Oko 20 posto kućanstava u Bosni i Hercegovini nema pristup internetu. Podaci iz posljednjeg istraživanja donekle se razlikuju u entitetima, pa tako u FBiH računalo, prijenosno računalo ili pametni telefon nikada nije koristilo 19% osoba, a u RS-u njih čak 27%. Više od 15% stanovništva u FBiH uopće nije imalo priliku koristiti internet, dok je taj broj u RS-u nešto manji – 12%. Za one koji su dio ove statistike može se reći da nisu zahvaćeni medijskom i tehnološkom globalizacijom. Svi ostali postali su dio globalnog sela.
Virtualni svijet interneta omogućio je, dakle, da četiri od pet stanovnika BiH bude na izvoru informacija i dezinformacija te radi ili studira u bilo kojem dijelu svijeta "na daljinu". Internet je potpuno promijenio doživljaj svijeta i utjecao na migracijske tokove. U slučaju BiH taj je utjecaj, očito, negativan. Nije da se i prije nije odlazilo iz ove zemlje. Naprotiv, emigracijski valovi proteklih su se 100 godina događali redovito. Iz političkih i ekonomskih razloga stotine tisuća osoba privremeno su ili trajno napuštale rodnu BiH prije i nakon II. svjetskog rata, za vrijeme komunizma, u Domovinskom ratu i poraću.