U Hrvatskoj ne prođe ni jedan dan da se ne govori o lošim demografskim rezultatima i činjenici da nas je iz godine u godinu sve manje. U isto vrijeme svako malo mogu se čuti i primjedbe mladih roditelja koje pokazuju da bi se neke stvari morale promijeniti što prije da bi demografski rezultati bili povoljniji.
Nije ispunila uvjete
Upravo je takav primjer Sanje D. iz Vukovara koja je u studenom prošle godine rodila drugo dijete. Naime, Sanja je po rođenju djeteta predala zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za vrijeme korištenja prava na rodiljni dodatak i roditeljsku brigu.
Rješenjem HZZO-a zahtjev joj je odbijen, a u njemu stoji da majka izvan sustava rada može ostvariti prava s osnovne rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava nekoliko uvjeta. Prije svega, uvjeti su da je majka hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH, da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje pet godina i da je zdravstveno osigurana.
– Sanja D. ne ispunjava uvjet propisan u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama s obzirom na to da nema neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje pet godina – stoji u rješenju HZZO-a.
Kako i sama Sanja. D kaže, ona se u Vukovar doselila 2015. godine iz Novog Sada i cijelo vrijeme živi u Vukovaru. Te se godine i vjenčala, a proteklih godina bila je i zaposlena.
– Otkad živim u Vukovaru, cijelo vrijeme plaćam doprinose, kao i zdravstveno osiguranje. Rodila sam prije sedam godina prvo dijete i tada nisam tražila rodiljni dodatak jer sam bila svjesna da sam se tek doselila u Hrvatsku i da stoga ne ispunjavam tražene uvjete. Sada pak imam dvije godine stalnog boravka u Hrvatskoj, kao i hrvatsko državljanstvo, ali to nije dovoljno – pojašnjava Sanja D.
Dodaje i kako je prije druge trudnoće radila na ugovor u vukovarskom vrtiću, kao i da je zbog komplikacija u trudnoći završila na bolovanju.
– Kada sam nosila potrebne doznake, govorili su mi da imam pravo na rodiljni dodatak te da samo trebam prikupiti sve potrebne papire i predati ih. Međutim, kada sam ih predala, pokazalo se da baš i nije tako – kaže nam Sanja D.
Razmišlja žaliti se na rješenje jer, kako sama kaže, danas je jako teško živjeti s jednom plaćom i pri tome kupovati sve što je potrebno za dvoje djece, od kojih je jedno školarac, a drugo beba, te plaćati sve mjesečne račune.
– Toliko se govori o demografiji, a onda mladi roditelji dočekaju ovako nešto. Razumijem da postoji zakon, ali zar u svemu tome što se događa ne bi trebalo drugačije raditi? Doselila sam se u Vukovar, udala se ovdje i rodila dvoje djece. Radila sam, a planiram ostati živjeti u Vukovaru, jer mi je grad prelijep, i ponovno raditi. Moja djeca rođena su u Vukovaru i Hrvatskoj i samim tim su hrvatski državljani. Taj novac koji bih dobivala na ime naknade koristio bi se za njihove potrebe. Država pak može pronaći drugi način da mene obveže da ostanem u Hrvatskoj, ili vratim novac ako je to potrebno. Ovo je primjer kako ne treba raditi i odnositi se prema mladim roditeljima i njihovoj djeci – zaključuje Sanja D.
Demografska katastrofa
U proteklih deset godina Vukovarsko-srijemska županija izgubila je najviše stanovnika u Hrvatskoj, pokazao je popis stanovništva iz 2021. Od 2011. do 2021. godine županija je izgubila 35.083 stanovnika ili čak 19,42% stanovništva. Ako se usporede brojke iz 2021. s onima iz 1991., stanje je još i gore s obzirom na to da je u tih 30 godina ovaj dio Hrvatske izgubio 37,54% stanovništva ili čak 86.803 stanovnika.
O demografskoj katastrofi županije govori i podatak da su sva naselja u županiji od 2011. bilježila negativne brojke. U 30 godina neka su naselja, poput Berka i Šarengrada, izgubila čak 70,09, odnosno 63,38% stanovništva. Vukovar je ostao bez gotovo polovice svoga stanovništva. Prema popisu iz 1991. Vukovar je imao 44.639 stanovnika, dok je popis 2021. pokazao da u Vukovaru živi 23.175 stanovnika.
VIDEO: Vlada objavila nove cijene, gorivo idućih 14 dana osjetno skuplje
hoće li se mjenjat zakon da bi se "novosađanki" izašlo u susret?