Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vlada odgovorila Europskoj komisiji, a ministar Marić poručuje: Očekujem da će Bruxelles tražiti još objašnjenja

U odgovoru Europskoj komisiji o slučaju “franak” Hrvatska detaljno odgovara na svako pitanje, ali tehnički ministar financija s detaljima ne želi u javnost
29. rujna 2016. u 14:15 7 komentara 1217 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice odobrila slanje odgovora Europskoj komisiji, koja je protiv Hrvatske pokrenula proces zbog povrede pravne stečevine Europske unije u slučaju “franak”. Sadržaj tog pisma Vlada drži u tajnosti, a ministar financija Zdravko Marić rekao je samo da su na svako pitanje nastojali dati iscrpne odgovore.

– Postoji mogućnost da će EK nakon zaprimanja ovog pisma tražiti i dodatna objašnjenja. U tom slučaju, sigurno ćemo dati i dodatne odgovore – kazao je Marić ne otkrivajući na koje se argumente Hrvatska pozvala da bi dokazala kako sporni zakon nije bio retroaktivno primijenjen te da je usvojio načelo proporcionalnosti, zbog čega je uostalom EK i ustao protiv Hrvatske.

U Zakonu o konverziji kredita u švicarskim francima nisu uključeni socijalni kriteriji, a prema europskom pravu, država ima pravo ulaziti u privatno-pravne odnose jedino u slučaju da brani socijalna prava određene skupine.

Da nije povrijeđeno to načelo bit će jako teško dokazati upravo zbog toga što nedostaje taj socijalni kriterij u slovu zakona pa naši sugovornici čak očekuju i da bi EK mogao tražiti od Vlade, ali i od banaka, kreditne partije, kako bi se dokazalo da je zakon pomogao i onima koji pomoć nisu zaslužili.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u trenutku konverzije čak se 90 posto kredita vezanih uz švicarski franak odnosilo na stambene kredite, no samo ih je 14,2 posto bilo u skupini nenaplativih kredita. Tako tek manja skupina dužnika, čiji su krediti vrijedili oko milijardu kuna, nije mogla otplaćivati taj kredit, a procjenjuje se da je još oko 20 posto dužnika teško otplaćivalo kredit.

Socijalni kriterij bi po tome obuhvatio kredite ukupne vrijednosti oko 2,5 milijardi kuna, a izvori koji poznaju strukturu dužnika tvrde da su ostali krediti odobreni građanima više platežne moći. Upravo zbog toga Europska komisija i pokreće postupak protiv Hrvatske.

Sam postupak u Bruxellesu nije izravno povezan s najavljenom arbitražom u Washingtonu, ali pretpostavlja se da će, sklope li banke sporazum s državom ili provedu arbitražni postupak do kraja, prirodno zamrijeti jer će nestati njegova svrha.

Udruga Franak Konverzija CHF kredita Franak: UniCredit nema temelje za arbitražu u Washingtonu božo petrov U ZGRADI VLADE Petrov se sastao s predstavnicima Udruge Franak: 'Ono što su oni predložili zaista ima smisla'

Zato je od odgovora EK puno bitnija platforma koju Ministarstvo financija priprema za pregovore s banakama. Most zagovara politiku na nož prema bankama i traži “fajt”, no to ne bi bila mudra taktika. Banke mogu puno manje izgubiti nego Hrvatska jer su već platile konverziju. Sada mogu izboriti povrat dijela izgubljenog novca. Hrvatska može puno izgubiti jer joj nad glavom visi mač težak 7,5 milijardi kuna, ali ima svoje argumente.

Marić je već otkrio da bankama ne namjerava dati proračunski novac niti je sklon poreznim olakšicama. Na raspolaganju su mu eventualno monetarni instrumenti, ali za to mu treba suglasnost Hrvatske narodne banke.

Ipak, u prilog Hrvatskoj ide i činjenica da bankari žele nastaviti s radom na domaćem tržištu, a tužba tih razmjera koju bi platili porezni obveznici, koji su ujedno i klijenti banaka, ne bi reputacijski pozitivno utjecala na poslovanje banaka.

Zato će obje strane dobro odvagnuti prije nego što se odluče stvari rješavati na sudu. Čak i da dvije strane ne postignu kompromis i stvar završi na sudu, Hrvatska ima osnova da osporava iznos odštetnog zahtjeva, a kao argument može koristiti činjenicu da je bankama konverzijom poboljšana kvaliteta portfelja i smanjene rezervacije te da nisu platile porez na dobit u godini kada su konverziju provele.

Sami dužnici su obeštećeni, njih 94 posto koji su proveli konverziju, i na njih ti procesi nemaju nikakvog utjecaja. Njihove konverzije platit će država, odnosno svi porezni obveznici, kojima će u slučaju najcrnjeg scenarija konverzije biti naplaćene kroz porezne obveze.     

>> Nakon 30 godina otplatio zadnju ratu alimentacije, ali uzimaju mu stan

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas

  • niwrad:

    Nama tu kompromisa, radi se o pljački novca poreznih obveznika i političari u Saboru koji su to izglasali moraju odgovarati. Temeljno načelo državne potrošnje je opća dobrobit. To je jedina svrha poreznog novca. Ceste, škole, bolnice, policija... su područja koja ... prikaži još! se financiraju iz javne kase jer ona kao takva stoje na raspolaganju građanima. Privatni dug nije javno područje i nema apsolutno nikakve osnove da se podmiruje iz javnih sredstava. Oni koji zbog duga dođu na prosjački štap imaju pravo na socijalnu zaštitu(koja je javno područje) jednako kao i svi građani koji se nađu u nepovoljnim životnim okolnostima. Sve ostalo je pljačka građana - poreznih obveznika jer oni nemaju koristi od privatnih automobila, apartmana ili stanova koji su kupljeni švicarcima i zato političari koji su omogućili nešto takvo moraju kazneno odgovarati.

  • Slobodan_Milošević:

    Već su si skinuli gaće u startu. Nisu ni probali nešto riješiti

  • Avatar delminium
    delminium:

    tko god ne moze platiti ratu kredita nek ode u munchen na skelu i nece imati problema