Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Još uvijek se ne provodi sustavna edukacija o klimatskim promjenama, sve na inicijativi nastavnika'

Nastavnici koji smatraju da je tema bitna, naći će način da je uvedu u rad, ali poticaja Ministarstva nema, kaže Turčić Padavić
26. rujna 2021. u 07:20 4 komentara 145 prikaza
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatske škole još ne provode sustavnu edukaciju o klimatskim promjenama iako će prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo otvoriti preko milijun radnih mjesta u EU do 2030. godine, kažu nastavnici koji se bave tom temom. 

Hrvatski učenici najviše znanja o klimatskim promjenama stječu sudjelovanjem u projektima

"U njima se ne priča, već se radi, na što djeca dobro reagiraju. Imaju osjećaj da se poduzima nešto konkretno", smatra Sanja Turčić Padavić iz riječke Prve sušačke hrvatske gimnazije. 

Ističe da su mladi svjesni da novo vrijeme nosi nove izazove koji se lakše rješavaju zelenim vještinama, ali u kurikulumu nema spomena o takvoj edukaciji.

Nastavnici koji smatraju da je tema bitna, naći će način da je uvedu u rad, ali poticaja Ministarstva nema, kaže Turčić Padavić. 

"Stečeno znanje prenosim kroz svoj predmet. Da nisam u projektima, vjerojatno ne bih, jer ne bih znala što niti kako”, priznaje. 

Studijsko istraživanje o klimatskim promjenama u EU, kojem je Turčić Padavić koordinatorica, provodi se u okviru Erasmus+ projekta i trajat će tri godine

Ukupno će se proučiti 243 ugrožene biljne i životinjske vrste u trima zemljama. U Hrvatskoj je fokus na fauni, a temeljem rezultata za svaku vrstu bit će predložen inovativan plan oporavka.

Nekoliko hrvatskih škola redovito sudjeluje u nacionalnoj kampanji 'Zasadi stablo, ne budi panj' s ciljem ukazivanja važnosti drveća za ublažavanje klimatskih promjena. 

Postoje i drugi načini edukacije pa je tako u srpnju Udruga Tatavaka održala radionicu 'Klimatski kolaž' na kojoj su sudjelovali i predstavnici Civilne zaštite koji u okviru školskog kurikuluma pripremaju priručnik za smanjenje rizika od katastrofa u okviru školskog kurikuluma. 

Italija prva 

Italija je prva u svijetu u škole službeno uvela edukaciju o klimatskim promjenama i održivom razvoju za što je zaslužan ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti.

Bio je često kritiziran zbog poticanja učenika da umjesto na nastavu idu na prosvjede protiv klimatskih promjena, a znan je i po tome što je na njegov nepopularan prijedlog u talijanski proračun za 2020. uključen porez na plastiku i novi porez na zašećerena pića. 

Uz klimatske marševe u 2019. koje su organizirali učenici, obrazovanje o klimi dobilo je značajnu pozornost.

U anketi o klimatskom obrazovanju u Europi iz 2020. prikupljen je 1101 odgovor pri čemu 89 posto pripada obrazovnim djelatnicima. Gotovo svi su se složili da je škola odgovorna za klimatsko obrazovanje, međutim 70 posto ispitanika odgovorilo je da ono u kurikulumu nije dovoljno zastupljeno.

Nedostatak stručnog znanja i osposobljavanja bio je najčešći razlog zašto ga nastavnici nisu mogli uključiti u nastavu, a drugi je bio manjak resursa.

Mali postotak ispitanika iskazao je sumnju u postojanje dokaza o klimatskim promjenama kao ozbiljnom problemu.  

Milijun radnih mjesta

Važnost obrazovanja za jačanje europskog okvira zelenih kompetencija naglašena je i na ovogodišnjem Zelenom tjednu EU-a.

Danas postoje inicijative kao što je UNESCO-vo obrazovanje u području klimatskih promjena, eTwinning, Erasmus+, program Škola ambasador Europskog parlamenta (EPAS) i drugi.  

"Zeleni plan i borba protiv klimatskih promjena spadaju u prioritetne politike Europskog parlamenta te će se kroz aktivnosti, seminare i programe koje provodi naš Ured posebna pozornost posvetiti ovim temama“, ističu u Uredu Europskog parlamenta (EP) u Hrvatskoj

EPAS se u Hrvatskoj provodi od 2016. i do sada je kroz njega prošlo više od 60 gimnazija i strukovnih škola.

Europski parlament je  još 2019. proglasio klimatsku krizu te pozvao Komisiju na usklađivanje budućih zakonodavnih i proračunskih prijedloga sa ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma. 

U lipnju ove godine EP je odobrio novi propis o klimi kojim se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. povećava s 40 na najmanje 55 posto. Također je usvojio stajalište o strategiji o biološkoj raznolikosti do 2030. kojim se želi zaštititi najmanje 30 posto kopna i mora u EU.

>> VIDEO Jokić: Cjelodnevna nastava mogla bi pozitivno utjecati na mlade, ali za to nam ne trebaju samo novci

kako promišljaju sadašnjost i budućnost Genijalci iz Tituša: 'Znanje je postalo in, zato smo sigurniji da ovdje želimo ostati' Zagreb: Nacionalni stožer za civilnu zaštitu održao konferenciju za medije COVID-19 U HRVATSKOJ Nove mjere u školama: U samoizolaciju samo učenici iz iste klupe, oni koji su zajedno putovali 15 minuta... provala kiosk DOBILI KAZNENU PRIJAVU Otkriveni provalnici u školu oštećenu u potresu. Ukrali znatnu količinu računalne opreme

Prelazak na niskougljično gospodarstvo otvorit će preko milijun radnih mjesta do 2030. što zahtijeva prekvalifikaciju i nadogradnju više od 120 milijuna Europljana u sljedećih pet godina.

Prema podacima OECD-a, brojne zemlje već su uključile teme zaštite okoliša u nastavne planove, ali još uvijek ne postoji sveobuhvatna strategija na razini EU-a.

Drugačije izdanje
Aleksandar Stanković 'Nedjeljom u 2' vodio je iz svog doma: U zadnji tren sam saznao da imam koronu
Dacia Duster
Pošumljavanje Dalmacije
Sađenje borova, off road vožnja i iskustvo kakvo se događa jednom u životu
  • Avatar Konjina3.0
    Konjina3.0:

    Molim? Sustavna edukacija? Ova tema se može obraditi na jednom satu geografije (što se i radi). Kakva sustavna edukacija.

  • weAreCro:

    Sad ce cijela nauka izaći iz ovoga, danasnji teenageri su vec opranog mozga da cemo sutra umrijeti zbog togo sto radimo planetu a ovi jos viee navaljuju. Na sky news imate svakog dana pola sata u udarnom terminu 19.30h emisiju ... prikaži još! posvecenu "klimatskim promjenama", to je žestoko pranje mozga. A to je sad cemo sve vise imati prilike citati ovakve PR clanke.

  • Vlaskoulicanec2:

    Ja spadam u generaciju onih kojima ovi predbacuju da smo krivi za klimatske promjene. Mi nismo u školama imali klimu, mi nismo u svakoj sobi imali televizor, mi nismo imali mobitele, laptopove, tablete te bili s njima cijeli dan online. ... prikaži još! Nas roditelji nisu svaki dan vozili u školu i natrag, vozili naokolo na našem"slobodne aktivnosti". Mi smo nosili rabljenu odjeću starije braće i sestara, starijih bratića i sestrični. Mi nismo odjeću koja je savršeno u redu bacali samo zato jer nije više "in". Mi smo našu mineralnu vodu pili iz staklenih boca koje smo vraćali u dućan. Vi ste sa svim vašim elektronskim uređajima najveću potrošači struje. Skinite se sa interneta, obucite staru odjeću, idite pješice u školu, ugasite klimu u učionicama! Ali vi to nećete učiniti zato jer ste sebični, jer ste loše obrazovani i jer se date manipulirati. Važnije vam je da petkom opravdano izostajete sa nastave da bi prisustvovali ovim demonstracijama nego da učite i obrazujete se. A nakon demonstracija ostavljate brdo smeća, uglavnom plastike od vaših sendviča i napitaka. Koje netko mora za vas počistiti. I vi nama predbacuje te??? Sram vas može biti!!?