U povodu Dana Hrvatskog sabora, predsjednik Gordan Jandroković istaknuo je u četvrtak na prigodnoj svečanosti kako je 30. svibnja 1990. bio povijesna prekretnica kada je konstituiran prvi Hrvatski sabor izabran na demokratskim, slobodnim i tajnim izborima na kojima je hrvatski narod izabrao svoje istinsko predstavništvo opredijelivši se za slobodu i demokraciju.
Nošeni višestoljetnim težnjom za vlastitom državom i na valu dubokih promjena na europskom kontinentu, hrvatski narod bez straha je progovorio opredijelivši se za slobodu i demokraciju, rekao je Jandroković u Saboru.
Tamo su se okupili bivši predsjednici Sabora, predstavnici zakonodavne, izvršne, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, i sudbene vlasti, gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, oružanih snaga, sindikata,vjerskih zajednica i drugi.
Stožerno mjesto narodnog predstavništva
Nakon dugo vremena tog su dana u sabornicu ušli izabran narodni predstavnici s različitim programima i idejama, ali s dobrom voljom da zajedno traže rješenja za boljitak hrvatskog naroda i grade društvo na zdravim temeljima pravednosti, jednakosti istine i slobode.
Također i da vrate značenje Hrvatskom saboru koje je imao tijekom duge povijesti hrvatskog naroda i države - ulogu stožernog mjesta u kojem se očituju "opstojnost, samosvojnost i samoodređenje“, narodnog predstavništva koji čuva suverenitet i štiti interese hrvatskoga naroda, nositelja pravnog poretka, jamstva sloboda i prava građana te općeg civilizacijskog napretka. I mjesta u kojem su se događala sva važnija zbivanja u političkom i kulturnom životu, istaknuo je Jandroković.
Dodao je kako nam te povijesne značajke Sabora ostaju u trajno nasljeđe kao podsjetnik na ulogu Sabora kao istinskog političkog i misaonog predstavništva hrvatskog naroda, s uvijek izraženom jakom nacionalnom i državnopravnom svijesti.
Sazrelo vrijeme da se Dan državnosti vrati 30. svibnja
Konstituiranjem višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine ponovno je rođena hrvatska država, a hrvatskom narodu vraćeni ponos i dostojanstvo, naglasio je Jandroković. I zato je taj datum prvobitno izabran od tadašnjeg vodstva da "ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti". Danas je, uvjeren sam, sazrio trenutak da ponovo, slijedeći osjećaje hrvatskih ljudi i njihovu privrženost konačnom stvaranju demokratskog narodnog predstavništva, vratimo obilježavanje ovog datuma kao središnjeg praznika naše domovine – Dana hrvatske državnosti, poručio je.
Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo kako je "Hrvatska je do 30. svibnja 1990. prešla tek kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju".
Povratak europskoj civilizacijskoj tradiciji
To je bio presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i hrvatske države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji“, rekao je tada predsjednik Tuđman. Također i da "samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo“.
Te riječi trebaju sve nas koji se bavimo javnom djelatnošću podsjećati na odgovorno, mudro i razborito ponašanje, uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naših građana i domovine. Ali, i da u svakom izazovu vidimo šansu za pronalazak održivog i trajnog rješenja za daljnji napredak, a ne defetizam, kazao je Jandroković.
Podsjetio je kako je jedna od najvažnijih zadaća zastupnika – rad za opće dobro države i građana. U proteklih dvije i pol godine, radili smo na očuvanju političke stabilnosti te osnaživanju zakonodavnog okvira. Usvajali smo zakonske prijedloge i politike znajući da moramo odgovoriti na zahtjeve, potrebe i brige svih građana i, u konačnici – podići kvalitetu i standard njihova življenja. Do danas, donijeli smo 498 zakonskih rješenja iz mnogih područja života, naveo je Jandroković.
Dodao je kako kako je aktualni saziv postao i najučinkovitiji u proteklih deset godina. Smatra kako ta brojka nije i ne smije biti samo gola statistika, već se mora odražavati i u stvarnom životu.
Pozitivni gospodarski trendovi
Ustvrdio je kako su dosadašnjim zakonodavnim aktivnostima stvorili pozitivno ozračje te da to potvrđuju i podaci da je Hrvatska izašla iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rast BDP-a u prvom tromjesečju ove godine veći je 3,9 posto nego u istom razdoblju prošle godine, i trenutačno je najveći u Europskoj uniji.
Hrvatska ostvaruje proračunski višak već drugu godinu zaredom, smanjen je javni i vanjski dug, kreditni rejting vraćen je na investicijsku razinu, a investicije također rastu zahvaljujući znatnim povećanjem korištenja europskih fondova.
U konačnici, pozitivne gospodarske trendove osjetili su i građani povećanjem dohotka i posljedično, povećanom osobnom potrošnjom. Ti ohrabrujući gospodarski pokazatelji potvrda su odlučnosti u kojem smjeru želimo razvijati našu domovinu, ali i obaveza da moramo još više uložiti znanja, predanosti i promišljenosti u razvoj političkih i gospodarskih vrijednosti u našoj zemlji, naglasio je Jandroković.
Posebno je istaknuo da Hrvatski sabor mora dati doprinos osnaživanju solidarnosti u hrvatskom društvu, većoj socijalnoj osjetljivosti i brizi za najpotrebitije kao i najvažnijem pitanju našeg naroda – demografskoj obnovi i iseljavanju.
Daljnja izgradnja političke kulture
Učinkovitost rada ovog saziva Hrvatskoga sabora govori o našoj svijesti o ulozi koju Sabor prvenstveno treba imati, a time i o našoj odgovornosti prema hrvatskim građanima koji su nam dali svoje povjerenje i u čije ime donosimo odluke, rekao je Jandroković.
Ta odgovornost mora se odraziti i na političku kulturu koju razvijamo u ovom domu vodeći naše rasprave. Jedino raspravom temeljenom na demokratskoj toleranciji, razumijevanju izrečenogi uvažavanju kolega i njihovih suprotnih, ali argumentiranih stavova i mišljenja možemo utjecati na percepciju javnosti i osnažiti povjerenje građana u naš rad. Nadam se da će nam u daljnjoj izgradnji političke kulture još više pomoći i Etički kodeks koji ćemo uskoro donijeti, najavio je.
Obljetnicu konstituiranja Hrvatskog sabora obilježit ćemo iduće godine tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Samo 28 godina od hrvatske samostalnosti i šest godina od članstva u EU, Hrvatska preuzima po prvi puta u povijesti predsjedanje zajednicom od pola milijarde ljudi. To je ogromno postignuće i priznanje cijelom hrvatskom narodu i događaj od strateške, društvene i političke važnosti, ocijenio je Jandroković.
Svađa Grmoje i Jandrokovića: 'Malo je reći da ste smeće'
Opet kontrola štete nakon katastrofe na izborima. Sada su kakti nešto počeli raditi i sve cvate, samo zaboravite koliko smo fulali s listom... Stvari su otišle predaleko da bi se ljude moglo kupiti vraćanjem datuma na 30. 05. Morat će sada napraviti puno više od toga da bi ljudi zaboravili loše poteze i lošu listu, te bahatu samovolju velikog vođe... Kada će transparentnost 1. stupa i podjela na mirovine zaslužene radom i ostale naknade stečene nekim pravom? Kada će stavljanje HZZO-a na tržište zajedno s drugim osiguravajućim kućama? Kada će napokon to ukidanje parafisklanih nameta, normi, birokracije?... Godinama se priča o takvim stvarima i ništa se ne radi. I dok politika priča, Hrvatska je izgubila oko 500-600.000 ljudi, uglavnom stručnog, sposobnog i poduzetnog stanovništva, broj umirovljenika je narastao 50%, broj ljudi na proračunu se utrostručio, a broj onih koji stvaraju novu vrijednost pao je ispod 400.000... I kako ćete sad sprovesti reforme kada reformama ukidate neka "stečena prava"? Skoro niti jedna država bez bankrota ili revolucije nije uspjela ukinuti stečena prava. Uspjele su to Irska, donekle Njemačka, Novi Zeland i možda još neka, ali niti jedna od njih nije uzor niti ovoj niti nekoj drugoj vladi... Jedna Rumunjska je bila daleko iza nas i onda je došao premijer tamo 2013. godine i rekao na TV-u; ovaj mjesec država nema za plaće i penzije. I nakon toga je krenulo, danas su nas prestigli, a bili su iza Bugarske. Imaju porez 0% na IT, smanjili su birokraciju