Dok se u subotu, u Zagrebu, sprema masovni, svenarodni prosvjed pod nazivom "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", na kojem će narod, ljudi koji će na poziv građanske inicijative "Gospić je naš dom" pristići iz svih dijelova naše zemlje kako bi prosvjedovali zbog trovanja našeg stanovništva i naše prirode tonama i tonama godinama ilegalno odlaganog opasnog otpada, neki u ovoj zemlji – šute. Neobjašnjivo šute. Ima ih više. Krenimo najprije s našim akademicima, s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU). Stoga smo u HAZU poslali upit čiji sadržaj u cijelosti navodimo. – Vezano uz situaciju oko višegodišnjeg nezakonitog odlaganja i opasnog otpada u Gospiću, ali i na drugim mjestima u Hrvatskoj, iduće subote, 5. rujna 2026., u Zagrebu će se, u organizaciji građanske inicijative "Gospić je naš dom", održati prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku". Zbog alarmantnosti ugroze kojoj su izloženi zdravlje i životi ljudi, kao i priroda, važnost i značaj ovog prosvjeda – odnosno apela, građanskog očajnog krika za spasom njihovih života i kraja u kojem žive – nadilaze sva sitna i uskogrudna razmišljanja te zahtijevaju svekoliku podršku i pomoć.
Budući da HAZU, između ostalog, ima i iznimnu društvenu ulogu i važnost, što podrazumijeva i moralnu dimenziju tako utjecajne institucije koju bi se moglo smatrati i savješću društva, molila bih ako mi se može odgovoriti – zašto se HAZU ne izjašnjava oko skorašnjeg prosvjeda, zašto akademici šute, zar akademici u ovako presudnom trenutku za spas ljudskih života ne bi trebali imati i moralnu obavezu iskazati svoj stav, pustiti glas, izdati proglas u kojem bi građani mogli čuti da ih se razumije, da se za njih brine te da ih se podržava u njihovim zahtjevima? Jest, HAZU, točnije, njegovo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša, izdalo je nedavno, 17. kolovoza ove godine, priopćenje "Odlaganje otpada I ugrožavanje okoliša: sanirati posljedice i ukloniti uzroke".
Jest, Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavilo je lani, 29. siječnja 2025., "Prijedlog mjera zaštite voda od štetnih utjecaja onečišćivala okoliša. Jest, na sjednici Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održanoj 26. lipnja 2024., a na prijedlog Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jednoglasno je prihvaćena Izjava "Prijedlog mjera prevencije mogućih štetnih utjecaja proizvodnih pogona tvrtki koje gospodare otpadom u sustavu kružnog gospodarstva na tlo i vode". No, je li to dovoljno? Građani trebaju podršku i dalje, građani trebaju znati i osjetiti da akademici stoje uz njih u njihovoj životnoj borbi za opstankom, a upravo u subotu građani to žele opet poručiti svima. Stoga molim odgovor i na pitanje – što tim uplašenim i očajnim građanima uoči njihova subotnjeg opravdanog prosvjeda poručuju akademici? – stajalo je u pismenom upitu koji smo uputili u HAZU. A s razlogom smo sve to pitali. Zašto? Zato što HAZU od devet svojih razreda ima tri koja bi se mogla i trebala baviti ne samo gospićkom otpadnom problematikom, nego i onom svehrvatskom, jer sličnih ilegalnih odlagališta opasnog otpada, sad je to svima jasno, ima posvuda po Hrvatskoj (Razred za prirodne znanosti, Razred za medicinske znanosti i Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti).
Idemo dalje. Od 19 znanstvenih vijeća HAZU-a, njih čak 12 imalo bi što reći na temu opasnog otpada koji nam prijeti teškim, kobnim bolestima i smrću, uništenjem onog najvrednijeg što imamo – ljudskog i prirodnog blaga naše zemlje. To su Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku, Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava, Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo, Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, Znanstveno vijeće za prirodnoznanstvena istraživanja Jadrana, Znanstveno vijeće za promet, Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj, Znanstveno vijeće za turizam i prostor te, kao posljednje i ono ključno – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša. Ako ima onih koji sad dižu obrve i kolutaju očima, neka pažljivo pročitaju nazive svih ovih navedenih znanstvenih vijeća i shvatit će da taj smrtonosni otpad koji je kriomice, ilegalno i bez ikakvih nadzora i provjera odlagan po našoj zemlji ima veze i s prometom, i s prostorom, i s pravosuđem, i s medicinom, i s gospodarstvom, i s ekonomijom, i s turizmom, i s energetikom, i s ljudskim pravima, i s poljoprivredom, i sa šumarstvom, i s našim Jadranom, i s prirodom...
No, ima još. Od devet odbora ima HAZU jedan odbor kojeg krasi gordi naziv – Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa. Ponovit ćemo – zaštita dobara od nacionalnog interesa! Eto, sve su to razlozi zašto smo akademike pitali – imaju li oni što za reći uoči subotnjeg prosvjeda. Odgovor je stigao pa i njega prenosimo u cijelosti. – Zahvaljujemo na Vašem upitu i na interesu za stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o problematici nezakonitog odlaganja i zbrinjavanja otpada, zaštite okoliša te ugrožavanja zdravlja ljudi. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti o toj se problematici već jasno i nedvosmisleno očitovala. Naime, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU-a 17. kolovoza 2026. objavilo je priopćenje "Odlaganje otpada i ugrožavanje okoliša: sanirati posljedice i ukloniti uzroke", u kojemu je upozoreno na ozbiljnost problema te istaknuta potreba za odgovornim postupanjem, sanacijom posljedica i uklanjanjem uzroka ugrožavanja okoliša.
