Dok su pregovori HDZ-a i Domovinskog pokreta oko DP-ova prijedloga rezolucije vezane uz zaštitu Hrvata u BiH od izbornog preglasavanja još uvijek obavijeni velom tajne, vjerojatno zbog činjenice da se u njih, zbog drugih obveza, osobno još uvijek nije uključio premijer Andrej Plenković, u priču se u međuvremenu uključuju i druge grupacije zainteresirane da podrže pojedina rješenja koja bi na kraju mogla ući u taj pozicijski dokument.
Odbacivanje diplomatskih fraza
Jučer se, tako, u medijima pojavio proglas novoformiranog Inicijativnog odbora za uspostavu hrvatske izborne jedinice u BiH, kojim se od državnog vrha RH traži hitna potpora za zaustavljanje preglasavanja Hrvata u Federaciji BiH. Inicijativa je, po pisanju portala Dalmacijanews, medijski istupila kako bi upozorila na težak politički i ustavni položaj hrvatskog naroda u pojedinim dijelovima BiH, a zauzima se za formiranje zasebne izborne jedinice koja bi Hrvatima osigurala legitimno političko predstavljanje. Inicijativu redom čine bivši generali i dužnosnici Herceg Bosne, a osim zasebne izborne jedinice za BH Hrvate, od Hrvatske kao potpisnice Washingtonskog i Daytonskog sporazuma traže "izravno djelovanje te odbacivanje samo deklarativnih diplomatskih fraza".
To da se službeni Zagreb u posljednjih desetak godina po pitanju BH Hrvata zadržao na "deklarativnim fazama" ne može biti dalje od istine. Dokazuje to niz krupnih koraka, od uopće stavljanja te teme na dnevne redove sjednica Europskog vijeća, preko rješavanja statusa Mostara do drafta izbornog zakona koji je Venecijanska komisija Vijeća Europe "blagoslovila" kao rješenje koje bi ispoštovalo svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava, a Hrvate u BiH zaštitilo od majorizacije u izboru njihova člana Predsjedništva. To je pitanje, međutim, ostalo neriješeno jer se na pregovorima u Neumu 2022. godine Bakir Izetbegović u posljednjem trenutku povukao od potpisivanja takvog dogovora, a DP sada traži da RH, odnosno Hrvatski sabor zatraži posebnu izbornu jedinicu za BH Hrvate i ovo priopćenje Inicijativnog odbora ide za tim da podupre DP-ovo rješenje.
DP se nije konzultirao
S druge strane, još uvijek nije do kraja jasno što o svemu misli HDZ BiH. Iz ovog se smjera prošlog tjedna u medijima pojavila navodna izjava kojom je Tomislav Martinović, predsjedatelja Doma Naroda Parlamenta Federacije BiH, podupro drugu točku iz DP-ove rezolucije, ono po kojoj bi Hrvatska trebala revidirati državljanstva koja je dodijelila osobama s prebivalištem u BiH, a koje su u međuvremenu poticale izbornu majorizaciju BH Hrvata. Martinović je, međutim, ubrzo demantirao da je dao takvu izjavu, poručujući kako se radi o pitanju koje je u isključivoj nadležnosti institucija RH. U HDZ-u Hrvatske govore nam, pak, kako je temeljna "pogreška u koracima" DP-u bila upravo to što se nije unaprijed konzultirao ni s koalicijskim partnerom u Hrvatskoj niti predstavnicima Hrvata u BiH, a naši sugovornici očekuju kako će se ti razgovori provesti u narednim danima, kako bi se došlo do za BH Hrvate najboljeg rješenja.
Dobro ste se setili posle 30 godina.