Na prvi pogled reklo bi se da je riječ o običnim ribarskim brodovima koji love bakalar ili rakove uz europske obale. No europske sigurnosne službe i stručnjaci upozoravaju da bi dio ruske ribarske flote mogao imati sasvim drukčiju zadaću, prikupljanje obavještajnih podataka, mapiranje ključne podmorske infrastrukture, pa čak i pripremu terena za moguće sabotaže. Europska unija već je poduzela prve korake. Dvije ruske ribarske kompanije, Norebo JSC i Murman Sea Food, stavljene su u svibnju 2025. na europsku listu sankcioniranih subjekata.
Razlog pritom nisu bile njihove ribarske aktivnosti. EU ih je povezao s ruskim državnim operacijama nadzora te aktivnostima koje uključuju špijunažu i sabotaže kritične infrastrukture, među ostalim podmorskih kabela. Nekoliko mjeseci poslije isti je potez povukla i Norveška. Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide tada je upozorio da bi aktivnosti tih kompanija mogle olakšati buduće sabotaže. Norebo JSC odbacio je optužbe.
Sumnje u korištenje civilnih brodova za obavještajne aktivnosti u međuvremenu nisu nestale. Europski povjerenik za ribarstvo i oceane Costas Kadis javno je priznao da Rusija koristi koćarice i za prikupljanje obavještajnih podataka. - Svjesni smo da je Rusija uključena u nezakonite, neprijavljene i neregulirane ribolovne aktivnosti, kao i u špijunažu, mapiranje kritične infrastrukture i sabotažne aktivnosti. To izaziva sigurnosnu zabrinutost - rekao je Kadis za Financial Times.
Kako piše Euronews, stručnjaci upozoravaju da europskim vodama plovi veći broj brodova povezanih s Rusijom koji se naizgled bave običnim ribolovom. Međutim, sumnja se da dio njih istodobno prikuplja podatke o europskoj infrastrukturi. Posebno su osjetljivi podmorski kabeli i druga infrastruktura o kojoj ovise komunikacije, energetika i sigurnost europskih država. Korištenje ribarskih brodova za špijunažu nije nova pojava. Erlend Heier, stručnjak za hibridno ratovanje s Instituta Fridtjof Nansen, ističe da su se tom metodom desetljećima koristile gotovo sve velike sile, od Rusije i SAD-a do Kine.
Ribarski brodovi posebno su pogodni za takve aktivnosti jer njihova prisutnost na moru ne izaziva veliku pozornost, a mogu se dugo zadržavati na određenom području. Heier podsjeća da su još 1940. njemački vojnici odjeveni u civile ribarskim brodovima ušli u Oslo dan prije početka invazije na Norvešku. Sličnim metodama tijekom povijesti koristile su se i druge države, dok su uređaji za prisluškivanje na ribarskim plovilima pronalaženi još prije Hladnog rata. Ono što se promijenilo, upozorava Heier, razmjer je ruskih aktivnosti nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Ruske aktivnosti prikupljanja podataka uz pomoć takvih plovila od 2022. navodno postaju sve intenzivnije, a njihove moguće mete više nisu samo vojne vježbe i luke. Sumnje su se proširile i na civilnu kritičnu infrastrukturu u Sjevernom i Baltičkom moru, uključujući podmorske kabele koji su posljednjih godina u više navrata oštećeni. - Sve je to dio šire kampanje hibridnog djelovanja u sivoj zoni čiji je cilj destabilizirati Norvešku i europska društva. Mete su sada civilna kritična podmorska infrastruktura, umjesto isključivo praćenja vojnih vježbi i luka - rekao je Heier.
NATO-ov stručnjak za kibernetičke i hibridne prijetnje James Appathurai takve je aktivnosti nazvao jednom od najaktivnijih prijetnji zapadnoj infrastrukturi. Prema njegovim riječima, Rusija već desetljećima provodi program koji se službeno naziva Ruski program za podmorska istraživanja. - To je eufemizam za vrlo dobro financiranu paravojnu strukturu koja mapira sve naše kabele i energetske cjevovode - rekao je Appathurai za Euronews.