Tomu valja pridodati i ranija očitovanja Akademije, među kojima su "Predložene mjere za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, neodgovornog gospodarenja i drugih antropogenih učinaka na biološku raznolikost Jadranskog mora", koje je Predsjedništvo HAZU-a objavilo 29. ožujka 2023., izjava "Prijedlog mjera prevencije mogućih štetnih utjecaja proizvodnih pogona tvrtki koje gospodare otpadom u sustavu kružnog gospodarstva na tlo i vode", koju je Predsjedništvo HAZU-a jednoglasno prihvatilo 26. lipnja 2024. na prijedlog Razreda za prirodne znanosti, kao i "Prijedlog mjera zaštite voda od štetnih utjecaja onečišćivala okoliša", koji je Predsjedništvo HAZU-a objavilo 29. siječnja 2025. Akademija se, dakle, o tim pitanjima kontinuirano očituje u okviru svoje znanstvene i stručne odgovornosti, upozoravajući na potrebu zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša te na važnost prevencije, sanacije i odgovornog djelovanja nadležnih institucija – stoji na početku pismenog odgovora pristiglog iz HAZU-a, nakon čega je uslijedilo ono što je i bila bit naših pitanja.
– Kada je riječ o prosvjedu "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", koji se najavljuje za 5. rujna u Zagrebu, potrebno je naglasiti da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj, svoje djelovanje ostvaruje kroz znanstveni i stručni rad, javna priopćenja, izjave, preporuke, rasprave i druge oblike djelovanja koji proizlaze iz njezine zakonom i Statutom određene uloge. Akademija ne sudjeluje u građanskom aktivizmu niti je njezina uloga organiziranje ili institucionalno podržavanje pojedinačnih prosvjednih aktivnosti. Takvo bi djelovanje prelazilo okvire njezina institucionalnog djelovanja. Uloga Akademije jest da o problemima koji ugrožavaju zdravlje ljudi, prirodu, okoliš i kvalitetu života građana govori jasno i odgovorno, na temelju znanstvenih činjenica i stručnih spoznaja. Kada za to postoje stručni razlozi, Akademija smatra svojom odgovornošću upozoriti na ozbiljnost problema, potrebu njegova rješavanja i odgovorno postupanje nadležnih institucija. U tom je smislu stav Akademije o situaciji u Gospiću i problemu onečišćenja u Lici već jasno iznesen.
HAZU razumije ozbiljnost zabrinutosti građana zbog mogućih posljedica onečišćenja okoliša i potrebu da se takvi problemi rješavaju učinkovito, odgovorno i transparentno. Istodobno, Akademija smatra da konkretne odgovornosti, moguće nezakonitosti i opseg nastalih šteta trebaju utvrđivati za to nadležna tijela, na temelju provjerenih činjenica, stručnih analiza i odgovarajućih postupaka. Građanima koji su zabrinuti za svoje zdravlje, okoliš i budućnost kraja u kojem žive poručujemo da njihova zabrinutost zaslužuje punu pozornost nadležnih institucija i društva u cjelini. Imaju pravo očekivati jasne i vjerodostojne informacije, stručno utemeljenu sanaciju onečišćenih lokacija, sustavno i dugoročno praćenje stanja okoliša te djelotvorne mjere kojima će se spriječiti ponavljanje sličnih događaja.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i nadalje će svoju ulogu ostvarivati tako da svojim znanstvenim i stručnim autoritetom upozorava na probleme, predlaže mjere i pridonosi pronalaženju dugoročnih i održivih rješenja za zaštitu zdravlja ljudi, prirode i okoliša – poručili su akademici građanima i građankama naše zemlje. Što reći? Što napisati? Akademici očajan građanski krik i vapaj za spasom neporecivo ugroženog zdravlja i života te neporecivo ugroženih prirodnih resursa, tla i voda, a tko zna, možda i zraka, nazivaju "aktivizmom" koji, eto, nije dostojan njihovih akademskih titula i visina. Žive li to akademici u nekoj kuli bjelokosnoj pa im se ne da mrdnuti iz njihove zone komfora? Misle li oni da narod postoji zbog njih, a ne oni zbog naroda? Prisjete li se oni, barem jednom mjesečno, tko ih plaća? Tko ih štuje? I da, još nešto, navedoše akademici da se oni svojim priopćenjima, očitovanjima i prijedlozima javljaju još od ožujka 2023. I što se dogodilo? Je li ih netko poslušao, je li se nešto dogodilo, je li dovoženje i iskrcavanje opasnog otpada i trovanje ljudi i prirode zaustavljeno, spriječeno, sankcionirano? Nije. Koji je zaključak? Treba djelovati.
Možda će zvučati patetično i naivno, ali neka... Ljudi koji znaju što su vrijednosti još uvijek misle i vjeruju, a tako bi i trebalo biti, da Akademiju čine oni najizvrsniji među nama. Oni koji bi se trebali znati i koji bi se trebali moći izdignuti iznad svakojakih prizemnosti, osobito onih jadnih političkih. Oni koji bi trebali utjelovljavati – mudrost, hrabrost, moralnost, savjesnost. Oni koji bi trebali biti moralna vertikala društva. Oni koji bi trebali biti lučonoše svega dobroga, plemenitoga i ohrabrujućega. Oni čija bi gromka riječ značila puno, jako puno. Tu gromku riječ narod sada treba i očekuje, ma što god akademici mislili o tome. Na kraju krajeva, znaju akademici kako se stječe poštovanje. Šutnjom u ključnom, presudnom trenutku – ne. Nije vrijeme za snatrenje u oblacima, treba se prizemljiti.
Otvori KEKS Pay
Čuj naslova! A dajte mi recite KAD točno HAZu nije šutio??