Meteotsunamiji, odnosno meteorološki tsunamiji, nisu nova pojava u Jadranu, no posljednjih mjeseci zabilježen je veći broj takvih događaja. O toj pojavi, ali i sve izraženijim morskim toplinskim valovima, za RTL Danas govorila je doktorica znanosti Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Na pitanje jesu li meteotsunamiji danas češći nego prije, N. Dunić je kazala kako je ove godine zabilježen nešto veći broj takvih pojava, ali da se ne može govoriti o dugoročnom trendu na temelju samo jedne godine. – Naše mjerne postaje izmjerile su pojavu meteotsunamija na nekoliko lokacija, među kojima su Mali Lošinj, Stari Grad i Vela Luka. Ne bih rekla da su sada češći jer se ipak radi o jednoj godini, ali ono što možemo sigurno reći jest da bi uvjeti koji prethode nastanku meteotsunamija u budućnosti mogli postajati sve učestaliji – objasnila je.
Dodala je kako na pojavu tih ekstremnih oscilacija razine mora mogu utjecati različiti vremenski uvjeti, među kojima su i toplije more te snažne oluje. – Toplo more pogoduje razvoju velikih oluja, a kada jaka fronta prolazi određenim područjem može doći do oscilacija tlaka koje na kraju mogu izazvati meteotsunamije – kazala je.
Iako se o tome manje govori, toplinski val postoji i u moru, a ovoga ljeta izdano je upozorenje na morski toplinski val u Sredozemlju. – Copernicus je već neko vrijeme upozoravao na pojavu morskog toplinskog vala jer je temperatura površine mora više od tri stupnja viša od uobičajenog prosjeka za ovo doba godine. I u Jadranu bilježimo rekordne temperature površine mora – rekla je N. Dunić.
Objasnila je kako morski toplinski valovi funkcioniraju slično kao i oni u atmosferi, ali njihove posljedice mogu trajati znatno dulje. – Kao što se u atmosferi događa naglo povećanje temperature, tako se događa i u moru, samo što tamo to može potrajati tjednima ili mjesecima. Na nama znanstvenicima je da mjerimo, bilježimo i istražujemo uzroke takvih pojava – istaknula je.
Prema njezinim riječima, osim što atmosfera direktno grije more, ta energija može zagrijavati dublje slojeve, može doći s drugom vodenom masom. – Posebno kod nas u Jadranu može doći s istočnog Sredozemlja, jedna topla vodena masa u naše područje i onda nam podiže temperaturu. To je u Hrvatskoj relativno novo područje istraživanja, malo znanstvenika se bavi istraživanjem s fokusom na Jadransko more. Ja se nadam da će uskoro početi istraživanje kroz jedan novi projekt baš da vidimo koji su glavni fizikalni uzroci tom zagrijavanju ne samo na površini mora nego i u dubljim slojevima mora što je puno bitnije jer se dublji slojevi sporije hlade nego što se može površina ohladiti – rekla je.
Otvori KEKS Pay