Nakon velikog incidenta s presijecanjem kabela krajem 2025. godine, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte govorio je o koordiniranoj kampanji hibridnog ratovanja na Baltičkom moru i najavio dodatnu pomoć u zaštiti infrastrukture. Važnost tih sustava teško je precijeniti. Podmorskim kabelima odvija se oko 95 posto internetskog prometa, dok podmorski cjevovodi imaju ključnu ulogu u opskrbi energijom.
Jedno od ključnih pitanja jest koliko se takvih ruskih plovila trenutačno nalazi u europskim vodama. Mariia Vladymyrova, stručnjakinja iz Kopenhagena koja istražuje povezanost ruskih pomorskih aktivnosti i vanjske politike, kaže da je gotovo nemoguće ponuditi vjerodostojnu brojku. Ipak, smatra da se njihova prisutnost povećava.n Podaci iz otvorenih izvora i praćenje kretanja brodova pokazuju neuobičajene obrasce ponašanja pojedinih plovila. Posebnu pozornost privlače brodovi koji se dugo zadržavaju na istom području, kruže, plutaju bez očitog razloga ili iznenada odstupaju od očekivane rute. Za dio takvih kretanja postoje sasvim uobičajena objašnjenja. Za neka ih je, međutim, znatno teže pronaći.
Vladymyrova je navela primjer koji joj je opisao jedan belgijski časnik. Kineski brod proveo je dva tjedna na području na kojem, prema njegovim riječima, uopće nije bilo ribe niti se ondje uobičajeno lovilo. Kada je časnik radijskom vezom kontaktirao posadu, odgovoreno mu je da popravljaju ribarske mreže. Vladymyrova ističe da ni takvo objašnjenje nije bilo uvjerljivo s obzirom na mjesto na kojem se brod nalazio. Dodatnu poteškoću europskim državama predstavlja utvrđivanje stvarnog vlasništva i podrijetla sumnjivih brodova.
Stručnjak za hibridno ratovanje Julian Pawlak upozorio je da mnoga plovila povezana s takozvanom ruskom flotom iz sjene koriste prikrivene ili lažne vlasničke strukture, mijenjaju zastave pod kojima plove te imaju netransparentne aranžmane osiguranja. Takve metode već se koriste kod starijih tankera kojima Rusija pokušava zaobići zapadne sankcije, ali slična netransparentnost otežava i utvrđivanje veza brodova za koje se sumnja da sudjeluju u obavještajnim aktivnostima. - Te kompanije mijenjaju imena i pravne osobe iz dana u dan, a pritom nisu na popisu sankcija. Zatvaranje tih rupa važan je zadatak za Europsku uniju - smatra Vladymyrova. Iz Europske komisije poručuju da se ozbiljno pristupa svakom plovilu za koje postoji sumnja da ugrožava kritičnu infrastrukturu ili sudjeluje u neprijateljskim aktivnostima, dok se pojedinačnim slučajevima trebaju baviti i nacionalne vlasti.
EU je još šest tjedana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. donio peti paket sankcija protiv Moskve. Njime je, uz određene iznimke, ruskim brodovima zabranjen pristup lukama Europske unije. Sankcioniranje kompanija Norebo JSC i Murman Sea Food 2025. bio je još jedan korak prema suzbijanju mogućeg korištenja ribarske flote u ruskim hibridnim operacijama. Vladymyrova smatra da bi Bruxelles trebao nastaviti tim putem i redovito proširivati popis sankcioniranih plovila i kompanija. Ipak, velik dio odgovornosti ostaje na pojedinim državama. Obalne straže, policija i lučke vlasti, ovisno o nacionalnom zakonodavstvu, često imaju više mogućnosti za neposredno praćenje, kontrolu i istragu sumnjivih aktivnosti.
Bijes u Moskvi nakon što su im dronovi uništili rafinerije, poslali zastrašujuću poruku europskoj zemlji
Umjesto relativiziranja, reborn odmah apsolutizira, on istog trenutka zna da su to Rusi.