Ovogodišnja će turistička sezona u Hrvatskoj, prema svim pokazateljima, biti rekordna, a to potvrđuju i podaci o prihodima od cestarine Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb za prvih osam mjeseci ove godine. Te su dvije državne tvrtke od cestarine u dosadašnjem dijelu godine uprihodovale gotovo 100 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani.
HAC je na svojih pet autocesta i u tunelu Sveti Ilija od siječnja do kolovoza ove godine od cestarine uprihodovao 1,133 milijarde kuna, što je 73 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Prihod ARZ-a u prvih osam mjeseci ove godine iznosi 410,8 milijuna kuna, 24 milijuna kuna više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Dosad su u ovoj godini ARZ i HAC ubrali ukupno 1,54 milijarde kuna od cestarine.
Tri ljetna mjeseca
HAC-u najviše zarade donosi autocesta A3 Bregana – Zagreb – Lipovac koja je u prvih osam mjeseci 2016. uprihodovala 545,6 milijuna kuna, što je 7,35 posto više nego u istom razdoblju lani. Druga po prihodu je Dalmatina, odnosno autocesta A1 Bosiljevo – Ploče, s prihodima od 449 milijuna kuna, a to je 19 milijuna kuna više nego u prvih osam mjeseci 2015. Pritom se najveći dio tih prihoda na Dalmatini, sukladno dolasku turista na jadransku obalu, ostvari u tri ljetna mjeseca.
Tako, primjerice, u siječnju prihodi od cestarine na A1 iznose 15-ak milijuna kuna, u lipnju se penju na 60 milijuna kuna, da bi u srpnju i kolovozu premašili iznos od 100 milijuna kuna. Tako je, gledajući samo mjesečne prihode, Dalmatina rekorderka po prihodima u odnosu na sve druge pravce. U kolovozu ove godine A1 je uprihodovala 142 milijuna kuna od cestarine, što je 0,25 posto više u odnosu na lanjski kolovoz. Kolovoz inače donosi od svih mjeseci najviše prihoda HAC-u i ARZ-u. HAC je tako u osmom mjesecu ove godine uprihodovao od cestarine 265,2 milijuna kuna, što je 1,7 posto više nego u kolovozu 2015. ARZ-u je pak kolovoz donio 88,6 milijuna kuna, 1,93 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Rast prihoda od cestarine pratio je i rast broja vozila na hrvatskim autocestama. HAC-ovim autocestama je tako u prvih osam mjeseci ove godine prošlo ukupno 26,850.544 vozila, što je 8,79 posto više nego u istom razdoblju lani. ARZ je u dosadašnjem dijelu godine zabilježio 15,189.588 vozila, a to je u odnosu na isto lanjsko razdoblje 6,1 posto više. U kolovozu je, primjerice, Dalmatinom prošlo 2,633.998 vozila, 2,37 posto više nego prošle godine. I po tome je A1 rekorder među svim pravcima. Koliko je promet na toj autocesti ovisan o turističkoj sezoni, pokazuje i podatak da je u siječnju ove godine njome prošlo 536.237 vozila.
Prostor za rast prihoda
Dobra turistička sezona i rast prihoda samo će malo pomoći cestarskim tvrtkama u otplati kredita. Te su dvije tvrtke ukupno dužne oko četiri milijarde eura. Samo ove godine HAC-u na naplatu stiže 466 milijuna eura glavnice. Da nema tih kreditnih omči, HAC bi s takvim prihodima od cestarine sasvim solidno poslovao. Ta tvrtka, naime, ima godišnje ukupne rashode poslovanja nešto manje od 700 milijuna kuna, a godišnji su joj prihodi oko 1,5 milijardi kuna.
Prema studiji o restrukturiranju hrvatskih cestarskih tvrtki, koju priprema konzultantska kuća Atkins po narudžbi Europske banke za obnovu i razvitak sukladno ugovoru o kreditu koji je ta banka potpisala s HAC-om, ima još prostora za povećanje prihoda od cestarine i smanjenje rashoda u HAC-u i ARZ-u. Kao što smo pisali, konzultanti koje je angažirao EBRD predlažu da se povise cestarine, a da se broj zaposlenih u tim tvrtkama prepolovi.
>> Pas i srna na kolniku autoceste A1. Vozači, oprez!
Dalmatina i Slavonica su obadvije zapravo Croatice ili Hrvatice. Usput rećeno da imamo vinhete promet prema TR i dr. Istoćnim susjedima bi isao preko Hrvatske. Sad ide preko Mađarske.a domaći bi se votili ćesće sigurnijim autocestama i bilo bi manje prometnih nesreća...