Naslovnica Vijesti Svijet

Kriminal u Njemačkoj porastao 31 posto

Kaznena djela azilanata skočila čak 40 posto za što optužuju kancelarkinu politiku
05. studenoga 2016. u 21:20 12 komentara 2649 prikaza
calais, migranti
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Njemačka kancelarka Angela Merkel još se jednom morala suočiti s posljedicama politike otvorenih vrata prema migrantima s Bliskog istoka i iz afričkih zemalja, ovog puta nakon objave izvješća federalne policije o porastu kriminalnih djela koja su počinili upravo tražitelji azila u Njemačkoj.

Policijski podaci potpuno su demantirali kancelarkine tvrdnje, kojih se tvrdoglavo držala cijelo vrijeme migrantskog vala, kako je riječ o visokoobrazovanim ljudima iz Sirije, Afganistana, Iraka, koji su bezopasni i samo traže bolje mjesto za život.

Matteo Renzi Nova zvijezda EU Renzi vodi blok protiv Merkel i štiti Putina od novih sankcija G?nther Oettinger , EU commissioner for Digital economy holds  a press conference at the European Commission headquarters   in Brussels, Belgium on 11.01.2016 EU and Germany  plan to  develop broadband infrastructures  by Wiktor Dabkowski/DPA/PIXSELL ŽARGONSKI IZRAZI? EK nema komentara na izjave povjerenika iz stranke Angele Merkel koje su izazvale buru u javnosti Angela Merkel DOGOVOR O SLOBODI KRETANJA Merkel: Švicarska i Britanija trebaju imati odvojene ugovore o vezama s EU-om

No, u prvih šest mjeseci ove godine upravo su ti migranti, tražitelji azila u Njemačkoj, prema policijskim izvješćima, počinili 142.500 kaznenih djela, odnosno 780 kaznenih djela dnevno. U usporedbi s 2015. godinom radi se o porastu kriminalnih radnji koje su počinili tražitelji azila od čak 40 posto.

Policija je objavila kako je ukupna stopa kriminala u Njemačkoj porasla 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je svakako vrlo upozoravajući podatak i za to je okrivila pogrešnu migrantsku politiku.

Prema pisanju njemačkih medija, građani se osjećaju sve nesigurnijima, posebno nakon serije napada na ulicama njemačkih gradova iza kojih su stajali migranti, kao i nakon nedavnog uhićenja bombaša samoubojice koji je planirao napade na berlinsku zračnu luku i željeznički kolodvor.

Na krilima ovakve atmosfere radikalno desne političke opcije poput Alternative za Njemačku (AfD) dobivaju sve više pristaša i glasača, što se pokazalo i na nedavno održanim lokalnim izborima u nekoliko njemačkih regija, uključujući glavni grad.

Zbog nezadovoljstva politikom otvorenih vrata kancelarki je leđa nakon godina suradnje okrenula i sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU), čiji je predsjednik Horst Seehofer bio i najglasniji kritičar Angele Merkel po pitanju migranata. Ovakav rasplet događaja rezultirao je i nepozivanjem njemačke kancelarke na godišnju konferenciju CSU-a koja je jučer počela u Münchenu, što je inače tradicija koja traje desetljećima.

Za razliku od Angele Merkel među delegatima CSU-a toplo je pozdravljen austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz, čiji su stavovi tijekom migrantske krize bili vrlo slični onima Horsta Seehofera. Već u samom uvodu konferencije glavni tajnik CSU-a Andreas Scheuer svojim je govorom pokazao u kojem smjeru njegova stranka planira ići u godinama koje slijede.

– Porezna politika aktualne kancelarke i politički islamizam glavni su elemenati koji bi na vlast mogli dovesti crveno-crveno-zelenu koaliciju i to moramo spriječiti – kazao je Scheuer.

>> Merkel neće prisustvovati konferenciji bavarske sestrinske stranke

Njemačka ipak može strancima uvesti vinjete za autocestu

Odluka njemačkih vlasti da počnu naplaćivati cestarinu na autocestama, ali samo za strance, donesena 2015. godine, izazvala je buru negodovanja drugih članica Europske unije pa je tako primjena tog zakona, umjesto 1. siječnja 2016., prolongirana do odluke Europske komisije.

Unatoč prvotnom protivljenju, Bruxelles je prije dva dana donio mišljenje kako Njemačka ipak smije uvesti naplatu cestarina za strance, no odluka se mora dodatno razraditi, kao i sam način primjene i naplate.

Prvotni plan bio je da se naplaćuju mjesečne, dvomjesečne i godišnje vinjete čija bi cijena bila od 10 do 100 eura, a prema izračunima Berlina, država bi od oko 170 milijuna vozila iz inozemstva, koliko ih godišnje prođe tamošnjim cestama, imala 2,5 milijardi eura prihoda.

SightRun
PAMETNIJE TRČANJE
Oduševljeni smo: Aplikacija koja spaja tehnologiju, trčanje i putovanja

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar kravata
    kravata:

    Nikada ali nikada vise disciplinirane drzave njemacke kakva je bila.

  • Nik123:

    Veliko iznenađenje. Tko li je mogao tako nešto očekivati?

  • jureh77:

    Merkel je rekla da dođu, a vole pipati švabice