ACI d. d., najveći operater marina u Sredozemlju koji upravlja s 22 marine na Jadranu, nedavno je objavio nerevidirane rezultate poslovanja za prošlu godinu. I oni su 247,2 milijuna kuna što je rekordno u 40 godišnjoj povijesti ove tvrtke, za 33,1 milijun kuna više nego godinu prije. Rezultat je tim vrjedniji što je ovaj regionalni predvodnik u nautičkom turizmu lani investirao u sustav marina ukupno 58,4 milijuna kuna. Tako je ovo bila dobra prilika da se porazgovara s predsjednikom uprave ACI-ja Kristijanom Pavićem o izazovima kroz koje prolazi sektor nautičkog turizma ali i o ključnoj investiciji kao što je gradnja nove marine Porto Baroš u Rijeci, buduće ACI marine Rijeka.
Očito morate biti zadovoljni rezultatima.
Prije svega rekao bih kako je ovo stabilizacijska godina poslije dvije pandemijske godine, godina u kojoj su se nautika i turizam kao takav vratili na one pretpandemijske rezultate i poslovanje. Ono što volimo spomenuti u tom kontekstu je ulaganje u infrastrukturu kao i podizanje kvalitete usluga u marinama jer nautičari koriste, ne samo nautičke usluge, već i sve one sadržaje koji se nalaze u marini. Geopolitički izazovi koji su krenuli prošle godine negdje u ovo doba jesu izazvali zabrinutost pred sezonu, međutim naša izloženost prema tim tržištima pokazala je kako nije bilo većeg utjecaja na rezultat.
Kako su cijene energenata utjecale na poslovanje ACI Marina?
Nautičari su možda svoje itinerare, godišnje odmore i duljinu trajanja odmora, prilagodili novim cijenama goriva, ali u smislu broja tranzita i drugih fizičkih pokazatelja, pokazalo se da u prošloj godini nije bilo većih izazova. Naravno, to je jedan od rizika koji bi mogao utjecati na poslovanje, stoga ga kontinuirano pratimo, ali trenutno ne vidimo taj čimbenik kao problem.
Kolikog je utjecaja imala nemogućnost dolaska ruskih jahtaša na poslovanje ACI Marina?
Ukupan broj godišnjih vezova ruskih i ukrajinskih državljana je oko jedan posto, dakle na razini statističke pogreške. Brodovi koji su bili u našim marinama u jednom su manjem dijelu napustili Hrvatsku, radi se o onim brodovima koji su bili slobodni za odlazak, naravno, dok je drugi dio brodova ostao na godišnjem vezu tako da nije bilo većeg utjecaja na poslovanje ACI Marina.
Nije izgledno kako će se ključni gospodarski inputi mijenjati ove godine. Što očekujete u tom smislu?
Pozorno pratimo što se događa s cijenama energenata, njihov utjecaj na naše poslovanje nije beznačajan, oni mogu značajno utjecati na rezultate ove godine. Zasad mogu dati paušalnu ocjenu, nadam se da neće biti većih oscilacija i naglog rasta. Inflacija je prisutna i mora se reflektirati na cijene naših usluga jer pritisak inputa raste, a mi se moramo držati razine profitabilnosti i zadržavanja ili povećavanja kvalitete naših usluga te daljnjih investicija u tom smislu. S novim cjenikom izlazimo 1. travnja a on će, jasno, odražavati sve ovo što se sada događa.
Vjerojatno je i činjenica što su korisnici marina imućniji ljudi utjecala na rezultate?
Složio bih se. U našem poslovanju značajnu ulogu ima i čarter koji je bitan za naše poslovanje. Vlasnici sigurno jesu bitni za naše poslovanje, jesu imućni, pa ni povećanja cijena neće bitno utjecati na njihove odluke o korištenju naših marina. Naše je pružiti im vrijednost za novac, zato je podizanje kvalitete usluge u marinama ono čime pokušavamo parirati porastu cijena koji je neminovan zbog svega onoga što se događa.
U dokumentima spominjete i kibernetički rizik. Na što zapravo mislite?
Kao tvrtka koja posluje na 22 lokacije moramo biti povezani, u poslovanju koristimo velik broj digitalnih sustava i tehnologija. Mi smo i tvrtka koja je od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Kibernetičkim rizicima upravljamo te primjenjujemo niz mjera i najboljih praksi za upravljanje informacijskom sigurnošću, s ciljem da se kibernetički rizik ublaži i svede na minimum te osigura visoka efektivnost, dostupnost i neprekinutost poslovanja.
