Naslovnica Vijesti Hrvatska

Književna večera za 120. obljetnicu rođenja M. Krleže

Slavonskobrodski Ogranak Matice hrvatske i Državni arhiv u Slavonskom Brodu organizirali su u povodu obilježavanja 120. godišnjice rođenja Miroslava Krleže književnu večeru na kojoj su se prisjetili tog velikog književnika i enciklopedista
10. listopada 2013. u 23:46 0 komentara 105 prikaza
Književna večera, Miroslav Krleža
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

U brodskoj povjesnici nepoznata je činjenica da je Miroslav Krleža ikada boravio u Slavonskom Brodu. Stariji Brođani se prisjećaju jedine veze i to preko glumišta, točnije na Smotri profesionalnih kazališta u Slavonskom Brodu davne 1979. godine kada je gospođa Bela Krleža dobila posebno priznanje, no niti ona ga nije tada primila u Brodu, već joj je uručeno u Zagrebu. Činjenica kako Krleža nikada nije zalazio u njihov grad Brođanima nije umanjila visoko mišljenje o njemu kao jednom od najvećih hrvatskih pisaca.

Kako bi to i dokazali, slavonskobrodski Ogranak Matice hrvatske i Državni arhiv u Slavonskom Brodu organizirali su u povodu obilježavanja 120. godišnjice rođenja Miroslava Krleže književnu večeru na kojoj su se prisjetili tog velikog književnika i enciklopedista, po mnogima najvećeg hrvatskog pisca 20. stoljeća, koji je iza sebe ostavio golem opus od gotovo 80 svezaka sabranih djela. Gost književne večeri u punoj dvorani Državnog arhiva pod nazivom \"Krleža danas\" bio je Velimir Visković, književni kritičar, esejist i leksikograf, a o Krleži je između ostalog rekao: -O Krleži vlada mišljenje kako je težak i kompliciran pisac, koji piše duge i nerazumljive rečenice. Međutim rijetki su veliki suvremeni pisci koji lako dopiru do vrlo širokih slojeva publike. Možda je od tih velikana, koji se i meni dopada i ima svojevrsnu jednostavnost iskaza Dobriša Cesarić.

Prigovor o težini Krležine proze i njegovih dramskih tekstova ne bi olako prihvatio, jer svi pisci koji su vrhunci književnosti 20 stoljeća na neki su način teški pisci. Naša je dužnost, ako poštujemo našu kulturnu tradiciju i literaturu pokušati čitati takve vrhunske pisce. Oni traže da vježbamo fleksibilnost naših moždanih vijuga, da naučimo brojne stvari, a iz Krležinih djela možemo naučiti mnogo toga. Ako čitamo njegovu eseistiku vidjet ćemo da on raspravlja o vrlo širokom spektru različitih tema. U njegovim esejima ne samo da ćemo naći tekstove o književnosti, likovnoj umjetnosti, glazbi, već i tekstove primjerice o antičkoj medicini - kaže Visković.

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.