S dijagnozom Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije prošle je godine u Hrvatskom zdravstvenom sustavu evidentirano više od 50.000 osoba. U ambulantama primarne zdravstvene zaštite prošle je godine s tim dijagnozama zabilježeno 29.512 osoba u dobi od 65 i više godina, što je 4315 osoba više nego četiri godine prije. Hrvatska je s gotovo 900 tisuća starijih stanovnika među demografski najstarijim europskim zemljama, a upravo je dob najvažniji čimbenik rizika za razvoj demencije pa se može očekivati dalji rast svih vrsta demencija. Ujedno je to i jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća; zbog starenja populacije procjenjuje se da će do 2040. od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije patiti više od 80 milijuna ljudi diljem svijeta.
Trajni pad kognitivnih funkcija (gubitak pamćenja, izvršnih sposobnosti, prosudbe i pozornosti te promjene u govoru i jeziku) značajno otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti i pogađa ne samo oboljelog nego i cijelu obitelj. Lijekovi koji postoje bolest ne mogu zaustaviti, ali mogu usporiti kognitivni pad i ublažiti simptome, odnosno usporiti ih. U Hrvatskoj su neki od ovih lijekova dostupni putem dopunske liste lijekova HZZO-a i doplaćuju se. – Tražimo da lijekovi antidementivi dođu na osnovnu listu HZZO-a – kazao je prof. Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest HLZ-a i voditelj Referentnog centra Klinike za psihijatriju Vrapče. – Dostupna su tri registrirana antidementiva i oni trebaju biti apsolutno dostupni svima, kako bi i liječenje demencije bilo dostupno svakom pacijentu. Za ljude s malim mirovinama nadoplata je ozbiljna prepreka, a to je neprihvatljivo za jedno društvo – rekla je dr. Sanja Klajić Grotić, predsjednica Udruge Nezaboravak.
Skrb o dementnoj osobi nipošto ne završava lijekom. Tu nije riječ samo o zdravstvenom problemu, već o širem društvenom izazovu jer za rastući broj ljudi s demencijama nema ni izbliza dovoljnih kapaciteta za adekvatnu skrb. U domovima za smještaj starijih osoba samo je 550 kreveta za osobe s Alzheimerom i drugim demencijama, a od 20 novih javnih domova za starije koji se grade ili su netom dovršeni, tek tristotinjak. Većinom se o oboljelima skrbe članovi obitelji, u čak 83% slučajeva. To je nerijetko 24-satna skrb, a oboljeli imaju pravo na pomagala, fizikalnu terapiju u kući, pomoć patronažne sestre ili palijativnog tima. Međutim, za njegu dementnog roditelja nije propisana njegovateljska naknada, s kojom bi npr. kći dementne osobe mogla stalno biti uz nju. Jedna osoba, međutim, i ne može sama skrbiti o dementnoj osobi pa je važno senzibilizirati javnost i razvijati servise pomoći. Udruga Nezaboravak u Zagrebu u sklopu radionica i edukacija pruža savjetodavnu potporu oboljelima i članovima njihovih obitelji.
– Trebamo što više poludnevnih i dnevnih boravaka kako bismo osobu zadržali u poznatom okruženju, a članovima obitelji omogućili malo predaha i vremena – ističe dr. Sanja Klajić Grotić. Oko 45% demencija može se prevenirati, rekla je Marija Kušan Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar". Povišeni tlak, pušenje, pretilost i alkohol čimbenici su rizika na koje možemo djelovati, a zaštitni su čimbenici kretanje, cjeloživotno učenje i socijalna povezanost.
Otvori KEKS Pay
