Na summitu Europskog vijeća u Bruxellesu preksinoć je donesena i finalna odluka o imenovanju guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića na mjesto potpredsjednika Europske središnje banke, što znači da uskoro započinje i domaća, hrvatska procedura biranja novog guvernera ili guvernerke HNB-a. Vujčiću mandat u ECB-u u Frankfurtu počinje 1. lipnja i on do tada ostaje na radnom mjestu na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu, no procedura izbora njegova nasljednika nije započinjala prije finalne odluke o njegovu imenovanju, a od jučer, kad je ta finalna odluka donesena, to se polako mijenja. Još se ne znaju imena kandidata, samo se nagađa o tome tko bi to mogao biti ili netko iz HNB-a ili netko koga preferira premijer Andrej Plenković, kao šef vladajuće koalicije koja u Saboru bira guvernera HNB-a. No, ni Plenković jučer nakon summita u Bruxellesu nije odavao ni koliko bi potraga za Vujčićevim nasljednikom mogla trajati ni tko bi nasljednik ili nasljednica mogli biti.
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek i viceguverner Michael Faulend od ranije se neslužbeno spominju kao kandidati "iz kuće", ali nema nikakvih novih neslužbenih pokazatelja o tome ima li netko od njih dvoje dovoljno snažnu političku potporu premijera Plenkovića i vladajuće koalicije u Saboru. Zakon o HNB-u propisuje da guvernera bira Sabor običnom većinom zastupnika, na prijedlog saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, na čijem je čelu HDZ-ovac Pero Ćorić. Obično se njihov prijedlog zakotrlja tako što kandidate predlože saborski klubovi zastupnika. Ali ništa od toga se još nije ni počelo događati, doznajemo u Saboru. Iz Vlade, pak, na sva pitanja o tome neslužbeno odgovaraju da izbor guvernera HNB-a još nije nešto o čemu se razmišlja i da će sve biti na vrijeme. Neki treći krugovi, bankarsko-politički, procijenjuju da će se ime najizglednijeg kandidata ili kandidatkinje čuti u svibnju.
– Ponosan sam što me Europsko vijeće imenovalo potpredsjednikom Europske središnje banke, nakon što su konzultirane sve ključne europske institucije. Siguran sam da ću moći nastaviti raditi u području središnjeg bankarstva, kojim se bavim već 30 godina, i prenijeti svoja iskustva u daljnji rad Europske središnje banke – poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić u izjavi nakon odluke o imenovanju u ECB.
Energetska kriza uzrokovana ratom u Iranu i Perzijskom zaljevu povisuje stopu inflacije i smanjuje stopu gospodarskog rasta iz ranijih HNB-ovih prognoza. Sada HNB prognozira inflaciju od 4,6 posto u ovoj godini (ranija prognoza bila je 3,4 posto) i rast BDP-a 2,6 posto (ranije je prognoziran rast 2,8 posto). Prema najnovijim prognozama ECB-a, inflacija u eurozoni ove bi godine trebala iznositi 2,6 posto, što je za 0,7 postotnih bodova više od prethodne prognoze u prosincu prošle godine. No, neizvjestan daljnji razvoj rata na Bliskom istoku može i te prognoze s vremenom korigirati na lošije.
Na pitanje kako se osjeća kad zna da na važnu dužnost drugog čovjeka ECB-a odlazi u razdoblju neizvjesnosti zbog velike naftne i energetske krize nastale ratom u Iranu i oko njega, Vujčić kaže kako se u svojoj karijeri susretao s raznim krizama. Dodaje kako, prirodno, nitko ne priželjkuje započeti novi posao s još jednom krizom, no navikao sam i na to, kaže.
– Ja sam siguran da smo u dobroj situaciji da te izazove riješimo na način na koji će biti potrebno i da održimo stabilnost cijena na dva posto. Međutim, ono što je sigurno jest da je neizvjesnost izuzetno velika. Stvari se mijenjaju, ne iz mjeseca u mjesec, ne iz tjedna u tjedan, nego iz dana u dan. Mi smo zbog toga jučer objavili ne samo našu prognozu, nego i scenarije upravo zbog tako visoke neizvjesnosti, a koji će se od tih scenarija ostvariti, to će pokazati dani, tjedni i mjeseci ispred nas. Naravno, svi se nadamo da će se situacija što prije smiriti uz što manje posljedice za gospodarski rast i inflaciju – kaže Vujčić.
Otvori KEKS Pay
