Centrist Klaus Iohannis osvojio je u nedjelju drugi predsjednički mandat u Rumunjskoj uz veliku prednost koja svjedoči o želji birača da brane vladavinu prava i borbu s korupcijom, pokazuju dvije izlazne ankete.
Taj šezdesetogodišnjak, bivši profesor fizike, osvojio je između 64,8 i 66,5 posto glasova, pokazuju ankete, i tako najteže porazio kandidata glavne lijeve stranke od pada komunističkog režima prije trideset godina.
Viorica Dancila, čelnica Socijaldemokratske stranke (PSD) i protukandidatkinja predsjednika na odlasku, dobiva između 33,5 i 35,2 posto.
– Glasovao sam za modernu Rumunjsku, europsku Rumunjsku, normalnu Rumunjsku. Pozivam vas da iziđete i glasujete – rekao je danas Iohannis nakon što je ubacio svoj glas.
– Zastupam neovisni predsjednički mandat koji iskazuje poštovanje prema rumunjskom narodu i našim nacionalnim interesima – rekla je Dancila igrajući na u rumunjskom javnom diskursu inače manje zastupljenu nacionalnu kartu.
Početkom listopada Dancilina je vlada izgubila povjerenje u parlamentu, a zastupnici su ovaj mjesec podržali manjinsku vladu kojoj je na čelu Ludovic Orban, član Nacionalne liberalne stranke, kojoj je na čelu bio upravo Iohannis. Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima mogla bi, dakle, označiti početak korjenitih promjena u Rumunjskoj koja je godinama meta žestokih kritika Europe. Korupcija, neprovođenje pravosudnih reformi, narušena pravna država i neovisnost sudstva uglavnom su teme kada se raspravlja o zemlji kojoj je na čelu desetljećima bio komunistički diktator Nicolae Ceausescu. Vladajuće se socijaliste u toj zemlji i gleda kao nasljednike elite nekadašnjeg komunističkog režima.
Dancila je vodila vladu gotovo dvije godine dok je parlament u listopadu nije razriješio.
PSD, lijeva stranka s populističkim i euroskeptičnim naglaskom koja od 1990. dominira političkim životom u Rumunjskoj, plaća danak sve većem padu popularnosti nakon pokušaja da oslabi antikorupcijsko pravosuđe i skandala u koje su bili upleteni mnogi njezini zastupnici.
Klausa Iohannisa, favorita ovih izbora, poduprli su desetci tisuća Rumunja koji od 2017. izlaze na ulicu kako bi upozorili na reformu pravosuđa što je provodi ljevica.
Nakon izglasavanja nepovjerenja Dancili, vlast je preuzela vlada desnog centra pod vodstvom Nacionalne liberalne stranke (PNL) iz koje je došao Iohannis. No PSD je i dalje u većini u parlamentu a sljedeći izbori su predviđeni krajem 2020.
Rumunjska, sedma zemlja EU-a po broju stanovnika s 19,4 milijuna, duboko je podijeljena na urbana središta u kojima se životni standard približava europskom i na ruralna područja koja su među najsiromašnijima na kontinentu. Gotovo svaki drugi Rumunj živi na selu.
Rumunjska zadnjih godina bilježi snažnu stopu gospodarskog rasta od 7 posto 2017. i 4,1 posto 2018., zahvaljujući povišenju mirovina i plaća u javnom sektoru za što je zaslužan PSD. No ta je velikodušnost potaknula zabrinutost EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji su upozorili na moguću eksploziju deficita.
Dakle jedino je kod nas jos na vlasti komunizam i to onaj boljševički.