Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 18
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
30.12.2015. u 17:45

Ukupni dug hrvatskih tvrtki neznatno je prestigao vrijednost godišnjeg BDP-a (102%), odnosno 330 milijardi kuna, za razliku od njemačkih, čeških ili slovačkih poduzeća čiji dugovi čine tek polovicu BDP-a njihovih zemalja

U svim analizama hrvatske zaduženosti uglavnom se spominje visok javni dug države, no tvrtke, kad je o dugovima riječ, stoje puno lošije i od same države. Ukupni dug hrvatskih tvrtki neznatno je prestigao vrijednost godišnjeg BDP-a (102%), odnosno 330 milijardi kuna, za razliku od njemačkih, čeških ili slovačkih poduzeća čiji dugovi čine tek polovicu BDP-a njihovih zemalja. Hrvatska narodna banka smatra da je čak jedna trećina korporativnog duga prekomjerna! Za razliku od većine zemalja srednje i istočne Europe sličnog opterećenja dugom, jedino u Hrvatskoj od početka krize nije došlo do razduživanja tvrtki, već je njihov dug povećan u odnosu na 2008. godinu. 


– Upravo se visoka zaduženost privatnog sektora i s njome povezana nužnost razduživanja učestalo navode kao ključna ograničenja bržeg i snažnijeg gospodarskog oporavka – navode analitičari Hrvatske narodne banke koji smatraju da bi se zaduženost tvrtki morala spustiti na 70 posto BDP-a, odnosno 231 milijardu kuna da bi njihov dug postao održiv. Granicu održivosti korporativnog duga odredio je MMF, na osnovi zaduženosti zemalja koje čine jezgru Europske unije. MMF-ova je analiza pokazala da dug tvrtke ne bi trebao prelaziti 30 posto imovine poduzeća!

– Visok dug hrvatskih poduzeća postao je velik teret za njihovo poslovanje – tvrdi HNB koji je izračunao da bi 40% postojećeg duga postalo neodrživo uz daljnji rast kamata za jedan postotni poen. Mala su poduzeća znatno manje zadužena od ostalih i imaju zamjetno manje potrebe za razduživanjem, a udio duga u njihovoj imovini kreće se oko 22 posto, što pokazuje da mala poduzeća unatoč svom potencijalu rasta imaju ograničen pristup financiranju. Dug velikih poduzeća premašuje 33 posto njihove imovine, a najviše je prezaduženih tvrtki u građevinarstvu, ugostiteljstvu, ali i sektoru proizvodnje električne energije.*

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar Vrijeme
Vrijeme
09:37 31.12.2015.

Mnoge tvrtke su namjerno opterecene. Pitanje je i zasto se dozvolilo da se tvrtke toliko opterete? Jesu li se banke kockale sa kreditima? Jesu li tvrtke namjerno precjenjivale svoju vrijednost da bi se zaduzivale do besvjesti?

Avatar anlaser
anlaser
09:09 31.12.2015.

Naravno da su najzaduženije kad država raznim trikovima poput predstečajnih nagodbi čuva guzice nesposobnih "pretvorbenih tajkuna" i briše im dugove ne vodeći računa o vjerovnicima i manjim firmama koje pritom stradaju.Umjesto da se vlasnicima naplati dug i po cijenu prodaje firme i vlastite imovine taj "oprošteni" dug se naravno prelije u državni trošak,a firme koje su pritom uništene još ostaju državi dužne poreze i namete.Svaku firmu koja je uglavnom zbog nesposobnog rukovodećeg menađmenta dovedena u nepovoljno stanje treba prodati zainteresiranim ulagačima i na taj način je podići na noge.Naravno da će par krupnijih glava ostati bez posla ali zbog njih su i izmišljene predstečajn nagodbe.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije