Unatoč tome što Ukrajina napada ciljeve sve dublje u Rusiji, još se ne može reći da je Kijev preuzeo inicijativu u ratu, jer je i dalje uglavnom na strani ofenzivnije orijentirane ruske vojske duž prve crte, rekao je estonski sigurnosni stručnjak Rainer Saks. Posljednjih tjedana Ukrajina je izvela niz zapaženih napada dronovima na ruske ciljeve, uključujući luke, naftne terminale i bazu Baltičke flote u Sankt Peterburgu i Kronstadtu. Saks je u intervjuu analizirao vojni i psihološki značaj tih udara. Prema Saksu, tajming napada bio je iznimno važan. Udari su se poklopili s početkom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. Istog dana ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je otvoreno pismo Vladimiru Putinu u kojem poziva na izravne pregovore i prekid vatre. "Sve je to stvorilo situaciju u kojoj je ruski predsjednik bio prisiljen govoriti ne o vlastitom programu, već o onome što je Ukrajina predložila. To je prvenstveno psihološki udarac", naglasio je Saks. Napad na naftnu luku u Sankt Peterburgu imao je jak vizualni i psihološki efekt jer se dogodio u neposrednoj blizini grada. Međutim, najznačajniji udar bio je onaj na Kronstadt – legendarnu bazu Baltičke flote. "Kronstadt nosi vrlo snažnu simboličku vrijednost za ruske građane. To je kao napad na stožer flote. Simbolika je iznimno jaka", rekao je Saks za ERR.
Posebno zabrinjavajuće za Rusiju je činjenica da sustav protuzračne obrane nije uspio spriječiti napad dronom na tako važan objekt. Saks smatra da je upravo to najveća šteta koju su Rusi pretrpjeli. Ruski predsjednik je na forumu ipak morao komentirati napade. Saks kaže da je Putin djelovao loše raspoloženo jer nije navikao na takva neočekivana pitanja na događajima koji su pod njegovom kontrolom. "Uspio je riješiti situaciju, ali njegov nastup ovaj put nije bio posebno uvjerljiv", ocijenio je estonski stručnjak.
Saks ističe da Ukrajina vodi napade na tri razine, izravno uz prvu crtu, na logistiku 200 km iza nje te duboke udare dronovima velikog dometa (do 1300 km). "Ukrajinski zračni napadi trenutno se odvijaju na onome što bi se moglo opisati kao tri različite razine. Prvi uključuje takozvane ubojite dronove koji djeluju izravno duž prve crte bojišnice. Učinkovit domet ovih dronova kontinuirano se širi, iako ne ravnomjerno po cijeloj fronti. U nekim područjima djeluju na udaljenostima od 15 do 20 kilometara, dok je u drugima aktivnost manje intenzivna, iako se ti sektori također ne suočavaju s velikim ruskim formacijama. Tu su i pogranična područja, Sumska i Černihivska oblast gdje obje strane drže samo male, izolirane jedinice. Prije šest mjeseci, razmjena vatre i napadi dronova bili su tamo puno intenzivniji, ali aktivnost je od tada postala sporadičnija. Ono što Rusiji uzrokuje više poteškoća od dronova koji lutaju frontom i sprječavaju koncentraciju vojne opreme su napadi koji se sada odvijaju do 200 kilometara iza fronta na rusku vojnu logistiku. Ne love pojedinačne pješake u pozadini. Umjesto toga, mete su kamioni, cisterne s gorivom, isporuke streljiva, kretanje vojne opreme i, sukladno tome, evakuacija opreme i njezin prijevoz na popravak. U protekla tri tjedna sve je to postalo znatno teže, posebno u južnom sektoru. Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama dugog dometa također su se pojačali. Trenutno se učinkovito izvode na udaljenostima od oko 1200 do 1300 kilometara. Bespilotne letjelice mogu letjeti dalje, ali čini se da Ukrajina još ne šalje velike rojeve bespilotnih letjelica na takve udaljenosti kao dio svojih operacija. Samo pojedinačne bespilotne letjelice dosežu ciljeve tako udaljene", dodao je.
Na strateškoj razini, Ukrajina pokušava preuzeti inicijativu, dok ruski predsjednik i vojno vodstvo pokušavaju je zadržati pod svaku cijenu. To je prvenstveno dovelo do intenziviranja informacijskog rata, kaže sigurnosni stručnjak. "Rusija nije uspjela značajno eskalirati vojne operacije, ali mora se priznati da je inicijativa duž prve crte bojišnice trenutno gotovo u potpunost, ili barem pretežno u rukama ruske vojske jer je ona strana koja provodi ofenzivne operacije. Iako trpi gubitke i nije u mogućnosti ostvariti značajan napredak, inicijativa zasad i dalje leži na ruskoj vojsci", dodaje. Saks dodaje da nijedna strana nije postigla uspjeh koji bi se mogao smatrati odlučujućim u smislu raspoređivanja ili kretanja trupa.
"Ukrajinska odabrana taktika, uništavanje ruske vojne logistike, na kraju bi mogla dati rezultate, ali znamo da Rusija radi potpuno istu stvar. Također pokušava uništiti ukrajinsku logistiku i stvoriti uvjete koji bi omogućili napredovanje vlastitih snaga. Ako pogledamo mirovne prijedloge koje je iznijela Ukrajina, kao i prateću retoriku šefa predsjedničkog ureda, generala Kirila Budanova, raznih vojnih osoba i drugih političara, uključujući i samog ukrajinskog predsjednika, oni trenutno pokušavaju ponuditi Rusiji priliku da zamrzne sukob duž prve crte i započne pregovore od te točke kako bi se zaustavile borbe. Rusija vjerojatno neće prihvatiti takvu ponudu u ovom trenutku, jer, barem iz perspektive ruskog predsjednika, ruska vojska čini se da ima određenu prednost. Čini mi se da ukrajinska vojska trenutno ne planira nikakve velike kopnene operacije koje bi dovele do napretka usporedivog s onim viđenim krajem 2022.", kaže.
Dodaje da su borbe intenzivirane, ali se vode uglavnom malim pješačkim skupinama uz veliku ulogu dronova. Velike oklopne operacije, kakve smo viđali 2024., više nisu uobičajene. Ukrajinski napadi na rafinerije i naftnu infrastrukturu već su doveli do nestašica goriva u pojedinim ruskim regijama, posebno na Krimu. Saks smatra da bi to moglo imati značajan psihološki utjecaj na rusko stanovništvo: "Mnogi se sjećaju da je raspad Sovjetskog Saveza postao vidljiv upravo kada su benzinske postaje počele ostajati bez goriva. Zbog toga ovakve nestašice imaju veliki simbolički značaj", kaže stručnjak.
Otvori KEKS Pay
Gotovo 30.000 studenata izbačeno je s ukrajinskih sveučilišta posljednjih godina. Započete su istrage i otkrivene su nepravilnosti u prijemu, pohađanju nastave i obrazovnoj organizaciji. U međuvremenu, broj muških studenata starijih od 25 godina povećao se gotovo osam puta od početka rata - s otprilike 30.000 na 230.000.