Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 100
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Drama na HRT-u

Dramski program iscrpile sapunice, nema nade za nove Gruntovčane

Foto: Youtube Screenshot
15.02.2014.
u 09:53

Novu ravnateljicu Željku Turčinović dočekali su kao spasiteljicu, ali ona tvrdi da HTV može proizvesti samo četiri epizode dramske serije i dva filma godišnje

Ovih dana pala je prva klapa TV filma “Imena višnje” u režiji Branka Schmidta i kućnoj produkciji HRT-a. Drama je to, kažu nam autori, o ljubavi, gubitku i starosti u poslijeratnom vremenu, koja se snima prema scenariju bosanskohercegovačkog književnika Josipa Mlakića. Baš negdje u vrijeme posljednjih priprema uoči snimanja tog filma, s HRT-a je najavljeno i snimanje nove dramske serije “Crno-bijeli svijet” u vanjskoj produkciji Interfilma, odabrane na javnom natječaju koji je televizija raspisala pokraj prošle godine.

Radi se o drami smještenoj u Zagreb osamdesetih, u vrijeme Lapidarija i Zvečke, za koju scenarij pišu Igor Mirković i Pero Kvesić, a režirat će je Goran Kulenović, najpoznatiji po radu na TV seriji “Bitange i princeze”.Takve najave novog pokretanja zamrle produkcije Dramskog programa dolaze samo nekoliko mjeseci nakon što je na čelo te organizacijske jedinice HRT-a došla Željka Turčinović iz dramskog programa Hrvatskog radija, koja je slovila za jednu od kompetentnijih radijskih urednica, otvorena za radove mladih dramskih autora koji su premijere svojih tekstova nerijetko imali upravo u njezinu programu.

Na nju se na Prisavlju trenutačno gleda kao na moguću spasiteljicu Dramskog programa, koja bi trebala oživjeti zamrlu proizvodnju, no pitanje je koliko u devastiranom Dramskom programu zaista ima mjesta za napredak. Podsjetimo, u Drami HTV-a zadnjih su se desetak godina dogodile brojne koncepcijske promjene koje su do krajnosti trivijalizirale, a potom i osakatile proizvodnju.

Darvinistički pristup

U izvješću koje obuhvaća produkciju televizijskih serijala od 2008. do 2012. godine, vidljivo je da je Dramski program, što u kućnoj proizvodnji, a što u vanjskoj produkciji, samo u 2008. i 2009. godini gledateljima predstavio 811 novih epizoda domaćih serija, od čega je čak 61 posto otpadalo na produkciju sapunica i telenovela, kojima se javna televizija pokušavala natjecati s komercijalnim programima RTL-a i Nove TV, a mnogi nam neslužbeno govore i o izvlačenju novca preko vanjskih produkcija sapunica.

Na taj su način do 2010. godine, kad je ta praksa prekinuta, iz nacionalne kuće izvlačeni milijuni koji su mogli biti utrošeni u spas Dramskog programa. Hiperprodukcija jeftinih sapunica, čija epizoda u prosjeku košta oko 170.000 kuna, te plitkih humorističnih serija (također često u vanjskoj produkciji) za oko 220.000 kuna po epizodi, rezultirala je, s jedne strane, srozavanjem kriterija proizvodnje televizijskog sadržaja, a s druge je strane srušila cijene proizvodnje TV serijala na štetu dramskih serija čija epizoda rijetko može koštati manje od 700.000 kuna.

U trenutku kad se na HTV-u mjehur sapunica rasprsnuo, zamrla je i sva druga proizvodnja osim humoristične, koja je pak prepolovljena u odnosu na prijašnje godine. Tako je 2010. HTV gledateljima ponudio samo 85 novih nastavaka TV serija, među kojima sapunica uopće nije bilo. Te godine više od pola produkcije otpalo je na sitcome, no našlo se tu i nešto dramskih i kriminalističkih serija. Silazni trend nastavio se, pa je nacionalna televizija u 2012. godini gledateljima predstavila samo 20 novih epizoda humoristične serije “Stipe u gostima”, te 15 epizoda urbane komedije “Nedjeljom ujutro, subotom navečer”.

