Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 15
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Uspjeh veterinara

Izmetom zdravog psa liječe gastrointestinalne bolesti i posljedične proljeve

Foto: Iva Benvin
1/2
07.12.2023.
u 14:02

Metoda koju su razvili na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu se pokazala vrlo uspješnom u liječenju mnogih zaraznih i nezaraznih bolesti povezanih s narušenom ravnotežom crijevne mikroflore

Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu razvili su vrlo uspješnu metodu liječenja zaraznih i nezaraznih bolesti kod pasa povezanih s narušenom ravnotežom crijevne mikroflore. Postupak transplantacije fekalne mikrobiote (FMT), prijenos izmeta zdravog psa darivatelja u crijevo psa primatelja, doslovno može spasiti život bolesnom psu. Kako se provodi i tko može biti darivatelj, razgovarali smo s Ivom Benvin, asistenticom na Klinici za zarazne bolesti.

– Transplantacija fekalne mikrobiote postupak je prijenosa tekućeg filtrata izmeta zdravog psa darivatelja u crijevo psa primatelja kako bi se uspostavila ravnoteža primateljeve crijevne mikrobiote. Postupak je prilično jednostavan, no sve ovisi o suradljivosti psa primatelja te količini tekućeg filtrata izmeta koji je potrebno aplicirati. Pas primatelj leži na boku s blago uzdignutim stražnjim krajem i kateterom mu se polagano aplicira tekući filtrat izmeta u proksimalni dio rektuma. Nakon toga pas mora ležati u istom položaju još minimalno deset minuta. Postupak se provodi svaki drugi dan do povlačenja kliničkih znakova – objašnjava asistentica Iva Benvin i dodaje u kojim se situacijama ovaj postupak primjenjuje te tko su kandidati za njega.

– Transplantacija fekalne mikrobiote provodi se kao dodatak liječenju raznih gastrointestinalnih bolesti povezanih s proljevom, kao što su infekcija crijevnim patogenima, sindrom akutnog hemoragičnog proljeva, giardioza otporna na liječenje, upalna bolest crijeva, sindrom iritabilnog crijeva – IBS. Na Klinici za zarazne bolesti Sveučilišne veterinarske bolnice FMT se najčešće primjenjuje u liječenju parvoviroze pasa i sindroma akutnog hemoragičnog proljeva – govori nam te ističe dobre rezultate.

– Metoda se pokazala vrlo uspješnom u liječenju mnogih zaraznih i nezaraznih bolesti povezanih s narušenom ravnotežom crijevne mikroflore, neovisno o tome je li ona uzrok ili posljedica pojedine bolesti. Svi dosad provedeni postupci FMT-a na Klinici za zarazne bolesti bili su vrlo uspješni i donijeli su znatno brže povlačenje kliničkih znakova poremećaja gastrointestinalnog sustava, odnosno proljeva – kaže Iva Benvin i dodaje:

– Darivatelj može biti zdrav pas cijepljen protiv zaraznih bolesti koji unazad godinu dana nije imao zdravstvenih poteškoća niti je bio liječen antibioticima. Pas darivatelj ne smije biti hranjen sirovom hranom, a poželjno je da je u dobi od jedne do pet godina te da je, zbog količine uzorka, srednje ili velike pasmine – govori asistentica i objašnjava zašto pas donor ne smije jesti sirovu hranu.

– Pojedini crijevni patogeni kojima se psi mogu zaraziti unosom sirovog mesa, poput salmonella spp., mogu se izlučivati intermitentno. Bez obzira na to što svakog psa darivatelja testiramo na sve mikrobiološke uzročnike proljeva, psi koji se hrane sirovim mesom ne mogu biti darivatelji jer je rizik za potencijalno povremeno izlučivanje patogena prevelik za naše pacijente – zaključuje.

Potencijalni darivatelj mora proći brojne pretrage kako bi se utvrdilo da to može i postati.

– Da bi pas bio prikladan darivatelj za transplantaciju fekalne mikrobiote kliničkim pregledom i pretragama krvi moramo ustanoviti da je zdrav. Osim toga, feces potencijalnog psa darivatelja pretražuje se na crijevne parazite te najčešće mikrobiološke uzročnike proljeva u pasa – Campylobacter spp. i Salmonella spp., parvovirus 2 pasa, štenećak, crijevni koronavirus pasa, adenovirus pasa, pseći bokavirus 1, enterotoksin C. perfringens i toksini A i B C. difficile. Sve navedene pretrage odrađuju se na Klinici za zarazne bolesti Sveučilišne veterinarske bolnice besplatno – objašnjava.

Želite li uključiti svog psa, a on ispunjava navedene kriterije, za sve detaljne informacije i upute možete se javiti na Kliniku za zarazne bolesti, na mail zaraze@vef.unizg.hr, ističe asistentica Benvin. S obzirom na to da pas darivatelj mora biti negativan na sve navedene uzročnike, koji su katkad prisutni i u zdravih pasa, pronalaženje prikladnog darivatelja može biti zahtjevno. Stoga je, kaže, iznimno važno da se prijavi što više pasa kako bi djelatnici Klinike za zarazne bolesti nastavili provoditi ovaj koristan postupak i pomagati svojim pacijentima.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije