Dvostruko više privatnika

Liste čekanja dulje, a 2500 liječnika više i 400.000 stanovnika manje nego 2013.

storyeditor/2022-01-13/PXL_230221_31925994.jpg
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/5
10.10.2022.
u 07:28

Imamo 15% više stanovnika starijih od 65 godina, a oni više trebaju zdravstvene usluge. Broje se i doktori čim diplomiraju, a prije se stažisti nisu ubrajali u ukupan broj liječnika, objašnjava dr. Luetić

Zašto u hrvatskim bolnicama liste čekanja enormno rastu ako imamo znatno veći broj liječnika nego prije desetak godina, a istovremeno se smanjio broj stanovnika? Leži li uzrok ovoj paradoksalnoj situaciji u jačanju privatnih zdravstvenih ustanova, kojima se prelijeva sve veći broj pacijenata uslijed sve teže dostupnosti usluga u javnim bolnicama, što je u pandemiji osobito došlo do izražaja?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2013. godine u Hrvatskoj je bilo 12.946 liječnika, a 2020. godine bilo ih je 15.417, što je gotovo 2500 liječnika više, odnosno riječ je o porastu od oko 19 posto. U bolničkom sustavu 2013. godine bio je 5861 liječnik, a 2021. godine njih 7406, što znači da je sada oko 1500, odnosno 26% više liječnika.

Dvostruko više privatnika

– U isto se vrijeme broj stanovnika smanjio s 4,25 milijuna na 3,88 milijuna, što je smanjenje od 9 posto. Liste čekanja produžene su u mnogim postupcima, a prihodi privatnih poliklinika rastu po stopi od 30 do 40% godišnje. Dakle, imamo više liječnika, manje stanovnika, produženje lista čekanja u javnom sektoru uz kontinuiran rast privatnoga. Ovi egzaktni podaci više su nego dovoljan razlog za ozbiljnu analizu, koja bi bila puno temeljitija od ove, često populističke rasprave u široj javnosti – iznio je dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, na nedavnom UPUZ-ovu kongresu.

Krovne liječničke udruge kategorički opovrgavaju ovakvu računicu jer je, tvrde, postavljena na međusobno neusporedivim podacima.

Kad simplificirate stvari, doista na prvu tako zvuči pa se zapitaš: “Kako je to moguće?” Međutim, kad se zagrebe u podatke, nije baš tako, kaže dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Podaci iz 2013. i podaci HZJZ-a iz 2020. međusobno se razlikuju u metodologiji.

– Prema podacima iz 2013., zabilježeno je oko 12.900 liječnika i uz njih više od 700 stažista, koji se nisu brojali u doktore, a 2020. sve ubrajaju zajedno jer više nema stažista – iznosi Luetić.

Također navodi kako je 2013. oko 700 liječnika radilo u privatnom zdravstvenom sustavu, dok se 2022. taj broj udvostručio pa ih je više od 1400.

– Znači, u javnom zdravstvenom sustavu imamo porast od nešto malo više od tisuću liječnika, a ne 2500. Istovremeno, uz smanjen broj ukupnog stanovništva u Hrvatskoj danas imamo 15% više stanovnika starijih od 65 godina. Odselilo se radno aktivno stanovništvo, koje manje treba zdravstvene usluge, ali povećala se kategorija starijih koji te usluge trebaju više. Popis iz 2021. godine govori da u Hrvatskoj imamo 110.000 stanovnika starijih od 65 godina više nego 2011. godine. Potreba za zdravstvenom zaštitom eksponencijalno raste sa životnom dobi i da smo ostali na 15% manje stanovnika linearno kod svih grupa, to bi se osjetilo. Međutim, nama se povećao broj ljudi koji traže zdravstvenu zaštitu, a smanjio broj onih koji je ionako ne traže, odnosno traže bitno manje – objašnjava Luetić.

Triput više od EU

I dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, priznat će da ovako postavljena računica zvuči apsurdno, ali da nije tako kad se stvari raščlane. Od 2019. godine ukinut je obavezni pripravnički staž pa je već četiri generacije mladih liječnika odmah poslije okončanja studija dobilo liječničke licence i time se broj liječnika u statistici povećava. No, oni isprva ne rade samostalno.

– Godišnje s četiri medicinska fakulteta izađe 500 diplomiranih liječnika, kojima je prije nekoliko godina ukinut obavezni pripravnički staž pa oni rade pod nadzorom. To znači da barem 1500 mladih liječnika ne smije raditi samostalno, nego uz nadzor, a to nadalje znači da još 1500 starijih liječnika mora raditi uz njih. Tih 1500 starijih su i prije no što su došli mladi liječnici morali raditi na više radilišta pa pitam: je li to višak ili manjak doktora? – uzvraća protupitanjem dr. Čulinović Čaić.

Na kongresu je odjeknuo podatak da hrvatski građani liječniku odlaze nevjerojatnih 300% više od prosjeka odlazaka liječniku u EU. Ravnatelj HZZO-a dr. Lucian Vukelić vjeruje da je to zato što su kod nas sve zdravstvene usluge dostupne kroz osnovno zdravstveno osiguranje. – U Nizozemskoj plaćaju sve usluge do vrijednosti 300 eura iz svog džepa – ističe.

I dr. Renata Čulinović Čaić smatra da uzrok leži u sustavu koji omogućuje dostupnost liječnika specijalista u svakom trenutku dolaskom na objedinjeni hitni bolnički prijam, što u drugim zemljama nije slučaj.

– OHBP ima nerealno puno pacijenata. Radila sam prije nekoliko godina anketu jer mi je bilo neizdrživo tamo raditi, ispalo je da oko trećine pacijenata ostaje u bolnici nakon što se jave u OHBP, trećina treba neku vrstu terapije (infuziju, longetu, injekciju, šivanje rane), a trećina je onih koji su na hitnu došli a da nisu trebali. Od početka zadnje reforme hitne govorim da je potpuno pogrešna jer je direktno otvorila vrata sekundarnoj i tercijarnoj zaštiti – rekla je dr. Čulinović Čaić. 

Ključne riječi

Komentara 20

Avatar smartch
smartch
08:06 10.10.2022.

Ima jedan problem a to je kad doktor Đuro koji radi na KBC-u Zagreb još radi kod privatnika, onda normalno da mu se u KBC-u neda raditi nego preporuča privatnika a ko ne želi tj. Nema para lijepo će se načekat.

ST
stefj
07:56 10.10.2022.

To je zato što novci idu na jednu hrpu, a onda svi grabe s nje... Uvedite vaučere i konkurenciju HZZO-u, naplatu uputnica i mikroparticipaciju, pa ćete vidjeti razliku. Preko noći nestat će liste čekanja... Danas možete sve obaviti privatno i to odmah, a u javnom sektoru čekaonice za te specijalističke preglede prazne. Nije rijetkost da isti čovjek koji vas mora pregledati u državnoj bolnici, to napravi odmah u privatnoj klinici... I danas možete otići privatno na snimanje ili pregled, no i u privatnom sektoru načekat ćete se jer HZZO ne plaća, tj. plaća s ogromnim odgodama i ograničenjima...

SE
serafin002
08:47 10.10.2022.

Davno je ministar Kujundžić rekao da paola liječnika ništa ne radi, a brojni od tih rade i privatno. Zdravstvo treba privatizirati i uvesti vaučere. Samo konkurencija može izliječiti zdravstvo, a monopol uništava zdravstvo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?