U vrijeme kad SAD i Skandinavci dosežu vrhunac u TV proizvodnji, mi udaramo o dno, a imamo briljantne mlade glumce i talentirane redatelje.

Hrvoje Hribar

Dramskih i kriminalističkih serija, kao ni sapunica, koje su s HTV-a “protjerane” 2010. godine, više uopće nije bilo.

– Vaša statistika teče od 2008., a “sapunska groznica” zahvatila je HRT nekoliko godina prije. U vrijeme stasanja Nove TV i RTL-a na HRT-u je proglašena krvožedna doktrina da konkurenciju valja “zadaviti dok je još u kolijevci”. Tim putem stotine milijuna javnih kuna bačeno je na asfaltiranje zdravog ukusa, a nekolicina novoosnovanih produkcijskih kuća prvo se obogatila pa kasnije netragom propala. Godina 2008. je prva godina krize. Javna televizija je tada pod javnim kritikama da se presapunala, pa stoga, istekom prijašnjih ugovora, počinju eksperimenti s drugim vrstama serija. Opet brzopleto, jer promjene su nedovoljne: zadržan je kontinuitet niske razine produkcije, površne scenaristike i pogrešne selekcije. Komercijalnim televizijama, koje nipošto nisu konkurencija javnoj televiziji, napose ne na spomenuti darvinistički ili kapitalistički način, HRT nije osobito naudio.

Naškodio je, međutim, sebi. Zato danas nemamo pravi dramski program – ocijenio je Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, kojeg smo pitali za mišljenje o trendovima HTV-ove produkcije.O poraznom manjku kućne produkcije Dramskog programa raspravljalo je i Programsko vijeće HRT-a, na kojem je upozoreno da Dramski program HTV-a samostalno više ništa ne proizvodi, nego sve kupuje ili naručuje od vanjske produkcije, što se mora hitno i radikalno promijeniti.

– Jedna od uloga HTV-a su koprodukcije s neovisnim producentima, čime se stimulira čitava nacionalna audiovizualna proizvodnja. To mu je i zakonska obaveza. Ipak, pri tome se ne smije zanemariti angažman Dramskog programa kao važnog proizvođača televizijske proizvodnje. U posljednjoj raspravi zaključili smo da HTV u tom smislu ne ispunjava svoju javnu funkciju, a imamo i problem sitcoma koji se vode kao vanjske produkcije, ali je upitno je li to zaista tako – rekla nam je predsjednica Vijeća Nina Obuljen.

Iako nije precizirala o kojim se serijama radi, nije teško pretpostaviti da je aludirala na gledateljima drage sitcome “Stipe u gostima” i “Odmori se, zaslužio si” koje je HTV prošle godine u cilju ušteda i popunjavanja kvota vanjske produkcije prepustio drugima, i to uz gotovo dvostruko manju cijenu po epizodi od one koju su sami ulagali u njihovu proizvodnju.

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

FOTO: Željko Lukunić/PIXSELL

– Vijeće je više puta reklo da HRT mora uložiti u vlastitu proizvodnju, da mora postaviti jasne kriterije i strategiju kakva će djela iz vanjske produkcije nabavljati. Svjesni smo da nije ni normalno ni opravdano da isključivo proizvodi u vlastitoj produkciji, ali ona kao takva također mora postojati – ocjenjuje Nina Obuljen, dodajući da će rad ravnateljice Produkcijskog odjela Drame HRT-a Željke Turčinović moći komentirati tek kada dobije njezin prvi izvještaj o radu. S njezinim se viđenjem slaže i predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, laburist Branko Vukšić.

– Ne znam što će nova urednica raditi, ali poučen iskustvom zadnjih dvadesetak godina, tvrdim da HTV ne ispunjava osnovnu funkciju javne televizije. Praktički su ukinuli dramski program baveći se otkupljivanjem sapunica, a način na koji se to radilo je tema kojom bi se morao pozabaviti DORH. U vrijeme mračne Jugoslavije naša je televizija snimala dramske serije koje su bile najisplativije u povijesti, jer su bile dobre, sto su puta reprizirane, a televiziji su dale dobar imidž. A što se događa danas? Dramski program, koji je ogledalo i legitimacija jednog vremena, upropašten je neprimjerenim i jeftinim žutim sadržajem. Nažalost, političari koji su na vlasti nemaju pojma o tome što je javna televizija. Oni na njoj ne žele Krležu, Marinkovića ili Držića, nego samo svoju sliku na ekranu.

