Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mladih do 29 godina je 83.000 manje, svaki četvrti radnik stariji od 50

Radna snaga se postarala, prosječan radnik u Hrvatskoj bliži se 44. godini, u deset godina broj zaposlenih mladih do 29 godina pao za 82.338, raste udio starijih od 50
06. svibnja 2019. u 06:35 57 komentara 6432 prikaza
Špica
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Od svibnja 2014. godine, koji se bilježi kao mjesec izlaska iz recesije, stvoreno je 126 tisuća novih radnih mjesta, a broj nezaposlenih spustio se na razine koje smo imali u razdoblju socijalizma.

Zagreb: Inicijativa Ne damo naše autoceste nastavlja prikupljati potpise za referendum USTAVNI SUD VJEROJATNO ĆE TRAŽITI OČITOVANJE VLADE Kampanja koja zastrašuje ili informira?

Te u osnovi pozitivne pomake na tržištu rada zasjenjuju dramatične demografske promjene. Prosječna dob zaposlenih u zemlji gotovo se popela na 44 godine, pa proizlazi da bi sindikalni otpor radu do 67 godina već za koju godinu mogao biti borba protiv vjetrenjača.

Otišli za poslom

Prema podacima HZMO-a s kraja ožujka 2019. većinu zaposlenih, više od 54 posto, čine stariji od 40 godina, dok je udio mlađih od te dobi pao na oko 45 posto. Prije točno deset godina, krajem ožujka 2009. godine mlađi od 40 godina predstavljali su 52 posto radne snage, a među njima udio mladih do navršenih 29 godina bio je sada nedostižnih 22 posto.

Trenutačno se udio mladih spustio na svega 17 posto, pa je među zaposlenima tek svaka šesta osoba mlađa od 29 godina. U apsolutnom broju danas u radnom odnosu imamo 266 tisuća mladih do 29 godina u odnosu na 349 tisuća prije deset godina. Mirovine sadašnje generacije umirovljenika, i budućih koje će izlaziti iz svijeta rada, padaju tako na leđa sve manjeg broja mladih ljudi i njihov se gubitak neće moći nadoknaditi vezanjem starijih za radna mjesta.

Penzići UMIROVLJENICI SVJEDOČE Kako žive hrvatski umirovljenici: 'Imam 300 eura veću mirovinu jer sam radio i u Sloveniji'

U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestala su 83 tisuće osoba, u dobi do 34 godine čak je 111 tisuća mladih manje nego što ih je bilo 2009. godine, a u dobi do 40 godina manjak se penje na 136.747 osoba! Kao da nestane grad veličine Rijeke.

Mladi su odlazili trbuhom za kruhom u inozemstvo, a glavni čuvar socijalnog mira postao je javni sektor, gdje se bilježi natprosječan udio starijih radnika jer tamo nisu ostajali bez posla kao u privatnom sektoru. Pad radne aktivnosti izraženiji je kod muškaraca. U prethodnom desetljeću država je u mjere aktivne politike uložila silne milijardi kuna da bi zaposlila mlade ljude, ali konačni je ishod loš i zapravo predstavlja golem poraz dosadašnje ekonomske politike.

Gubitak vlastitog stanovništva Plenkovićeva Vlada pokušava nadomjestiti jačim uvozom strane radne snage, no tek treba vidjeti koliko će se uvezenih radnika ostati i hoće li im Hrvatska biti usputna stanica do bogatijih članica EU. Kako se procjenjuje da se više od 300.000 građana iselilo, hrvatski poslodavci, koji ovih dana pozivaju na razum i depolitizaciju teme o radnom vijeku i mirovinama, morat će se u još većem broju okretati starijoj populaciji.

Umirovljenici MIROVINSKA REFORMA Protiv: 'Hoće li nas tražiti i da radimo do 75.?' Za: 'Rad do 67. u ovim okolnostima je nužnost'

U proteklih deset godina udio starijih od 60 godina u ukupnoj zaposlenosti gotovo se udvostručio, i u apsolutnom broju približio se brojci od 90 tisuća. Gubitak mladih ljudi poslodavci su nadoknadili zapošljavanjem ili zadržavanjem starijih, pa je danas u radnom odnosu oko 101 tisuća radnica i radnika starijih od 50 godina više nego što ih je bilo 2009. godine. Rođenih poslije 1969. godine, odnosno starijih od 50 godina, danas je u radnom odnosu oko 430 tisuća, a prije deset godina ih je bilo samo 327 tisuća. Udio radnika te dobi u zaposlenosti skočio je s 20 na 28 posto! Osim u prerađivačkoj industriji i trgovini, starijih je puno u zdravstvu, socijalnoj skrbi, javnoj upravi te obrazovanju.

