vrate, odnosno da dođu u Hrvatsku, a to je da im omogućimo pristojne uvjete za život i rad – smatra profesor Biočina napominjući kako je u ovom trenutku zdravstveni sustav jedna od najboljih vrijednosti za uloženi novac.
Takav rezultat možemo zahvaliti, smatra, entuzijazmu hrvatskih liječnika.
– Entuzijazam i stupanj znanja kombinacija su koja još drži sustav. Mi smo možda prestari da se mijenjamo, no mlađa generacija ne može živjeti vječno na entuzijazmu. To nije kritika. I vidi se polako da oni entuzijazam zamjenjuju konkretnim zahtjevima – pojasnio je taj liječnik očiti proces koji se događa u našem zdravstvu i društvu generalno.
– Mi smo bili generacija neuvjetovanog entuzijazma, ali živjeli smo u takvom vremenu. Po novim regulacijama, entuzijazam je čak i obeshrabren jer ljudi ne mogu ostajati u bolnici izvan svog radnog vremena odnosno raditi i operirati dulje od određenih sati ako se nešto dogodi pacijentu u to vrijeme. Mogu biti tuženi – kaže dr. Biočina.
Situacije su to koje si je u zadatak dala riješiti zdravstvena vlast kojoj je cilj, izrečen više no jednom, spriječiti odljev liječnika iz Hrvatske. Strategija s tim ciljem još čeka predstavljanje, a dotad je više stotina liječnika zatražilo od Hrvatske liječničke komore dokumente potrebne za odlazak iz zemlje.
>>Pacijentu izvadili srce i spasili život ugradnjom pumpe od 100.000 eura
>>Istu je ženu operirao dva puta, a ozljedu nije sanirao
>>Ozbiljne komplikacije rijetke su nakon operacije nosa
Otvori KEKS Pay
Kolika mu je danas tarifa, da si covjek spasi zivot