Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić izabran je u Sabor na listi Domoljubne koalicije. Poznat je u javnosti kao žestoki zagovornik konzervativnih i katoličkih vrijednosti koje sada, nakon dolaska na vlast, želi pretočiti i u zakone.
Kako sada stvari stoje, za šest mjeseci trebao bi postati prvi ministar obitelji, demografskog razvoja i useljeništva. Ilčić je ponekad u javnim nastupima krut i previše izravan. Iako njegove izjave često izazivaju kontroverze i žestoke rasprave, Ilčić se u našem razgovoru pokazao iznenađujuće ugodnim i tolerantnim sugovornikom. Za njega nema neugodnih i zabranjenih pitanja na koja najradije ne bi odgovarao.
Treba li nova hrvatska vlada zatvoriti granice za migrante?
Hrast se o tome očitovao još u rujnu prošle godine kada smo jasno naglasili da treba omogućiti svesrdnu pomoć svim izbjeglicama kojima je ugrožen život. Ako tim ljudima želimo pomoći, onda moramo zatvoriti vrata za ekonomske migrante. Ni Hrvatska ni Europa nemaju kapacitete da bi ih sve zbrinule.
Ako i zatvorimo granice za ekonomske migrante, svejedno ima jako puno izbjeglica koji bježe iz ratnih područja na Bliskom istoku. Koliko će njihov dolazak utjecati na europsku kulturu i dosadašnji način života?
Sigurno će utjecati. Međutim, Hrvatska mora od drugih zemalja zatražiti odgovore koje nismo dobili. Zašto ti ljudi kojima je život ugrožen ne idu u Kazahstan, Kirgistan, Saudijsku Arabiju... Kad dobijemo realan odgovor na to pitanje, onda ćemo moći izraditi ozbiljnu imigrantsku politiku.
S obzirom na to da je uglavnom riječ o muslimanima koji dolaze iz jednog drugog kulturnog i civilizacijskog kruga, koliko je uopće moguće njihova integracija u Europsku uniju? Uvjerili smo se da njihova integracija nije uspjela u Velikoj Britaniji i pogotovo Francuskoj. Više-manje slično je i u drugim zapadnoeuropskim zemljama.
Prije nekoliko mjeseci bio sam jako napadan zbog izjave da postoje kulturološke razlike između ljudi, nacija i religija. No one se danas jasno pokazuju. Ono što sam rekao prije nekoliko mjeseci danas dolazi svima do glave. Je li moguća njihova integracija? Sigurno djelomično da, ali pitanje kakva. Da bi se integracija što bolje obavila, mora postojati aktivna imigracijska politika, a mi do sada nismo uopće imali nikakvu.
Što kažete na izjave zagovaratelja masovne imigracije koji ističu da su jednako vrijedne kulture doseljenika i starosjedilaca? Sukladno tome, domaći ljudi dobrim dijelom moraju dosadašnji način života prilagođavati načinu života i vrijednostima koje zagovaraju useljenici?
Prema Ustavu Hrvatska je država hrvatskog naroda i nacionalnih manjina. Mi prema Ustavu trebamo skrbiti za hrvatski narod, nacionalne manjine i hrvatsku kulturu. Prema tome, možemo mi načelno reći da su sve kulture jednako vrijedne, ali hrvatska država kao nacionalna država treba prvenstveno štititi našu kulturu.
Kako procjenjujete politiku njemačke kancelarke Angele Merkel koja ima sve više otpora i u vlastitoj stranci i koaliciji?
Moram priznati da mi nisu jasni svi njezini potezi. S jedne strane podržavam to što je spremna solidarizirati se s ljudima u nevolji, ali s druge strane ne razumijem kako namjerava integrirati tako veliki broj ljudi koji bez ikakva reda dolaze u Njemačku. Činjenica je da postoji veliki otpor i u samom njemačkom narodu zato što osjećaju da u toj pomoći ljudima u nevolji nema nikakve kontrole i plana.
Vama je bliža politika koju zastupa mađarski premijer Viktor Orban i zemlje Višegradske skupine?
Situaciju treba kontrolirati iz sigurnosnih, demografskih i kulturnih razloga. Način na koji će se to raditi stvar je dogovora. U svakom slučaju mi ne možemo dopustiti da ekonomski migranti izjavljuju da će ući milom ili silom u Hrvatsku i Europu. Država mora štiti svoj narod, zakone i kulturni identitet.
Znači li to i vojska na granicama?
Ako bi netko silom pokušao rušiti ustavnopravni poredak i naš narod, onda država, da bi se zaštitila, treba upotrijebiti sve alate koje ima na raspolaganju.
Je li vas iznenadilo masovno napastovanje žena u Kölnu i nekim drugim njemačkim gradovima?
Djelomično da, jer nisam očekivao tu razinu agresije i pokazivanja moći od migranata i izbjeglica. Mi u Hrvatskoj imamo ljude iz tih zemalja koji su se jako dobro integrirali. Međutim, ovakvi slučajevi koji su bili u Kölnu pokazuju da moramo biti oprezni i temeljitije kontrolirati migracije.
U zadnje vrijeme ponovno se aktualiziralo pitanje pobačaja. Treba li taj zakon mijenjati? Treba li zabraniti pobačaj?
Nastojat ću da svi hrvatski zakoni budu usklađeni sa znanstveno-medicinskom činjenicom da život počinje u trenutku začeća. Kako će se to u kojem zakonu reflektirati, to je stvar procedure.
Rekli ste da za vas život počinje začećem. To znači da je svaki abortus ubojstvo?
Rekao sam da je medicinska činjenica da život počinje začećem. Na toj ću definiciji ostati. Neću dalje izvoditi nikakve zaključke koji bi mogli svađati hrvatski narod. Nama je danas potrebna sloga. Trebamo stvari rješavati argumentirano, što do sada nije bio slučaj.
Kako vaši koalicijski partneri gledaju na sve to?
Koliko znam, većina stranaka u našoj koaliciji ima u svojim programima odredbu da treba štiti život od začeća do prirodne smrti.
Koliko su vaša politička stajališta sukladna s Karamarkovim? Jeste li u velikom suglasju?
Da, vrlo sam zadovoljan suradnjom s Karamarkom. On obično ističe da sam ja nastrojen više demokršćanski, a on pučki. Naši se stavovi preklapaju u velikoj mjeri.
A s gospodinom Petrovom?
Također sam jako zadovoljan.
Hoće li ovo biti najkonzervativnija vlada od hrvatske neovisnosti do danas?
Došlo je vrijeme da se profilira politička scena u Hrvatskoj. Možda će ovo biti najdemokratskija vlada. Uvjeren sam da vrijednosti koje mi zastupamo poštuje i želi većina hrvatskih građana.
Što kanite napraviti sa zdravstvenim odgojem?
Zdravstveni i građanski odgoj potrebni su u školama. Samo oni trebaju biti takvi da pomažu odgoju djece, da daju točne znanstvene informacije te da pomažu roditeljima u odgoju djece. Nažalost, imali smo probleme sa SDP-ovom vladom jer je Milanovićev ministar Jovanović roditelje smatrao svojim neprijateljima.
Hoćete li mijenjati Zakon o potpomognutoj oplodnji?
Ne bih to još komentirao. U svakom slučaju, nama će biti prioritet obiteljska i pronatalitetna politika. Planiramo niz mjera koje će pomoći obiteljima da se odluče na rađanje više djece. Pomoć neće biti samo financijska. Želimo organizacijski pomoći spajanje obiteljskog i profesionalnog života. Već osam godina sudjelujem na različitim edukacijama i seminarima Europske unije iz područja obiteljske politike na kojima se često ističe da je danas vrijeme, a ne novac najveći problem europske obitelji. Za Hrvatsku je dodatno specifična teška gospodarska situacija i neizvjesnost. Mnoge potencijalne majke ne odlučuju se na rađanje zato što nemaju stalan posao i riješeno stambeno pitanje. Jednako tako, moramo organizacijski pomoći obiteljima nizom mjera. Od jednosmjenske nastave do organiziranja izvanškolske nastave u školama kako bi bilo što manje razvažanja djece u poslijepodnevnim i večernjim satima i kako bi se omogućilo da roditelji i djeca provode što više vremena zajedno.
Koliko je hrvatska država prijatelj djece?
Hrvatska država u ove četiri godine uopće nije vodila brigu o tome kako funkcionira obitelj. Obitelj uopće nije bila u fokusu Vlade. Obitelj je temeljna zajednica društva i većini hrvatskih građana najvažnija stvar u životu. Ako želimo biti bliski građanima, moramo slično gledati na vrijednosti društva u kojemu živimo.
Hoćete li mijenjati Obiteljski zakon?
Da. Obiteljski zakon mora se promijeniti.
Koje su odredbe najspornije?
Znate što je struka rekla o tome. Prije svega, postojeći zakon ima prevelik broj članaka i nejasnoća. On se mora mijenjati zbog tehničkih razloga, ali će sigurno biti izmijenjen i sadržaj. Ali to neću komentirati dok ne prikupimo sve primjedbe struke.
A Zakon o istospolnom partnerstvu?
U svakom slučaju, krenut ću od pozicije da je hrvatski narod na referendumu o braku dvotrećinskom većinom jasno rekao što misli o braku. Ne samo o nazivu braka, nego i o sadržaju.
Hoćete reći da sadašnji zakon nije poštovao volju građana?
On je u nesuglasju s voljom hrvatskih građana.
Hrvatska je demografski devastirana. Prije ili kasnije pojavit će se potreba za “uvozom” radne snage. U kojim zemljama trebamo tražiti potencijalne doseljenike?
Još sam uvijek optimist što se tiče našeg demografskog oporavka. Hrvatska u svojoj demografskoj politici ne smije majke stavljati izvan tržišta rada. Iako moja supruga i ja imamo petero djece, ona nije koristila trogodišnji rodiljski dopust u cijelosti jer joj je nakon nekog vremena bilo drago ići na posao. Trebamo omogućiti ženama da usklade rađanje djece s profesionalnom karijerom, a ne da nazaduju. Žene trebaju razvijati i taj dio svoje osobnosti. Što se tiče uvoza radne snage, pretpostavljam da u ovom trenutku nema veće potrebe s obzirom na to da mi još uvijek imamo jako puno nezaposlenih. U svakom slučaju trebamo voditi aktivnu imigracijsku politiku. Trebamo se osloniti na hrvatsko iseljeništvo. Od ovih 100.000 naših ljudi koji su otišli iz Hrvatske nisu baš svi sretni. Nije riječ samo o gospodarskoj situaciji nego i o tome da ljeto u Irskoj traje jedan dan, da je tamo klima drugačija, da u Stockholmu ovih dana sunce izlazi u 10.30 i zalazi u dva poslijepodne, da je u međuvremenu neki sumrak, a ne dan. Hrvatska je lijepa zemlja za živjeti i to mnogi vide tek kada odu u inozemstvo. Imamo adute kojima možemo privući naše iseljeništvo. Što se tiče stranaca, recimo Kanada zna točno koga će uvesti. U Njemačkoj socijalne službe imaju popis koliki postotak koje nacionalnosti koristi socijalnu pomoć. Postoje znatne razlike. Recimo, samo 7 posto Hrvata u Njemačkoj koristi socijalnu pomoć, što je na razini Nijemaca kojih samo 6,5 posto koristi pomoć. Zanimljivo je da oko 14 posto Srba koristi pomoć, negdje oko 30 posto Turaka, a svi koji su istočnije od Turske koriste socijalnu pomoć iznad 50 posto. Ljude koji dolaze moramo integrirati ne samo tako da im dajemo socijalnu pomoć nego da oni doprinose u stvaranju nove vrijednosti.
Jeste li u kontaktu s konzervativcima koji su sada na vlasti u Poljskoj?
U međunarodnim organizacijama u kojima sam član ima i ljudi iz tih stranaka.
Želite potaknuti da pripadnici srednjeg sloja imaju više djece?
Pronatalitetna politika do sada je bila isključivo socijalna. Danas je jasno da se veći natalitet ne može očekivati od siromašnijih ljudi. Pronatalitetni dodatak od 500 kuna za treće i četvrto dijete izrazito je poticajna mjera. Mi predlažemo da obitelji s većim primanjima mogu ostvariti takva prava. Konkretno, roditelji s troje djece ne mogu primati pronatalitetni dodatak ako imaju primanja veća od 8315 kuna, što znači da taj pronatalitetni dodatak primaju samo oni siromašniji. Zalagat ću se da se cenzus udvostruči, što znači da će svi oni s primanjima do 16.630 kuna primati po 500 kuna za treće i 500 kuna za četvrto dijete.
Jeste li za to da se smanje povlaštene mirovine, a da se dio tog novca usmjeri u pronatalitetnu politiku?
Kada smo govorili gdje bismo namaknuli novac, nismo spominjali te mirovine. Možemo raspravljati o tome i vidjeti što je od toga opravdano, a što nije. Ima novca, nije da ga nema. Mi smo spominjali agencije i državne zavode, ali i udruge koje su vrlo odvojene od naroda. Takve udruge ne zastupaju građane nego funkcioniraju kao parapolitičke udruge. Neke takve udruge dobivaju velika sredstva. Čak su se profesionalizirale u tom civilnom biznisu. Znaju jako dobro pisati projekte, ali je jako mala njihova povezanost s građanstvom. U trenutku kada državna vlast počne pronatalitetnu politiku smatrati razvojnom, onda će se stvari značajno promijeniti.
Možete li sada slobodno nastupati u medijima?
Trenutačno nisam u radnom odnosu s HRT-om pa se na mene ne odnose nikakva unutarnja pravila HRT-a. Imam ugovor o pravu povratka na HRT nakon isteka mandata.
Što mislite o pravu na slobodu govora u Hrvatskoj? Uprava HTV-a zabranila vam je javno nastupanje.
Oštro osuđujem takvu politiku medija i korporacija. Smatram da je sloboda govora ozbiljno narušena u Hrvatskoj gdje svatko tko kaže neko svoje uvjerenje ili argument bude difamiran i etiketiran. Uopće se ne vodi argumentirana rasprava. Peđa Grbin, Aleksandra Kolarić i ljudi poput njih iz emisije u emisiju ponavljaju kao da je samo po sebi razumljivo da sam ja fašist i rasist.
U definiciji rasizma stoji da je to ideologija koja određene rase želi podčiniti. A ja sam u nekoliko navrata javno rekao da su svi ljudi jednako vrijedni. Prema tome, moja izjava je suprotna ideji rasizma. Ne postoji nikakav argument da se mene naziva rasistom.
Do sada ste imali problema s HRT-om. Hoćete li sada imati problema s Tomislavom Karamarkom i Božom Petrovom?
Ne vidim razloga da imam problema. Od kada surađujem s njima, oni me nikada nisu kritizirali zbog toga što govorim ono što mislim.
>>Ilčić pokreće postupak protiv Z. Pusića, Ž. Jovanovića, A. Kolarić, M. Sever...
>>Ladislav Ilčić objašnjavao svoju izjavu o muslimanima
