Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na dug od 17,4 mlrd. kuna blokirani imaju 6,7 milijardi kamata

Vlada bi teoretski mogla smanjiti zateznu kamatu za građane, no taj bi potez teško mogla pravdati u EU.
26. studenoga 2020. u 21:27 8 komentara 1127 prikaza
fina
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Fina je ovih dana objavila kako 247 tisuća blokiranih građana duguje 17,4 milijarde kuna glavnice, ali na taj dug blokirani imaju i dodatnih 6,7 milijardi kuna kamata. Ukupno, dakle 24 milijarde kuna, što je otprilike dvije i pol mjesečne plaće svih zaposlenih u zemlji. Kamate, inače, imaju prednost u naplati uz ostale troškove ovršnog postupka.

Ministar uprave Ivan Malenica posjetio Međimursku županiju 'uspostavlja se ravnoteža' Ministar Malenica: 'Izmjenama Ovršnog zakona štiti se dostojanstvo dužnika i vladavina prava'

Njihov iznimno visok iznos, usprkos te prednosti u naplati, pokazuje da će dužnička drama blokiranih građana trajati unedogled. U blokadi je i oko 15 tisuća tvrtki zbog 5,3 milijardi kuna glavnice i oko 1,4 milijardu kuna kamata, no dugovi tvrtki lakše se raščišćavaju, bilo da ih tvrtke plate ili odu u stečaj. Od sredine ove godine zatezne kamate za dugove građana iznose 5,89 posto, pa bi se u idućih godinu dana postojeći dug s novim kamatama mogao podebljati za milijardu kuna!

Zatezna kamata za tvrtke je viša dva postotna poena i trenutačno iznosi 7,89 posto. Gleda li se opći trend na europskom i svjetskom tržištu novca, s povijesno niskim kamatama, tada su zatezne kamate doista visoke. Mnoge se države zadužuju gotovo beskamatno, ili su čak i u blagom plusu, tako da je kazna koja se u razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa prevaljuje na loše dužnike drakonska. No, danas su zatezne kamate za najmanje četiri postotna poena niže nego što su bile prije desetak godina, a kako dugovi nisu od jučer, i te su visoke stope uzidane u postojeće brojke neplaćenih obaveza.

Druge članice 8-8,60 posto

Hrvatska se godinama mučila s formulom za izračunavanje zateznih kamata da bi tek u vrijeme Milanovićeve Vlade došli do postojećeg rješenja po kojemu se kaznena kamata veže uz prosječnu cijenu kredita uvećanu za tri za građanstvo te poduzetnike za pet postotnih poena. Zatezna se kamata mijenja dva puta godišnje, te je od siječnja do srpnja pala s 8,11 na 7,89 posto. Od 1. srpnja 2020. Hrvatska ima najniže zatezne kamate u EU, koja prema Direktivi o zakašnjelim plaćanjima ne smije biti manja od referentne kamatne stope središnje banke uvećane za osam postotnih poena.

Računi za mjesečnu pristojbu HRT-a LJUBICA GATARIĆ Je li 60.000 novih osoba pod ovrhom uopće znalo da imaju dug

Druge članice EU tako trenutno imaju zateznu kamatu od 8 do 8,60 posto. Direktiva je prihvaćena 2011. s prvenstvenim ciljem da se zaštite tisuće malih i srednjih poduzeća koja su odlazila u bankrote jer im države ili veliki poslovni partneri nisu plaćali u ugovorenom roku. Sve su je članice morale početi primjenjivati od proljeća 2013., pa je tako i Hrvatska prije šest godina naštimavala svoju formulu da se uklopi u najniži propisani iznos od 8 posto, koji smo eto ipak probili ove godine jer se i kod nas smanjuju kamatne stope na novoodobrene kredite.

Ovršni zakon nije rješenje

No, ista ta Direktiva nalaže svim državnim institucijama i javnim tijelima da robu i usluge moraju platiti u roku od 30 dana, iznimno 60 dana, što se krši u mnogim državama pa i kod nas, posebno u zdravstvu gdje neke bolnice duguju i po tri godine. Poduzeća bi međusobno morala platiti svoje računa u roku od 60 dana, no i tu je niz primjera kršenja obaveze. Direktiva se ne bavi zateznim kamatama za građane, odnosno EU nije propisao dopuštenu zateznu kamatu za građane, već su kaznene kamate za kašnjenja građanstva regulirane od zemlje do zemlje.

Vlada bi, što se tiče EU regulative, teoretski mogla ići na smanjenje zatezne kamate na građane, no taj bi potez teško mogla pravdati u Bruxellesu jer je i ta kamata niska. Sadašnje rješenje nije po volji bankama i financijskim institucijama jer su zatezne kamate (5,89 %) niže od redovite kamate, koja se, naprimjer, zaračunava na dopuštene minuse preko tekućeg računa, čija se efektivna stopa kreće oko 9 posto. Dopušteni su minusi tako skuplji od zateznih kamata za nepodmirene dugove. Neki potrošački krediti isto tako imaju veće kamate od zateznih, a slično je i s kartičnim dugovima, za koja su zatezne kamate niže od redovitih, što može stimulirati namjerna neplaćanja, umjesto da ih obeshrabri.

Zagreb: Most o izmjenama ovršnog zakona 'Ovrhe vratiti na sudove' Most kritizirao predložene izmjene Ovršnog zakona: 'Degradira građane i uvodi dvostruke standarde'

Hitne izmjene Ovršnog zakona ne bave se regulativom kamatnih stopa, a male su šanse da će se visina zateznih kamatnih stopa naći u fokusu ostalih nadležnih resora jer je domaća praksa usklađena s EU. Zaštita dužnika morat će se tražiti na nekoj drugoj strani. Ostane li sve kako je predloženo u izmjenama Ovršnog zakona, jedina važnija promjena u odnosu na postojeću ovršnu praksu odnosi se na obvezu javnog bilježnika da informira dužnika o dugu i omogući mu se da ga plati u roku 15 dana. 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Biokemičarka Katalin Karikó
IZ KOMUNIZMA POBJEGLA U AMERIKU
Buran život znanstvenice koja je svijetu donijela spas od pandemije
Udruga Kamensko
BOLJE SUTRA
Dokazali su da je moguće – nova zaposlenja uslijed pandemije
  • Kultura:

    Drzava koja drzi do svojih gradjana i stiti ih ne dozvoljava da ih se ovako pljacka. Sta znaci ako si duzan 100 moras vratiti 900 da bi se nahranili uhljebi u FINI, parazizi biljeznicki i odvjrtnicki.

  • goriodgorijeg:

    Ukinuti i poništiti sve kamate, ukinuti bilježnike, i finu. Vjerovnik-sud-dužnik.

  • Harki:

    Nisam nikada bio blokiran, ali kad bih bio, odmah bih napustio HR, pa neka si od dragog Boga naplate taj lihvarski dug!