Ako uprava to ispunjava, oni misle da televizija ispunjava svoju javnu svrhu – oštar je Vukšić.Osim nedostatka jasne vizije, sustavnom uništenju Dramskog programa posljednjih je godina pridonijelo i to što je na HTV-u oprema zastarjela, kadar demotiviran, a birokratske prepreke su takve da nakon isteka osmosatnog radnog vremena radnike nitko ne može spriječiti da odu kući (iako snimanje igranog filma zna trajati i po 12 sati dnevno), a za angažman vanjskog suradnika koji bi uskočio na njihovo mjesto nerijetko je potrebno i desetak različitih potpisa.Ipak, neslužbeno smo od mnogih sugovornika čuli izuzetno optimistična očekivanja od nove urednice, koja se osim radom na Hrvatskom radiju istaknula i kao dugogodišnja predsjednica Hrvatskog centra ITI, te bivša selektorica Festivala malih scena u Rijeci.– U Dramski program došla sam da ga probudim, da počne ponovno proizvoditi. Zatekla sam mnogo otkupljenih, a nikad realiziranih projekata, mnogo uludo potrošenog novca... Objašnjavali su mi da nije bilo kontinuiteta jer su se šefovi često mijenjali, a svaki je od njih pokretao vlastite projekte i odbacivao one svojih prethodnika, a ja taj način rada jednostavno ne mogu razumjeti. Pronašla sam, recimo, već otkupljen scenarij za biografsku dokumentarno-igranu seriju o Tinu Ujeviću, koji smo doradili, a u rujnu počinje snimanje. Premijera bi trebala biti 2015. godine, na šezdesetu godišnjicu njegove smrti. Planiramo još nekoliko važnih projekata i vjerujem da ćemo ih uspjeti realizirati – rekla nam je nova šefica Dramskog programa.

Pri tome naglašava da moramo biti svjesni da je vrijeme velikih produkcija iz sedamdesetih prošlo, i da HTV danas nema produkcijski kapacitet da isporuči nove “Gruntovčane” ili “Naše malo misto”.

– U samoj kući, bez vanjskih produkcija, trenutačno možemo proizvesti četiri epizode dramske serije i dva filma godišnje. Ali imamo viziju i strategiju razvoja, a i klima u kući se promijenila, Dramski program trenutačno ima jaku podršku za oživljavanje proizvodnje. Također, radim na jačanju suradnje s Akademijom dramske umjetnosti.

Završavamo film prema drami Tomislava Zajeca “Trebalo bi prošetati psa”, koji režira mladi redatelj Filip Peruzović, a otkupili smo i “Dramu o Mirjani i ovima oko nje” Ivora Martinića, koja zaslužuje svoju televizijsku inkarnaciju. Ti mladi, talentirani ljudi imaju budućnost u našoj produkciji – nabraja nam Željka Turčinović.Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar upozorava pak da kadrovi koji izlaze s Akademije nemaju adekvatne vještine za proizvodnju kvalitetnih televizijskih serija, te da se prvo mora uložiti dodatni napor u njihovu edukaciju.– Proizvodnja TV serija je zanat, različit od proizvodnje filma. Naučili smo praviti filmove, ali televizijski posao nismo naučili.

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/Robert Anic/PIXSELL

FOTO: Robert Anić/PIXSELL

Podsjetio bih vas na “Novo doba” koje sam ja režirao, na “Stipu u gostima” kojeg piše naš vodeći script-doktor Ognjen Sviličić, ili “Sprovode i provode”, seriju našeg blockbusterskog dvojca Matišić – Brešan. Sve to skupa nije bogznašto, zar ne? Bez razumnog sustava razvoja projekta i modela produkcije, ne možete napraviti seriju. Talent je nemoćan ako ga ne prati organizacijska pamet – objašnjava Hribar.

