Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i sam se založio da institucije rade svoj posao kad je na okruglom stolu u Hrvatskom saboru, "ukravši" Međunarodni dan borbe protiv korupcije, praktički sam sebe prijavio kazavši: "Volio bih da dođe inspekcija rada i da kazni Dinka Cvitana i Tamaru Laptoš zbog uvjeta u kojima ljudi rade". Naravno, bio je to istup očajnika jer nije Cvitanu to bio prvi put da govori o teškim uvjetima rada u DORH-u i USKOK-u. Govorio je o tomu i u svibnju u svome godišnjem izvješću. Ali, upravo zbog nesvakidašnje samoprijave i emocijama nabijenog istupa ovaj put Cvitan se pobrinuo da to uistinu svi i čuju.
Hoće li postupiti po "prijavi"?
Ipak, pitali smo Inspektorat rada hoće li postupiti po Cvitanovoj "prijavi". Inače, inspektor rada postupa po službenoj dužnosti, a iznimno i na zahtjev stranke (što Cvitanov istup ipak nije) kad je to propisano zakonom.
"U pogledu Vašega upita koji se odnosi na obavljanje inspekcijskog nadzora primjene propisa o zaštiti na radu u DORH-u, obavještavamo Vas da Inspektorat rada kod pripreme operativnih planova obavljanja inspekcijskih nadzora ima u vidu i koristi sva dostupna saznanja i izvore podataka o primjeni tih propisa, ali ne najavljuje svoje akcije iz pripremljenih operativnih planova obavljanja inspekcijskih nadzora", rutinirano nam je vrlo brzo odgovoreno s potpisom ravnatelja Inspektorata rada Ilije Tadića.
Sudeći po onomu što je Cvitan govorio, državni odvjetnici rade u takvim uvjetima da nemaju dovoljno radnog prostora niti su ti prostori adekvatno opremljeni da bi zadovoljili barem minimalne uvjete. Govorio je o tomu da službenici nemaju gdje sjediti, da su sudski spisi zakrčili radne prostore koji izgledaju kao kolodvori prije šezdesetak godina iako je u posljednjih godinu dana puno toga i učinjeno u smislu popravljanja stanja, da ljudi klečeći rade na spisima...
I osuđenici na izdržavanju kazne imaju svoja prava pa su na Europskom sudu za ljudska prava dobili i odštete kad su se žalili na neadekvatan prostor i uvjete života u zatvoru. Tako su i okolnosti o kojima je Cvitan govorio propisane Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada. Među ostalim, veličina radne prostorije mora biti takva da je za "svakog radnika" osigurano najmanje 10 kubičnih metara zračnog prostora i dva četvorna metra slobodne površine poda. Pritom se u slobodan prostor ne uračunava, napominje se u Pravilniku, prostor i površina koji se koriste za skladištenje. Iz Cvitanova izlaganja razvidno je da svi zaposlenici kojima treba nemaju ni svoj radni stol.
Što se tiče količine rada, odnosno kadrovske potkapacitiranosti DORH-a i USKOK-a, riječ je zapravo o višegodišnjem problemu pravosuđa. Cvitan je napomenuo da su nepopunjena 133 mjesta zamjenika državnih odvjetnika (9 u DORH-u, 35 u županijskim i 89 u općinskim državnim odvjetništvima), ali s obzirom na spomenute probleme uvjeta rada, pitanje je i gdje bi oni radili. Uz to je nepopunjeno 159 mjesta savjetnika, 181 vježbenika i službenika. Posljedica je toga, ali i entuzijazma državnih odvjetnika da se, u vječnoj utrci sa zakonskim rokovima, radi i do kasno u noć. Dakako, nema se novca ni za stručnu literaturu, medije i tisak, a kamoli za edukaciju. Kad bi sve državne institucije "delale svoj posao", očito bi prostorije u Gajevoj i zbog sigurnosnih i zbog radnih okolnosti davno bile zapečaćene, a "poslodavac", u ovom slučaju Sabor, kažnjen.
Dakako, s tim je povezano i pitanje atraktivnosti posla državnih odvjetnika i službenika, osobito sa specijalističkim zvanjima kao što su IT stručnjaci.
"Atraktivan" posao za žene
Pravilo da žene "osvajaju" slabije plaćena i manje atraktivna zanimanja u ovom slučaju najviše dolazi do izražaja. Od 604 dužnosnika u državnim odvjetništvima, 400 ili 66,23 posto su žene. Najveći ih je udio o Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu (11 od 12 ili 91 posto), zatim u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu (27 od 32 ili 84%), pa ODO Zagreb, Gospić, Požega i Velika Gorica (83%). U USKOK-u su 22 žene od ukupno 33 dužnosnika. Uzgred, za godišnji rad USKOK-a predviđeno je 20 milijuna kuna (malo jači uskočki predmet) od ukupno 311 milijuna kuna koliko na raspolaganju ima ukupno budžet DORH-a. Usporedbe radi, na izbjeglice smo do 7. listopada potrošili 22 milijuna kuna, što ističemo jer to govori da politika može naći novac kad mora. A za borbu s korupcijom očito ne mora! Uostalom, kako bi onda sebe opremali.
>> Cvitan: Uskok ima rezultate, ali nema uvjete za rad
Otvori KEKS Pay
