Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Legende

Jesu li Templari u ruševinama pokraj Ivanca sakrili svoje blago?

templari
Foto: Getty
08.08.2018.
u 22:57

Nije poznato tko je i zbog čega podigao dvorac na tom mjestu. Lokalna predaja spominje mistične podzemne hodnike

Jedan od najvećih misterija ivanečkog kraja je Gradišče na vrhu brda Cukovec iznad Margečana, južno od sela Gačice u Varaždinskoj županiji, gdje se nalaze ostaci tajanstvene građevine nepoznatog porijekla i nepoznate namjene.

Ostaci temelja govore da je na tom mjestu nekada bila impozantna građevina duga oko 150 i široka 25 metara.

Na brežuljku se još uvijek mogu vidjeti ostaci utvrde, na istočnom nižem dijelu nalaze se ostaci četvrtaste kule koja je kontrolirala prilaz, a ostaci obrambenih zidova idu prema zapadu u obliku vrlo izdužene elipse velikih dimenzija: dužina joj iznosi 152,70 metara, a prosječna širina oko 28 metara. U Institutu za arheologiju koji je ondje provodio istraživanja, navode da se utvrda ne spominje u povijesnim dokumentima, a nije poznat ni njen srednjovjekovni naziv.

– Do danas nije sigurno pripada li Gradišče kasnoantičkom, ranosrednjovjekovnom ili dobu razvijenog srednjeg vijeka. Prva faza arheološkog istraživanja iz 2004. godine otkrila je ostatke keramike iz brončanog doba. Pronađeni su i ostaci kućnog lijepa, smjese gline i šiblja koja se u pretpovijesti koristila za gradnju skloništa. Jedno manje istraživanje dalo je informacije o načinu gradnje. Pri gradnji obilato je korišteno vezivo, a u podnožju objekta pronađena je i vapnara – kaže Boris Jagetić Daraboš, dugogodišnji turistički djelatnik i voditelj Turističkog ureda u Ivancu, koji je proučavao i još istražuje taj tajanstveni lokalitet.

Po pričanju mještana okolnih sela, utvrda je, kaže, pripadala bijelim fratrima, vjerojatno templarima koji su bili prethodnici ivanovaca na ovim prostorima. Vitezovi ivanovci su, poznato je i potvrđeno, u prošlosti obitavali u Ivancu i široj regiji. Sam grad Ivanec je, kažu, mnogo stariji od vremena kad su ga sredinom 12. stoljeća ivanovci naselili.

Bili su to ivanovci hospitalci, članovi crkvenog reda koji su vodili brigu o bolesnicima, putnicima i hodočasnicima. Najstariji ivanovci potječu iz 9. stoljeća, a u doba križarskih ratova osnivali su se u Palestini, ali i diljem Europe. Najpoznatiji su bili vitezovi Sv. groba koji su uz hram (temple) držali i hospicij.

Hospitalci sv. Ivana (Fratres hospitalis sancti Johannis Iherosolimitani) dobili su naziv ivanovci po prvom samostanu reda u Jeruzalemu, pokraj crkve sv. Ivana Krstitelja, a osnovani su 1113. godine. Nakon što je pao Carigrad, povukli su se na Maltu, pa se nazivaju i Malteškim vitezovima. U Institutu za arheologiju 2004. godine zapisali su da bi prema pristupačnosti Gradišče mogli datirati u vrijeme nakon mongolske provale.

POGLEDAJTE I VIDEO Misteriozni ljudi: Tko su zelena djeca?

– Slično govori i njegova impozantna veličina te dvometarska širina zidova. Njegovo nespominjanje u povijesnim dokumentima, koje bi u tom slučaju bilo još neobičnije, postaje razumljivije pretpostavimo li da je riječ o utvrđenom objektu viteškoga reda – napominju. No, Gradišče se nalazi nedaleko od ivanovačkog sjedišta u utvrdi Bela pa je postavljeno pitanje je li bilo opravdano tako blisko postojanje dviju utvrda?

Predaja koja se u Ivancu prenosila s koljena na koljeno govori o velikom blagu sakrivenom u podzemnim hodnicima. U selu Gačice govore da su tu postojali podzemni hodnici sa skrivenim blagom te da se na sredini brežuljka nalazio otvor nazvan “željezna vrata” koji se urušio.

– Dodatno maštu pobuđuje veliki kamen ispod samog lokaliteta koji ima oblik stolice, a ljudi ga nazivaju stolčik ili vražji stolec. Iznad stolca raste smreka koja je, prema predanju, uvijek iste visine. U narodu postoji mišljenje da ovaj kameni stolčik ima nadnaravna ljekovita svojstva. Posebno se odnosi na žene koje iz nekog razloga ne mogu zatrudnjeti, te se kaže da trebaju samo sjesti na taj kamen i time se rješavaju problemi – napominje.

Prije pet godina, tijekom jednog od obilaska tog područja, nedaleko od lokaliteta u smjeru jugozapada, uočeno je više velikih kompaktnih nepravilnih kamenih stijena, a pogled je zaokupila upravo velika gromada na kojoj se nalazi kamen oblikovan kao stolac. S tog se mjesta pruža prekrasan pogled prema cestovnim pravcima, crkvi sv. Duh u Prigorcu, Lepoglavi i Ravnoj Gori te dolini rijeke Bednje. Idealno za praćenje i kontroliranje prolaza.

– Primijetio sam puno crnogorice koja doslovce raste iz kamena, a zanimljiv je prijelaz, gotovo nevidljivom linijom, iz bjelogorične šume u crnogoricu. Zaista rijetko gdje u sjeverozapadnom djelu Hrvatske se može naići na takav spoj priobalja i kontinenta vezano na raznolikost biljnog i šumskog pokrova. Ima nešto mistično i tajanstveno na ovom lokalitetu – zapisao je tada Jagetić Daraboš kojeg je zaintrigirala usporedba s lokalitetom kapele Sveti Duh i moguća vizualna zračna povezanost s tim, ali i s obližnjim lokalitetima kao što su crkve i kapelice u Lepoglavi i Ravnoj Gori.

– Zaista su se opravdale moje sumnje da se s Gradišča, vražjeg stolčeka, prekrasno vidi brdo s kapelom sv. Duha i ostalim navedenim lokalitetima. Zamišljajući pravce i spajanje istih dobivamo jedan mističan trokut – kaže. Nešto slično opisuju dr. Juraj i Vitomir Belaj u knjizi “Mit u prostoru”.

– U ovom slučaju potrebno je dodatno istražiti ovaj zamišljeni trokut i potkrijepiti činjenicama. Osobno smatram i pretpostavljam u ovom slučaju da se u prošlosti mogla odvijati obostrana komunikacija putem vizualnih signala, danju sunca, dima, a noću vatrom – zaključuje Jagetić Daraboš. O tom da se vitezovi ivanovci ne zaborave, danas u Ivancu brinu i članovi Udruge Ivanečki vitezovi.

Vilinska planina na kojoj gosta čuvaju vitezovi

templari
1/10
Ključne riječi

Komentara 4

Avatar Pravedni tetrijeb
Pravedni tetrijeb
11:35 09.08.2018.

Naravno.... nakon tuduma traži se blago

AD
adrian
11:06 09.08.2018.

Kako ne, eno Rajner upravo tamo stoji i drži stražu...

Avatar JEDNONOGIBRAVAR
JEDNONOGIBRAVAR
23:26 08.08.2018.

jesu,jesu, tražite kao Jokaš blago cara Trajana

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije