Svi su jučer smatrali da je skup u Beču, na kojem su se okupile preostale potpisnice nuklearnog sporazuma s Iranom, “posljednja šansa” da se taj sporazum spasi.
No, nakon američkog povlačenja prošle godine te prijetnje Irana da će prijeći maksimalnu količinu obogaćenog urana dopuštenu sporazumom, u znak osvete za američke ekonomske sankcije nametnute prošle godine, brojni su analitičari uvjereni da do kompromisa neće doći, s obzirom na to da zemlje EU, potpisnice tog sporazuma, izuzev Rusije, nemaju ni volje ni mehanizama oduprijeti se američkim sankcijama koje je Donald Trump nametnuo Iranu.
Irance muči inflacija
Naime, sporazum iz 2015. između Irana i vodećih svjetskih sila smanjio je doseg nuklearnih aktivnosti Teherana i stvorio “najsnažniji revizorski sustav na svijetu”, kako tvrde iz nuklearnog nadzora Ujedinjenih naroda. Tim se sporazumom Teheran prije četiri godine obvezao da će obustaviti nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.
Međutim, povlačenje SAD-a iz sporazuma promijenilo je određene stvari i za nuklearni nadzor UN-a i njegovo nadgledanje nuklearnih aktivnosti Irana. Glavni cilj sporazuma koji su potpisali SAD, Rusija, Kina, Njemačka, Francuska i Velika Britanija bio je osigurati da Iran bude najmanje godinu dana iza prikupljanja dovoljnog nuklearnog materijala za bombu.
Unatoč tome što u sporazumu piše kako se trebaju ublažiti te postupno ukinuti sankcije Iranu, u ove četiri godine nije bilo pomaka nabolje. Štoviše, Iran se našao pod još jačim sankcijama koje su prouzročile veliku inflaciju i tešku ekonomsku situaciju. Iranske banke još ne mogu obavljati transakcije novca s ostalim zemljama.
I to je bio jedan od ključnih dogovora pri potpisivanju sporazuma. Ono što je najviše razočaralo Irance je pasivan stav EU koji dosad nije našao alternativno rješenje za prodaju iranske nafte što je dovelo do masovnog odlaska velikih europskih naftnih kompanija iz Irana, a pogotovo nakon što je Donald Trump zaprijetio svim zemljama i tvrtkama koje i dalje budu kupovale iransku naftu i poslovale s bankama u Iranu da će im onemogućiti pristup američkom tržištu i uvesti sankcije.
Iran prijeti da će prijeći maksimalnu količinu obogaćenog urana dopuštena sporazumom, u znak osvete za američke gospodarske sankcije nametnute prošle godine tvrdeći kako mu za to nedostaje samo nekoliko dana. Takav potez Irana mogao bi potpuno dokrajčiti nuklearni sporazum s obzirom na to da su Francuska i Velika Britanija pa i Njemačka zaprijetile Iranu sankcijama počne li ponovno obogaćivati uran.
Međutim, nije jasno što europske sile, ograničene u svojoj sposobnosti da iransko gospodarstvo zaštite od američkih sankcija, mogu učiniti za ukidanje sankcija i poštivanje sporazuma potpisanog 2015. godine, što bi Iranu omogućilo veliku ekonomsku dobit što trenutačno i želi.
“Niste napravili ništa”
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Abas Musawi kazao je uoči sastanka u Beču kako su u Iranu svi složni, od vlade do parlamenta, da je to posljednja šansa da se preostale strane okupe i vide kako mogu ispuniti svoje obveze prema Iranu. Musawi je rekao da unatoč potpori iranskom stajalištu u nekoliko izjava, preostale potpisnice – Velika Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija – nisu uspjele ništa poduzeti unatoč tome što je već prošlo više od četiri godine od potpisivanja sporazuma.
Stav vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija od početka je bio jasan: Iran ne smije popustiti ni SAD-u ni Europskoj uniji. I još je pri pregovorima upozorio iranskog predsjednika Hassana Rohanija i delegaciju koja je pregovarala u Beču da budu oprezni jer Zapadu i SAD-u ne treba vjerovati. Ajatolah je dao zapovijed iranskoj delegaciji da bude odlučna i ne pristaje više na ucjene i “kompromise”. Ili će se poštovati sporazum ili će Iran ponovno početi obogaćivati uran, rekao je.
Mate Rimac ugostio Vladu i predstavnike Porschea i Hyundaija
Trump je pametan što je izašao iz ovog besmislenog ugovora . Sve se u stvari svodi na to da SAD i Europska unija placaju Iranu .Obamina administracija je bila počela plaćati u kešu ali je Iran te novce dijelio terorističkimičkim organizacijama kao što su Hezbula i Hamas .Sada je na Europskoj uniji da nastavi sa plaćanjem ili ne .