Hoće li i ove godine biti investicija?
Razina i dinamika investicija prije svega će ovisiti o rješavanju pitanja produženja koncesija koje za većinu naših marina ističu 2030. godine. Naravno, valja procijeniti i ekonomsku opravdanost za neka od tih ulaganja. U ovom ćemo prijelaznom razdoblju tako staviti naglasak na povećanje sigurnosti u našim marinama, prije svega mislim na sidrene sustave. U ovom trenutku najveći je fokus ipak izgradnja buduće ACI marine Rijeka na prostoru Porto Baroša. Nije tajna da smo dobili koncesiju, u fazi smo dobivanja lokacijske dozvole te, sukladno tome, u procesu izrade projektne dokumentacije, želja je da se s radovima krene koncem ove godine.
Gledate li na ulaganje u neki drugi, možda srodan sektor?
Da. I postoje određeni limiti organskog rasta u ovoj industriji, nautika uz najbolje dizanje prihoda i profitabilnosti kroz sustav prije ili kasnije dođe do svojih limita, postojećih broja vezova, površina, kroz koncesije ne možete beskonačno dizati prihode, tako da gledamo razne mogućnosti. Jedna od tih mogućnosti su čarteri, jer kada imate 22 marine nameće se i činjenica da je Hrvatska vodeća čarter destinacija. Mi smo u prošlosti i pokretali taj projekt dva puta, jedan je bio krajem 1980-ih, prekinuo ga je rat, pa onda 2000-tih ponovo. To je definitivno jedan od smjerova o kojima razmišljamo. U ovom trenutku fokus jest na produženju koncesija i ono čime se sada bavimo, ali gledamo i te druge mogućnosti.
Koja bi vam promjena u turizmu omogućila da održite ovako dobar rezultat u poslovanju?
Možete imati najbolju marinu s tehničkim i drugim sadržajima, međutim ako nemate destinaciju, odnosno ono što je iza te marine, onda imate problem privlačenja klijenata. Mora postojati simbioza, povezivanje s turizmom koji se razvija u smjeru koji želite, nebitno je radi li se o elitnom turizmu s jahtama od više od 100 metara ili se radi o vlasnicima jedrilica od 10 metara. Destinacija vas mora pratiti.
Jeste li zadovoljni s aktivnostima države u turizmu?
Pokazalo se u dvije godine pandemije, pogotovo u onoj prvoj, da je država reagirala na adekvatan način ACI je, kao i sve druge tvrtke u sektoru, te dvije godine odradio manje-više bez poremećaja. Sve su tvrtke i u čarteru i u marinama preživjele i nastavile svoje poslovanje. Reakcija države pokazala je da imaju razumijevanja za sektor i da su napravili ono što nam je bilo potrebno. Ponovit ću, razvoj turizma, odnosno destinacija, zasigurno će pomoći našem master planu koji ćemo donijeti do kraja godine, a kojim se ide prema daljem razvoju nautike kao bitnog segmenta hrvatskog turizma.
Sve sektore pogađa manjak osoblja, vjerojatno i u vašem. Kako ste riješili taj problem?
Za sada smo još uvijek po tom pitanju dobri, da se tako izrazim. I u nas se pomalo, prije svega u dijelu osoblja koji se brine o održavanju čistoće marine, na otocima, jačim turističkim središtima, pojavio problem s osobljem, radnom snagom. Kod nas je i situacija da je veliki broj osoblja s nama od prvih dana, radi se o ljudima koji su već u godinama pa već promišljamo kako doskočiti tom izazovu i na koji način dalje. Za sada nemamo većih problema, ali činjenica je da je radnike sve teže naći, pogotovo
U dokumentaciji o bilanci je i informacija o dogovoru sa sindikatom te povećanju plaća. O čemu se ovdje radi?
Rezultate koje smo ostvarili ne bismo mogli ostvariti bez ljudi koji su na terenu, a to su ljudi koji su tamo po cijele dane, i po lijepom i po lošem vremenu, suncu ili kiši. Smatram da je u situaciji dobrih rezultata i prihoda prirodno zahvaliti kolegama, pobrinuti se za njih tj. pokušati odgovoriti na izazove s kojima se i oni susreću kao što je inflacija i porast životnih troškova. Da, povećali smo plaće jer ACI Marine počivaju na ljudima.
>> VIDEO Nijemci zgroženi rastom cijena: 'Čak je i u Hrvatskoj život bolji'
