Teme vezane uz klimatske promjene dobit će više mjesta u kurikulumima u odgojno-obrazovnim ustanovama. Iščitali smo to iz nacrta prijedloga Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje od 2026. do 2030. godine, koji je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ostavilo na javnom savjetovanju do 26. listopada. U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Agencija za odgoj i obrazovanje te Savjet mladih RH provest će ankete među mladima, a rezultati će biti temelj za "oblikovanje ciljanih i učinkovitih javnih politika". Za nastavnike će se izraditi planovi stručnog usavršavanja, a potom i smjernice za uključivanje tema o klimatskim promjenama u školski kurikulum. Poseban naglasak, piše dalje u nacrtu, stavljen je na poticanje škola i odgojno-obrazovnih ustanova na suradnju s lokalnom zajednicom kroz projekte, terensku nastavu, izvannastavne aktivnosti i predstavljanje primjera dobre prakse.
Ekonomske štete u Hrvatskoj od ekstremnih vremenskih događaja u stalnom su porastu. Od 2005. do 2014. iznosile su udio od 0,25 posto BDP-a, a od 2010. do 2022. godine 0,7 posto. Hrvatska je u velikom riziku od klimatskih promjena zbog svoje geografske pozicije, pa je u razdoblju od 1991. do 2024. zabilježen porast dana s toplinskim valovima za 3,6 dana godišnje. Projekcije za razdoblje od 2041. do 2070. ukazuju da se može očekivati porast srednje temperature zraka ljeti za 2,0 do 2,4 stupnjeva, najviše u gorskoj Hrvatskoj i priobalju. Očekuje se i od 18 do 21 manje hladnih dana i 12 do 24 više toplih dana godišnje, uz produljenje toplih razdoblja do 50 dana uz obalu. Ljetne oborine će se smanjiti za pet do 20 posto, a zimske povećati do 15 posto, uz dulje sušne i kraće kišne nizove.
Svjetska banka predviđa intenzivnije riječne poplave, bujične poplave u gradovima, suše, oluje i tuče. BDP bi se do 2050. godine mogao smanjiti za 1,5 do 2,1 posto, a najviše će to osjetili poljoprivreda i turizam. Hrvatska se već suočava s najvišom stopom smrtnosti povezanom s vrućinama u Europi, a bez prilagodbe, ta bi se stopa, navodi se, do 2050-ih mogla udvostručiti. Iako je zakon još 2019. godine propisao da su županije, Grad Zagreba i veliki gradovi obvezni donijeti programe ublažavanja i prilagodbi klimatskim promjenama te zaštite ozonskog sloja, samo je 43 posto stanovništva pokriveno takvim dokumentima i mjerama! Ništa, izgleda da doista treba o klimatskim promjena početi učiti od malih nogu, po mogućnosti još od vrtića.
Otvori KEKS Pay