Strah od promjena

U nadi da će pomoći u edukaciji domaćih talenata, ovaj vikend održat će sastanak s predstavnicima produkcijske kuće Nimbus, koja je s HAVC-om nedavno snimila komediju “Itsi-Bitsi”. Široj je publici poznata po seriji “Most” kojom je osvojila svijet. Našao se, kaže, i s Rickom McCallumom, producentom “Borgia”, koji je izrazio želju da na festivalu u Puli održi majstorsko predavanje o proizvodnji serije u 21. stoljeću.

– U vrijeme kad Amerikanci i Skandinavci dosežu vrhunac u TV proizvodnji, mi udaramo o dno. Zemlja vrvi briljantnim glumicama i vještim mladim redateljima, a pogon – stoji. HAVC je, između ostalog, i zato raspisao dva natječaja zaredom za razvoj TV projekata, neovisno o televizijskim kućama, na koje je nedavno stiglo stotinjak prijava. U HAVC-u, dakle, poduzimamo koliko možemo. Ignoriramo činjenicu da nas HRT ne želi i da se boji promjena.

Ponašamo se prijateljski i u ruci držimo slatku mrkvu, kao da krotimo neku podivljalu domaću životinju – slikovit je Hribar. I zaista, dosadašnja suradnja prirodnih saveznika HAVC-a i HRT-a često je bila trnovita. Suradnjom s HRT-om nisu bili zadovoljni ni vanjski producenti, koji upozoravaju da televizija često malo ulaže, a puno traži. Primjerice, HRT zadržava sva prava na eksploataciju filmova i serija nastalih u vanjskim produkcijama, ali ništa ne radi po pitanju njihove promocije ili plasiranja na strana tržišta, zbog čega projekti s izvoznim potencijalom trunu u ladicama na Prisavlju.Čak i za otvaranje najobičnije Facebook stranice neke serije, požalila nam se jedna producentica, potrebno je obratiti se HRT-u, a tamo nema nikoga tko bi se pozabavio takvim, Prisavlju trivijalnim problemima.Hoće li ova godina označiti preokret i na tom polju, tek ćemo vidjeti. Ravnateljica Dramskog programa kaže da razloga za optimizam ima, ali uz poštovanje realnih produkcijskih okvira.

>> Borba za Prisavlje: Ekipa iz Europskog doma preuzima HRT

>> Šoša: Važnija nam je gledanost 'Horizonta' od turske sapunice

Komentara 10

KO
korisnicc
10:42 15.02.2014.

Hoćemo Mejaše i Gruntovčane!

Avatar ludi kekec
ludi kekec
10:23 15.02.2014.

sreća da nema love za nove serije, jer sve što hrt napravi je čista katastrofa

Avatar Azriel
Azriel
11:44 15.02.2014.

Nije problem samo u HRT, problem je općenito u društvu. Često sam se pitao za kaj netko, bilo HRT ili bilo tko drugi, ne može napraviti seriju poput U registraturi, Kapelskih kresova, Velog mista, Kiklopa, ili film o domovinskom ratu poput Neretve. motalo mi se po glavi vjerojatno zbog novca. No jeli problem u novcu kad vidimo da se rade Ratkajevi, naši i vaši, lud zbunjen normalan? Dakle problem je negdje drugdje, mi jednostavno nemamo kvalitetnih književnika, pisaca scenarija, nemamo baš nezagađenih iontelektualaca. Ne mislim sad da je problem, što nemamo desnih i državotvornih intelektualaca, govorim o kvaliteti. Zar mislite da su Ferić, Jergovič, Veljača ili Nives Celzijus u stanju napisati KVALITETAN predložak za film? A problem je dublji, jer ovi šuft pisci rade nove generacije mladih, nezaintereserinaih i nesposobnih. tak da je problem malkice dublji, i nije problem u HRT. Problem je u sustavnom zaglupljivanju, ne samo nas, nego cijele Europe.... Kvalitetan pisac može sklepati film u B produkciji, kojeg bu gledala šira rodbina, i poneki zalutali, jer mediji i sistem guraju osobe poput lady ga ga

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije