Ministar uprave Lovro Kuščević na čelu je jednog od resora u odnosu na koji su najveća reformska očekivanja. K tomu, proteklih je dana izrazito na udaru zbog postupka provjere referendumskih potpisa. Nakon niza kritika o “reformi svih reformi” objavljenih u Večernjem listu, bivše ministrice uprave Jurline Alibegović, zastupnice Mosta Sonje Čikotić, prof. dr. sc. Ivana Koprića i prof. dr. sc. Vedrana Đulabića, potražili smo odgovore kod ministra.
Europska komisija prigovara nam da ozbiljno zaostajemo s reformom javne uprave?
Europska komisija prati provođenje strukturnih reformi i u travnju svake godine daje izvješće za prošlu godinu. Potpuno ste u pravu, izvješće za 2017. sadržavalo je ocjenu “no progress” što znači da se u Ministarstvu uprave strukturne reforme, nažalost, nisu provodile. Ministrom sam imenovan krajem lipnja 2017. Zatekao sam potpuno devastirano ministarstvo, zaposlenici po ljetnim godišnjim odmorima, bez ijednog ugovorenog projekta, bez formiranih timova i vizije. Trebalo je osmisliti projekte, zadužiti ljude za provedbu, ali i imenovati državne tajnike i pomoćnike kako bismo konačno krenuli u realizaciju projekata. Već u kolovozu smo izradili strateški plan za 2018. – 2020. te krenuli raditi na projektima kojima želimo ostvariti tri zadana cilja: kvalitetnija i učinkovitija javna uprava, decentralizacija i digitalizacija. Pričekajmo izvješće EK za 2018. i tada ćemo govoriti o radu Ministarstva za prvu godinu mog mandata.
Zastupnica Sonja Čikotić, glavna savjetnica ministra uprave od prosinca 2016. do travnja 2017., kaže da u vašem mandatu ništa nismo vidjeli osim najava.
Gđa Čikotić ništa dobrog nije napravila u Ministarstvu, a negativne ocjene EK odnose se upravo na razdoblje kad je na čelu Ministarstva bio ministar Mosta kojeg je savjetovala. Za njihova mandata nismo vidjeli ni najave projekta, dok danas imamo konkretnu realizaciju i najave za budućnost. Gđa Čikotić je umjesto rada u Ministarstvu odabrala lagodni posao oporbene zastupnice gdje, vođena ideologijom populizma, iznosi neutemeljene kritike koje nemaju veze s realnošću.
I bivšu ministricu uprave Jurlinu Alibegović naljutilo je što ste izjavili kako oni nisu ostavili nikakve projekte. No osigurali su 880 milijuna kuna, od čega ste ugovorili tek sto? Premijer se pohvalio da je ova Vlada povukla 53% sredstava iz EU fondova, u odnosu na ranijih 9%. Ministarstvo uprave s 11% kvari prosjek.
Ponavljam, do dana kad sam preuzeo dužnost ministra uprave nije bio ugovoren ni jedan jedini projekt, a danas ih imamo i pripremamo nove. Kao načelnik općine i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja doprinio sam boljem povlačenju sredstava EU i prepoznajem se unutar ugovorenih 53% jer je program energetske učinkovitosti, izrađen u MGIPU-u za mog mandata, osigurao je ugovaranje gotovo dvije milijarde kuna. Isto radim i u Ministarstvu uprave pa je i ovih 11% realizirano za mog mandata, a u roku ćemo povući sva alocirana sredstva.
Što ste dosad realizirali u Ministarstvu uprave?
Napravili smo novu sistematizaciju koja je rezultirala boljom organizacijom i ostvarivanjem boljih poslovnih rezultata. Veliku pozornost posvetili smo projektima digitalizacije. Danas u sustavu e-Građani imamo 78 usluga od kojih su 52 dostupne svim našim sugrađanima, 26 koriste razne državne institucije, a u lipnju 2017. imali smo ih 38. Uveli smo novu funkciju e-Novorođenče, konačno smo krenuli s realizacijom projekata te smo potpisali nekoliko ugovora: Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu RH, Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi, e-Pristojbe vrijednosti preko 100 milijuna kuna, od kojih se 85% sufinancira sredstvima EU. Kroz značajne normativne aktivnosti poboljšali smo rad ureda državne uprave, podigli razinu suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te svakodnevno radimo na unapređenju rada Ministarstva. Vjerujemo da će sve to doprinijeti boljoj kvaliteti rada javne uprave od lokalne do državne razine te olakšati poslovanje poduzetnika i svakodnevicu građana.
Što planirate u sljedećoj godini?
Možemo najaviti skoro ugovaranje projekta e-Poslovanje u vrijednosti 51 milijuna kuna, Centar dijeljenih usluga (362 milijuna kuna), Jedinstveno upravno mjesto (114 milijuna kuna) te e/m-Potpis i e/m-Pečat vrijedne 22 milijuna kuna, što se također sufinancira s 85% iz sredstava EU. Tu su i zakonodavne aktivnosti gdje ističem Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Zakon o ovlasti Vlade RH, Zakon o državnim službenicima, Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o zakladama, Zakon o ustrojstvu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi i Uredba o ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika kao i niz drugih zakonodavnih aktivnosti… Sve navedeno sastavni su dijelovi jednog projekta koji se zove reforma javne uprave ili, bolje rečeno, poboljšanje rada javne uprave.
Svaki projekt ima određeno vrijeme trajanja, priprema, ugovaranje, realizacija i tek onda implementacija na terenu u poslovne procese, a za to je potrebna suradnja svih ministarstava, jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i službenika koji te procese provode. Nemoguće je sve provesti u godinu dana, takva su očekivanja nerealna. Problem birokracije postoji u svim zemljama i na svim razinama javne vlasti, a problemi se prebacuju na Ministarstvo uprave koje ne može utjecati na zakonska rješenja i pojednostavljenje procesa u drugim tijelima. Mi omogućavamo razvoj platforme, a na drugima je da to prepoznaju i rade zajedno s nama. Samo zajedničkim snagama možemo očekivati reformu svih reformi.
Rad na Zakonu o agencijama počeo je u veljači 2016., ostavljen vam je prijedlog, a vi ga najavljujete tek u travnju 2019. Dvije godine prolongira se ukidanje agencija. Do svibnja 2017. trebalo ih je ukinuti 20%, a vi ukidanje najavljujete za siječanj 2019.?
To je još jedan primjer nerada i lažnih obećanja članova Mosta dok su participirali u Vladi. I naravno, taj je nedovršeni posao dočekao ovu Vladu, kao i sve ostalo što nisu napravili. Mostov pristup racionalizaciji agencija, u kojem Most ima svoje kadrove, bio je potpuno pogrešan i zato nije dao rezultate. Na 110. sjednici Vlade donesen je Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, riječ je o 54 tijela, kojem se Most opirao. Nakon što se provede racionalizacija, donijet ćemo i zakonska rješenja kojima ćemo normativno urediti oblike, način osnivanja, ustroj i djelokrug agencija. Određene agencije će se spojiti, neke će se pripojiti ministarstvima i drugim tijelima, a zaposlenici će imati priliku svoj posao nastaviti obavljati u okviru novog ustroja.
Imate li konačno analizu što je potrebno u javnoj upravi, a čega se treba riješiti i kako? Bivša ministrica kaže da ni ministri ne znaju koliko agencija imaju u resoru?
Imamo viziju kako treba izgledati moderna i učinkovita javna uprava, upravo zato i provodimo navedene projekte kako bismo, koristeći najbolja svjetska iskustva i stručna znanja, došli do cilja. Naravno da znamo broj agencija. Kako bismo inače izrađivali zakonska rješenja i smanjivali im broj?
Nagrađivanje i kažnjavanje od 0,5% na plaću od 6000 kn je +/- 30 kn. Koga će to motivirati!?
Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika izrađuje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, a Ministarstvo uprave priprema dvije uredbe važne za njegovu provedbu, o klasifikaciji radnih mjesta te o ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika. Nije povećanje/smanjivanje plaće jedini način nagrađivanja/sankcioniranja službenika. Tu su i broj dana godišnjeg odmora, napredovanje/nazadovanje u zvanju, angažmani na projektima EU temeljem kojih je i veća plaća, a svakako da je plaća bitna sastavnica u kvaliteti rada službenika. Slažem se da bi razlike u plaći trebale biti veće, sukladno rezultatima rada službenika, i to smo predložili MRMS-u. Međutim, raspolažemo javnim novcem, limitirani smo proračunom, sindikati su nam važan socijalni partner čije mišljenje uvažavamo. Uvjeren sam da ćemo u zadanim limitima i u socijalnom dijalogu pronaći najbolje rješenje kako bi se službenici motivirali na još kvalitetnije obavljanje svog posla.
Šezdesetak gradova s manje od 10.000 stanovnika te brojne općine s manje od 3000 nemaju kadrovskih i financijskih kapaciteta pa ni sposobnosti za povlačenje sredstava iz fondova EU. Ministrica Žalac rekla je da četvrtina gradova u pet godina nije povukla ništa iz fondova. Planirate li poraditi na teritorijalnom preustroju ili barem na stimuliranju, ako ne spajanja lokalnih jedinica, onda barem funkcionalnog povezivanja?
Trenutačni politički ustroj u RH prvotno je dobro osmišljen, omogućava određenu samostalnost jedinica lokalne samouprave i dobru dostupnost usluga na terenu. Slažem se kako je vrijeme za temeljitu analizu učinkovitosti jedinica lokalne i područne samouprave, temeljem te analize napraviti potrebne izmjene kako bi sustav bolje funkcionirao. Upravo u tom cilju Ministarstvo uprave priprema projekt Poboljšanje učinkovitosti sustava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sasvim sigurno ima prostora za racionalizaciju, spajanje određenih općina i gradova kao i poticanje njihova funkcionalnog udruživanja.
Jedna smo od najcentraliziranijih zemalja EU, niz lokalnih jedinica funkcionira na pomoći središnje države, trećina ih i ne želi preuzeti decentralizirane funkcije, pokazalo je istraživanje prof. Vedrana Đulabića koji ulogu Ministarstva uprave u tomu vidi katastrofalnom jer proces decentralizacije prepušta stihiji umjesto da ga vodi. Zašto Ministarstvo uprave ne zanima što struka ima za reći?
Poštujem struku i zakoni se moraju donositi u suglasju struke, politike i iskustva na terenu. Dvojim napada li prof. Đulabić Ministarstvo uprave isključivo kao stručnjak ili kao savjetnik SDP-a. Činjenica je da SDP-ova Vlada nije napravila ništa po tom pitanju, a nisam vidio njegove napade u to vrijeme. Volio bih, umjesto kritika, čuti i konkretna rješenja jer smo tijekom mog mandata napravili niz kvalitetnih izmjena: izvrstan Zakon o jedinicama lokalne i regionalne samouprave koji je poboljšao kvalitetu rada JLP(R)S, unio je stabilnost i bolju suradnju između predstavničkog tijela i izvršne vlasti, porezna reforma povećala je prihode JLP(R)S za oko dvije milijarde kuna na godišnjoj razini.
Dekoncentrirali smo upravnu inspekciju i napravili niz poboljšanja kako bi JLP(R)S mogli kvalitetnije ispunjavati svoje zakonom utvrđene obveze. Pripremili smo Zakon o sustavu državne uprave kojim ćemo poslove ureda državne uprave prepustiti županijama i to je prvi pravi primjer stvarne decentralizacije u Hrvatskoj. No to je samo početak. Do kraja mandata bit će pripremljen niz zakonskih rješenja kako bi se podigla kvaliteta rada općina, gradova i županija, kao i razina usluga koje pružaju građanima.
Jačate ulogu županija premda se nisu istaknule u privlačenju sredstava EU niti su u stanju kvalitetno odrađivati i postojeće funkcije? Pokazale su se i kao kočničari decentralizacije.
Ne slažem se s vašom ocjenom rada županija, one su bitan partner Vladi RH u provedbi projekata. Cilj nam je ojačati ih, kao i općine i gradove, dati im veće ovlasti, što povlači sa sobom i odgovornost. Država će prenijeti obavljanje velikog dijela poslova na županije, no zadržat ćemo nadzor nad obavljanjem tih poslova. Želja nam je napraviti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju kako bismo približili usluge građanima, a županijama, općinama i gradovima osigurali prihode za obavljanje tih usluga.
Pohvalili ste se da je e-Novorođenče građanima uštedjelo 130.000 sati čekanja godišnje, što je radno vrijeme 63 službenika. Što ćete sa službenicima rasterećenima digitalizacijom?
E-Novorođenče prvi je primjer kompleksne elektroničke usluge, koja obuhvaća više usluga u jednoj aplikaciji, roditeljima omogućava prijavu rođenja djeteta iz udobnosti vlastitog doma putem interneta, identično kao u matičnom uredu. I namijenjena je isključivo roditeljima kako bi imali više vremena za brigu o novorođenčetu i vrijeme provodili s njim, a ne za skupljanje mnoštva dokumenata po raznim institucijama javne uprave kako bi dijete prijavili u sustav. Dio naših sugrađana, iz određenog razloga, ne koristi e-Usluge, već i dalje fizički odlazi u urede gdje su i dalje potrebni službenici. Ostali službenici preraspoređeni su na druge poslove što bi trebalo rezultirati bržim rješavanjem predmeta, što je i smisao digitalizacije.
Ako je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko sumnjao u APIS i tomu se tada u HDZ-u nitko nije suprotstavio, zašto bi bilo neodgovorno i neprimjereno što su referendumske inicijative sumnjale u APIS, te tražile građanski nadzor? Demokratski je omogućiti nadzor. U protivnom, čemu skupa predstava s APIS-om, zašto analizu referendumskih potpisa nisu besplatno odradili državni službenici?
Ne znam o kakvoj „predstavi“ govorite, mi nismo u kazalištu, već odgovorno u skladu sa zakonom radimo posao zbog kojeg su nas naši sugrađani izabrali. Radilo se o provjeri više od milijun potpisa što zahtijeva potrebnu računalnu aplikaciju koju Ministarstvo uprave nema te nekoliko desetaka osoba koje su taj posao odradile pod nadzorom, a sve kako bi se zaštitili osobni podaci potpisnika. Zamislite da smo kutije s potpisnim listama selili po uredima, dali svakome službeniku po jednu kutiju, obučavali ga za rad u aplikaciji i učili ga Zakon za zaštitu osobnih podataka, kolike bismo tek onda kritike doživjeli, zbog toga smo taj posao povjerili APIS-u.
Na ovaj način provjera se odvijala u jednoj prostoriji, potpisne liste su pod nadzorom, ljudi su obučeni i sve to nadzire povjerenstvo sastavljeno od službenika, a ne političara. Napadi referendumskih inicijativa isključivo su političke naravi i nemaju veze s profesionalno obavljenim poslom. Ponavljam, Vlada i ja osobno podržavamo referendum kao Ustavom zajamčeno pravo na izjašnjavanje stava hrvatskih građana, no taj Ustav i zakon trebaju poštovati svi građani, pa i referendumske inicijative.
Nije valjda da ćete pod krinkom zaštite osobnih podataka onemogućiti uvid “zainteresiranoj javnosti” u nevaljane potpise!? Potpisi su davani javno, organizatori su ih mogli i kopirati.
Kopiranje ne bi bilo u skladu sa zakonom. Za sve koji su se prijavili organizirat ćemo uvid sukladno tehničkim mogućnostima, broju prijavljenih i Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Nema govora da će se ikome onemogućiti uvid.
Zaključak Vlade o potpisima nije “sveto pismo”. Uostalom, pravo na žalbu protiv odluka tijela vlasti zajamčeno je Ustavom!
Izvješće je napravljeno stručno i objektivno. Vlada RH je zaključak uputila Hrvatskom saboru i ja nemam nikakvih problema da protiv tog zaključka bilo tko pokrene neki oblik pravne zaštite.
Ispada da ste se kao ministar javno hvalili tuđim, i to nezakonitim djelima, ulovom igluna nedopuštenih dimenzija. Hoćete li inspekciji otkriti identitet krivolovca?
Tko kaže da je to nezakonit ribolov? Radi se o fotografiji staroj četiri-pet godina s ulovom jedne koće u Hvarskom kanalu. Ribarska inspekcija pokrenula je postupak i pustimo da se taj postupak dovrši pa ćemo vidjeti o kakvom se ribolovu radi, zakonitom ili ne. A ja ponavljam, nažalost nikad nisam ulovio igluna.
Načelnik Pučišća Marino Kaštelan na Facebooku vas je nazvao “WhatsApp ministrom”. Kaže, vidimo li vas kako petljate po mobitelu, vjerojatno urgirate kod ministara da se riješi neki problem pa je pobrojio “bračka čuda” koja su se dogodila vašim zalaganjem. Smijete li to raditi, niste u sukobu interesa? Što je s građanima koji nemaju svog ministra, kome da se oni jave?
Ja sam WhatsApp, SMS, e-mail, sastanak, razgovor i kako god hoćete ministar. Pomažem desecima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana u rješavanju njihovih problema pri realizaciji njihovih projekata. To mi je posao, ne samo za jedinice lokalne samouprave s otoka Brača već iz cijele Hrvatske, jer ja sam ministar hrvatske Vlade. Dnevno primim stotine poziva i naravno da moj posao ministra uprave jest i da pomažem u okviru zakona svakoj općini, gradu i županiji.
Pogledajte i video svađe Pernara i Plenkovića: Vi ste kralj štakora:
Kuščeviću, ima ona stara poslovica: "pola trinken, pola Šarcu geben". I eto, Apis je dobro odradio posel. Po narudžbi.