Potpredsjednica Vlade i predsjednica Vladina Povjerenstva za ljudska prava Jadranka Kosor izjavila je danas da je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj iznimno dobro, a da prostora za daljni rad uvijek ima u primjeni i ostvarivanju ljudskih prava u stvarnome životu.
- Nema zapravo ni jedne konvencije ili međunarodnog dokumenta o ljudskim pravima na bilo kojoj razni kojem Hrvatska nije potpisnik - naglasila je Kosor pred novinarima u stanci konferencije u povodu 60. obljetnice od donošenja UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima.
- Mi smo apsolutno jedna od rijetkih zemalja koja uz pučkog pravobranitelja ima i tri specijalizirana pravobranitelja za ljudska prava - za djecu, ravnopravnost spolova, i odnedavno za osobe s invaliditetom - istaknula je Kosor.
Naglasila je kako svi u državi, posebno institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava, moraju neprekidno i neumorno raditi kako bi se dokumenti i odredbe primjenjivali u svakodnevnom životu. Hrvatska javnost, smatra, sve je više senzibilizirana za problem poštovanja i zaštite ljudskih prava, a veliku ulogu u tome uz institucije, naglašava, imaju i mediji.
Kao primjer propisa za čiju se dosljednu primjenu treba izboriti
navela je Zakon o kretanju slijepih osoba uz pomoć pasa vodiča,
donesen prije deset godina, kojim se tim osobama omogućava ulazak u
sve prostorije, kazališta, hotele i prijevozna sredstva.
- No, on se
dan-danas ne poštuje dosljedno zato što očito neki ljudi ne znaju ili
ne žele znati, odnosno zato što imaju imaju predrasude - upozorava
Kosor naglašavajući da se protiv toga svakodnevno moramo boriti.
Na upit novinara, Kosor je odbacila ocjenu čelnika SDP-a Zorana Milanovića da se u prikazivanju fotomontaže premijera Ive Sanadera u nacističkoj uniformi na internetskoj društvenoj grupi radi o satiri.
- To apsolutno odbacujemo. To je najblaže rečeno neshvatljiva teza -
rekla je potpredsjednica Vlade i dodala da je "bilo kakvo igranje i
isticanje nacističkih obilježja i dovođenje premijera u taj kontekst
apsolutno neprihvatljivo".
- Moram reći da se čudim gospodinu
Milanoviću - rekla je Kosor.
Na Konferenciji pod nazivom "Hrvatska, država ljudskih prava - 18 godina poslije", sudjeluju stručnjaci za zaštitu ljudskih prava iz tijela državne uprave, sudbene vlasti, akademske zajednice, te organizacija civilnoga društva i međunarodnih organizacija. Svi su sudionici naglasili potrebu zajedničkog djelovanja, kako institucija, tako i pojedinaca u zaštiti ljudskih prava.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, podsjećajući u svome govoru na važnost UN-ove Deklaracije, naglasio je da je edukacija najbolji način borbe protiv kršenja ljudskih prava.
Sutkinja Ustavnoga suda Snježana Bagić, govoreći o stanju ljudskih
prava u proteklih 18 godina u Hrvatskoj, istaknula je da i podatak o
povećanju broja ustavnih tužbi govori o "porastu svijesti građana koja
im sredstva stoje na raspolaganju kako bi zaštitili svoja prava".
- Građani su prepoznali važnost zaštite ljudskih prava - ističe
sutkinja.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivo Banac ocijenio je kako je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj danas "mnogo bolje nego vrlo dramatičnih 90-ih", ali da problemi i dalje postoje.
- Najveći su problemi, a to naglašavaju i partneri iz EU, u vladavini prava i u pravosuđu - kaže Banac, dodajući da problema ima i u dijelovima koji se odnose na manjine, ekologiju, socijalna prava i slobodu govora.
- Ali, masovna kršenja ljudskih prava tipična za 90-e godine, srećom više nisu aktualna - naglašava Banac ističući potrebu svakodnevnog rada. Banac je detaljniju HHO-ovu ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj najavio za 10. prosinca, na samu obljetnicu donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima.
(Hina)