Žena kao prije 10 godina

Stanje na tržištu rada analizirali su i istraživači Teo Matković i Jelena Ostojić, koji su u radu “Tko što radi sada?” koristili podatke iz Ankete radne snage te su otkrili da je pad radne aktivnosti mlađih skupina izraženiji kod muškaraca nego kod žena.

U apsolutnom broju zaposlenost žena vratila se na razine otprije deset godina te je danas zaposlen jednak broj žena kao i prije deset godina. Jedina dobna skupina gdje se bilježi rast radne aktivnosti muškaraca je od 60 do 64 godine.

inicijativa 67 je previše Ribić: Narod je apatijom i pasivnošću dopustio perverznu i nehumanu politiku

Matković i Ostojić upozoravaju da je porast radne aktivnosti starijeg stanovništva u Hrvatskoj bio neznatan u usporedbi s EU. Krajem 2018. godine bilo je aktivno 58 od 100 Europljana u dobi od 55 do 64 godine (Njemačkoj 71) dok je u Hrvatskoj na sto osoba te dobi radno aktivno bilo njih 42-oje.

Ministar Pavić o mirovinama i mjerama zapošljavanja

Penzioneri koji rade 4 sata mogu smanjiti poreznu obvezu

Kako sve više umirovljenika radi, u prvi plan dolaze i njihove porezne obveze. Onog trena kad se zaposle, plaća umirovljenika oporezuje se kao i plaća ostalih radnika. Svi porezni obveznici, bilo da su zaposleni ili su u mirovini, imaju poreznu PK karticu u kojoj se evidentiraju podaci o uzdržavanim članovima i eventualnom korištenju osobnog odbitka kod više isplatitelja.

Mirovine niže od 3800 kuna oslobođene su plaćanja poreza na dohodak, zbog čega većina umirovljenika ne plaća porez na dohodak. Zaposleni umirovljenik može smanjiti poreznu objavu tako što će otići u Poreznu upravu gdje će mu poreznici na njegovoj PK kartici podijeliti osobni odbitak na dva isplatitelja - mirovinski zavod i tvrtku gdje se zaposlio.

Umirovljenici na iznos mirovine koji premašuje 3800 kuna ili dohodak koji ostvare honorarno putem ugovora o djelu inače plaćaju samo 50 posto poreza na dohodak, pa porezni stručnjaci savjetuju umirovljenicima koji se zaposle da veći dio odbitka (ili do iznosa buduće plaće) koriste u tvrtki jer će tako plaćati manje poreza. Primjerice, umirovljenik s 2400 kuna mirovine uopće ne plaća porez na dohodak, a ako uz mirovinu radeći 4 sata zaradi 1800 kuna bruto, na cijeli bruto iznos platit će 24 posto, odnosno 432 kune poreza na dohodak.

Takva obveza može se izbjeći podjelom osobnog odbitka, tako da 1800 kuna koristi kao zaposleni, a preostalih 2000 kao umirovljenik. U tom će slučaju platiti 96 kuna poreza na mirovinu, ali neće platiti nikakav porez na plaću, te će podjelom osobnog odbitka uštedjeti 336 kuna. U protivnom, tu bi razliku dobio za godinu dana povratom poreza.      

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • iron.hide.54966:

    Pohlepni i nezasitni sustav se mora nahraniti...i što drugo preostaje nego dizati poreze, dizati dobnu granicu za odlazak u mirovinu...

  • Valer:

    Zakonom zabraniti hdz/sdp. Uništili su državu. Plenkovićeva Vlada zaposlila za godinu dana 2500 uhljeba. Ovo vodi samo u propast.

  • miroslav.petkovic.7564:

    Strasno uskoro nece imati ko da radi! Nigdje nije sjajno ni blagostanje. Ali barem radnici imaju osmosatno radno vrjeme. Netrebaju radit subotom ili nedjeljom osim ako to oni hoce. koce mu radit po dvjesto pedeset ili trista sati zaboravi.