Hrvatska se po visini inflacije ipak miče s vrha europodručja te neslavno mjesto inflacijskih rekordera prepušta Bugarskoj, Litvi i Cipru. Nacionalni indeks potrošačkih cijena pokazuje da je kolovoz donio godišnju stopu inflacije od 4,1 posto, dok je harmonizirani indeks, koji uključuje potrošnju turista i usporediv je s drugima, povoljniji te za mjesec kolovoz iznosi 3,7 posto. Usluge namijenjene stranim turistima zacijelo su poskupljivale sporije nego roba i usluge kojima se koriste hrvatski građani jer one čine glavnu razliku kod izračuna dvaju indeksa. U ovoj godini inflaciju značajno guraju energenti, prije svega šok i zastoj u transportu nafte koji se dogodio nakon američke intervencije u Iranu. Tu su i pokušaji Plenkovićeve vlade da deregulira to tržište i odustane od ograničenja cijena koja su uvedena za vrijeme pandemije. Zbog zamrzavanja cijena struje i plina te goriva režijski su troškovi u Hrvatskoj među nižima u europodručju. Povoljno je što se, dosad, nisu ispunile procjene stručnjaka da će se energetski šok preliti na hranu jer je, prema domaćoj statistici, kolovoška prehrambena košarica samo 0,1 posto skuplja nego u istom mjesecu prošle godine.
Dojam građana je uvijek drugačiji, a hrvatski potrošači vjeruju da je inflacija i do deset puta veća od službenog podatka, što je jednim dijelom potaknuto i divljanjem cijena na nekretninskom tržištu. Stanovi i najam odletjeli su u nebo jer je usporila gradnja novih zgrada, a potražnju za stambenim prostorom diže masovan uvoz stranih radnika jer ljudi koji dolaze moraju negdje stanovati. U odnosu na prethodni mjesec, kolovoz je donio i određena, uglavnom sezonska pojeftinjenja hrane od 0,2 posto, što je svakako za pozdraviti ima li se na umu da je u pet godina hrana poskupjela više od 40 posto. Domaća je prehrambena košarica prestigla prosječnu cijenu hrane u EU, uz neke artikle koji su osjetno skuplji kao što su jaja, sir, kruh, sokovi, mineralne vode, prerađena hrana i slično. Analitičari sada strahuju od prelijevanja vremenskih neprilika na cijene
– Suša povećava cijene uvozne hrane i troškove domaće poljoprivredne proizvodnje, što utječe na cijelu prehrambenu industriju i maloprodaju. Budući da hrana čini gotovo trećinu potrošačke košarice, njezin mogući utjecaj na inflaciju nije zanemariv – komentiraju analitičari RBA. Usluge su na vrhuncu turističke sezone 7,2 posto skuplje nego lanjskog kolovoza. Neprehrambena roba široke potrošnje pojeftinila je 0,9 posto u odnosu na srpanj te 1,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zabilježeno pojeftinjenje moglo bi biti odgovor trgovaca i proizvođača na usporavanje potrošnje stanovništva, uočeno u drugom ovogodišnjem kvartalu. – Ono što je pozitivno jest činjenica da se stopa inflacije u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec približava prosjeku EU-a i da naša stopa inflacije, harmonizirana na indeksu potrošačkih cijena, iz mjeseca u mjesec konvergira prosjeku – kazao je ministar financija Tomislav Ćorić, koji se nada da će se te dvije stope uskladiti do proljeća, a do kraja iduće godine spustiti se na dva posto. Ipak, do toliko željenog približavanja zasad više dolazi zbog toga što se inflacija europodručja ubrzala na 3,3 posto – najveću razinu u ovoj godini. Kao i u Hrvatskoj, i u europodručju najviše poskupljuju energenti. Njemačka je inflacija bila 2,9 posto, talijanska 3,2, a slovenska 3,4 posto.
Otvori KEKS Pay
