Najmlađi resor, Ministarstvo državne imovine, radi punom parom. Javnost se uglavnom koncentrira na velike tvrtke, a brojna je imovina prolazila ispod radara poput 1156 državnih nekretnina koje su bespravno useljene, odnosno koje koriste ljudi koji državi ne plaćaju ni kune najma. Problem bespravnog korištenja državne imovine ilustrira i korištenje otoka Smokvica za koji se nije plaćala koncesija.
Dug od 30 milijuna kuna
Ministarstvo koje vodi Goran Marić nudi korisniku otoka – tvrtki Grafoplast – nagodbu od 30 milijuna kuna, što je tek iznos koncesije i pripadajućih zateznih kamata za godine korištenja koje nisu otišle u zastaru. Da je država na vrijeme reagirala, bilo bi naplaćeno više od 200 milijuna kuna naknada, zaključio je ministar Marić. Zato kreće u akciju definiranja koncesija za autokampove koji ne plaćaju koncesiju državi na njezino zemljište. Marić je uvjeren da se pravilnim koncesioniranjem državi može osigurati višestruko veći prihod od onoga koji se trenutno ubire. Kako bi se upogonio takozvani ‘mrtvi kapital’ žurno će se rješavati barijere na projektima napuštenih vojarni Ploče i Šepurine na kojima se očekuju milijarde kuna vrijedne investicije, a na području TEF Šibenika očekuje se gradnja kompleksa vrijednog 1,5 milijardi kuna. Država će ulagačima omogućiti i razvoj nekretninskog projekta u Filip Jakovu, najavio je ministar Marić ističući da mnoge nekretnine država još nije upisala u svoje vlasništvo. Tvrtke od strateškog interesa, njih 49, imaju nominalnu vrijednost od 45,58 milijardi kuna, a Marić drži i da bi ACI trebao biti među njima. Planira objaviti novi popis tvrtki od strateškog interesa.
Od tvrtki u državnom portfelju očekuje efikasniji rad.
– Nije primjereno da ACI sa svim marinama ostvaruje prihode manje od tvrtke koja ima samo jednu marinu – kazao je Marić. Osim efikasnijeg rada uredit će se i pravila nagrađivanja uprava te način imenovanja čelnih ljudi.
Većina državnih direktora, čak njih 40, ugovorilo je otpremninu, a 62 nisu poštovala odluku o visini plaće. Jedan je menadžer dogovorio čak četiri oblika nagrade u svojem ugovoru, što se više neće tolerirati. Ministar Marić zalaže se i da se članovi Nadzornih odbora imenuju bez natječaja, a drži i da head-hunteri nisu nužni pri izboru članova uprava. Ministarstvo za tekuću godinu priprema izmjene čak tri zakona kako bi lakše riješilo više od 56 tisuća predmeta koje ima u resoru. Donijet će se novi zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom, izmjene i dopune Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora kako bi se riješio problem obrtnika koji žele otkupiti državne poslovne prostore, a izmjene Zakona o turističkom zemljištu nužne su jer je postojeći zakon bio neprovediv.
Po zaposlenom 15 kvadrata
-Imamo najveću imovinu pod sobom, veliki broj predmeta, a tri puta manje zaposlenika od pojedinih agencija- poručio je Marić kritičarima zapošljavanja u njegovom resoru. Naime, u Agenciji za poljoprivredna plaćanja broj zaposlenih u nekoliko je posljednjih godina narastao s 300 na 700, a povećano zapošljavanje vidljivo je i u drugim agencijama. Također mnoge državne institucije unajmljuju prostore koji su preskupi ili preveliki za njihove potrebe pa je Marić ograničio kvadraturu prostora na 15 metara četvornih po zaposleniku. Ministar je krenuo energično, a konačni mu je cilj državi priskrbiti puno više od 2,7 milijardi kuna koliko proračunu donosi ukupna državna imovina po nekim procjenama vrijedna 30-tak milijardi eura.
>> Marić: Imam više od 49 tisuća neriješenih predmeta, nemam se vremena reklamirati
>> Hoće li Goran Marić uspjeti unovčiti mrtvi kapital
Gorane vjerujem u tebe i sigurno nas neces izigrati što brže prodaj sve što nam nije od državnog značaja kako bi smanjili dug a i ozbiljno pokrenuli gospodarstvo.