Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Na meti prosvjednika u SAD-u preko 700 spomenika

Pao i Albert Pike, ugledni slobodni zidar i zagovornik Indijanaca, a nekima smeta i spomenik Thomasu Jeffersonu
01. srpnja 2020. u 00:45 7 komentara 714 prikaza
Demonstrators march in support of gay pride and black lives matter movements in New York City, New York
Foto: LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

"Black lives matter" (Crni životi vrijede) vikali su prosvjednici dok su uz pomoć užeta s postolja rušili 340 centimetara visoki brončani kip generala Alberta Pikea, koji je na pet metara visokom granitnom postolju u Washingtonu stajao od 1901. godine.

Police Protest Encampments grow in New York City NEMIRI U SAD-U Američki aktivist: Srušimo rasistički prikaz bijelog Isusa

Nakon gotovo 120 godina spomenik je srušen u valu uklanjanja spomenika posvećenima generalima Konfederacije, ali i bivšim predsjednicima, pa i očevima nacije, u Sjedinjenim Američkim Državama. Na meti su povijesne ličnosti koje prosvjednici dovode u vezu s ropstvom na američkom jugu.

Tko je bio Albert Pike? Rođen je 1809. u Massachusettsu, a prije preseljenja u Arkansas radio je kao učitelj i graničar. Pisao je pjesme koje je slao lokalnom listu zahvaljujući čemu mu je ponuđen i posao u Arkansas Advocateu, novinama koje su izlazile u Little Rocku, a bile su povezane sa strankom Whig.

Pike je postao uspješan odvjetnik koji se specijalizirao za tužbe Indijanca protiv američke vlade. Sudjelovao je kao časnik u meksičko-američkom ratu, a potom se nastavio baviti odvjetničkim poslom. Iz stranke Whig, koja nije prihvaćala ropstvo, prešao je u stranku Know Nothing i stao na stranu Konfederacije kad su se južne države odvojile od Sjedinjenih Država 1861.

Nepoćudan general

Tijekom Građanskog rata njegovo znanje o Indijancima dovela ga je do čina brigadnog generala. Okupio je indijansku konjicu i poveo ih u bitku kod Pea Ridgea, gdje je pretrpio strahovit poraz jer nije imao zapovjedničkog i vojnog iskustva. Optuživali su ga za zvjerstva koja su počinili vojnici pod njegovim zapovjedništvom, uključujući skalpiranje zarobljenih neprijatelja.

Nakon nekoliko mjeseci Pike je dao otkaz u vojsci i vratio se pravu. Preselio se u Memphis u Tennesseeju, gdje se navodno povezao s Ku-Klux-Klanom, no za to ne postoje konkretni dokazi. Nakon preseljenja u Washington napredovao je u pravnoj hijerarhiji i postao ugledni mason.

Napisao je i knjigu "Moral i dogma drevnog i prihvaćenog Škotskog reda masonerije", a navodi iz knjige i danas izazivaju kontroverze. Navodno je pisao i o budućim trima svjetskim ratovima, o iluminatima, islamu, cionistima... Njegova braća slobodni zidari potaknuli su nakon njegove smrti 1891. postavljanje spomenika, što im je i uspjelo, unatoč prigovorima veterana Unije koji su tvrdili da će spomenik biti sramota i uvreda.

Kongres je pristao da se spomenik postavi u Washingtonu, ali samo ako se Pikea prikaže kao civila, a ne kao vojnika. Tako je Pike postao jedini časnik poražene strane u Građanskom ratu kojega slave i na pobjedničkoj strani, poštuju i demokrati i republikanci.

Povremeno bi se javile kritike da je time odana počast rasistu i pristaši KKK-a, a 1992. godine čak je održan i prosvjed na kojem se tražilo uklanjanje spomenika koji je povjesničar i aktivist pokreta LaRouche Anton Chaitkin nazvao "spomenikom terorizmu". Chaitkin je bio i osuđen zbog nezakonitog penjanja na spomenik.

John F. Doyle, umirovljeni sudac Višeg suda u Columbiji, rekao je da je Pike odgovoran za velike žrtve u redovima Indijanaca tijekom Građanskog rata. S druge strane, Pikeovi pobornici govorili su se da je Pike dobio oprost od savezne vlade za službu generala Konfederacije te da nema pouzdanih dokaza da je ikad bio član, a kamoli na nekom višem položaju u KKK-u.

President Trump Departs White House For Arizona 'Black lives matter' Trump prozvao vođu pokreta: 'To je veleizdaja i poticanje na pobunu'

Osim toga, uvjeravali su, Pike je bio zagovornik Indijanaca te je odigrao veliku ulogu u obrazovnim i socijalnim reformama, a ne treba, rekli su, zaboraviti ni njegova književna postignuća. Kontroverzni spomenik je naposljetku srušen 19. lipnja 2020. u erupciji prosvjeda nakon ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda.

Kip je srušen je i zapaljen, što je razgnjevilo predsjednika Donalda Trumpa koji je prozvao policiju da ne radi svoj posao. Zatražio je i kazne za rušitelje. Na meti prosvjednika našao se i general Robert E. Lee. Rođen je 1807. godine u Virginiji kao četvrto dijete generala Henryja Leeja, junaka američkog rata za nezavisnost.Završio je vojnu akademiju West Point i s činom potporučnika priključio se vojsci.

Pokazao se vrlo talentiranim zapovjednikom u Američko-meksičkom ratu od 1846. do 1848., a general Winfield Scott nazvao ga je najboljim vojnikom kojeg je ikad vidio na bojištu. Premješten je na granicu u Teksasu gdje je branio doseljenike od Apaša i Komanča. Kad je abolicionist John Brown 1859. godine pokušao pokrenuti masovnu pobunu robova na jugu, Lee je dobio zadatak da uguši ustanak, što je i uspio.

Kad se 1861. godine Teksas odvojio, pozvan je u Washington, gdje mu je predsjednik Abraham Lincoln povjerio zapovjedništvo nad 1. konjičkom brigadom. Lee je bio protiv odcjepljenja južnih država, no rodna Virginija značila mu je više od Sjedinjenih Država, pa je dao ostavku. Vratio se u Virginiju, gdje mu je povjereno zapovjedništvo nad cjelokupnim oružanim snagama koje će uskoro biti uklopljene u novostvorenu vojsku Konfederacije.

Veliku pobjedu ostvario u Bitki kod Chancellorsvillea 1863. godine nad dvostruko jačim snagama Unije. Posebno bolan poraz doživio je u trodnevnoj Bitki kod Gettysburga, u kojoj je izgubio oko 20.000 ljudi. General Ulysses S. Grant, novi glavni zapovjednik vojske Unije, krenuo je 1864. na Leeja sa željom da zauzme Richmond, glavni grad Konfederacije.

Lee je s manje vojnika od Granta ostvario nekoliko pobjeda, no nije mogao izdržati dugu opsadu Petersburga, iz kojeg se povukao prema Richmondu. U travnju 1865. Lee se predao Grantu. Nakon rata poslao je zahtjev za amnestiju i državljanstvo. Plantaža mu je konfiscirana, no odgovor nije dobio.

Krajem 1865. izabran je za predsjednika sveučilišta Washington u Lexingtonu. Poticao je pomirenje između Sjevera i Juga. Nakon smrti postao ikona južnjačkog "izgubljenog cilja", a američko državljanstvo vraćeno mu je postumno tek 1975. godine. Ostao je upamćen i kao general koji se borio za državu koja nije htjela ukinuti robovlasničke zakone.

Na meti i predsjednici Prosvjednici su pokušali srušiti i spomenik Andrewu Jacksonu, sedmom po redu američkom predsjedniku, koji je bio vlasnik plantaže s robovima i potpisao je Zakon o preseljenju Indijanaca. Tisuće Indijanaca umrlo je tijekom puta nazvanog stazom suza.

U Richmondu je oborena statua prvog i jedinog predsjednika Konfederacije Jeffersona Davisa, koja se nalazila u Aveniji spomenika. I on je završio West Point. Bio je pobornik ideje da se proširi broj država s robovlasničkim sustavom. Bio je ministar rata predsjednika Franklina Piercea.

Kako je jačao sukob južnih robovlasničkih država i Unije na sjeveru, Davis je 1861. proglasio odcjepljenje Mississippija, a već te iste godine izabran je za predsjednika Konfederacije. Predsjednik Abraham Lincoln koji nije podržavao ropstvo, odbio je primiti izaslanstvo Konfederacije na mirovne pregovore.

Fitilj je zapaljen u saveznoj utvrdi Fort Sumter u Južnoj Karolini koja je također proglasila odcjepljenje. S obzirom na to da je vojska odbijala povući se iz utvrde, Davis ju je dao zasipati topničkom baražnom vatrom. Time je i započeo Američki građanski rat.

Upravo je Davis generalu Leeju dao da mu vodi vojsku. Jug je bio preslab. U travnju 1865. godine Davis je pobjegao iz opkoljenog Richmonda, no ubrzo je uhićen u Georgiji. Pušten je uz jamčevinu dvije godine poslije. Uporno je ponavljao da svaka država u Uniji ima pravo da samostalnost.

President Obama unveils a statue of Rosa Parks in the Capitol- DC Rosa Parks Tko je krojačica koja je odbila ustati se bijelcu i pokrenula velike prosvjede Afroamerikanaca

I njemu je državljanstvo vraćeno postumno 1978. godine iako ga za života nije zatražio, kao ni pomilovanje. Popis prosvjednicima "nepoćudnih" povijesnih osoba čiji su se spomenici našli na tapeti u SAD-u je poveći. Govori se o više od 700 spomenika Konfederaciji.

Neki čak zazivaju i micanje spomenika trećem američkom predsjedniku Thomasu Jeffersonu, autoru Deklaracije o neovisnosti, kojem zamjeraju to što je i on bio vlasnik robova. Pisalo se čak i o njegovoj navodnoj ljubavnoj vezi s ropkinjom Sally Hemings nakon što je postao udovac.

Prosvjednici su srušili i statuu Kristofera Kolumba u Saint Paulu u Minnesoti jer je, kako je kazao jedan od aktivista, otvorio put prema kolonizaciji i genocidu nad njihovim precima.

KORONAVIRUS
Znanost još nije pobijedila virus: Što se zna, a što se pogrešno pretpostavljalo o COVID-19
Huawei Watch GT 2e
Pametni trening
Pametni sat za profesionalne sportaše i rekreativce koji koristi i naš Ironman
  • Avatar Antikomunist
    Antikomunist:

    Banda ljevičarska i lopovi nikakvi prosvjednici

  • Pobjeda:

    Sada ruse spomenike a onda ce paliti biblioteke,sto ce vam knjige ako nemate spomenika o njima.Ako ne poznaju zemljopis sto ce im povijest kad ne znas mjesto dogadjaja.

  • Deleted user:

    Oni nisu prosvjednici, da su prosvjednici onda ne bi razbijali i rušili