- Uvijek sam u školi voljela društvene i prirodne
predmete, a jezik i gramatika su sustav kao i matematika. I moja
kombinacija studijskih grupa kroatistike i fonetike takav je spoj
utopijske, sanjarske i teorijske književnosti te konkretnih analitičkih
i eksperimentalnih kolegija - kaže Ines Šafarić iz Držimurca.
Ljubav prema jeziku
Polaznica je poslijediplomskoga sveučilišnoga doktorskog
studija lingvistike.
Uskoro će položiti posljednji ispit na poslijediplomskom doktorskom
studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Najzaslužnija za ljubav
prema jeziku je Nada Čatlaić, profesorica hrvatskoga u osnovnoj
školi i gimnaziji.
- Možda mi je najdraža nagrada najstudent Međimurja jer je to nagrada
koja je samo jedanput dodijeljena. Osim toga, tvrtka Eko-Međimurje
dodijelila ju je studentu koji nije iz njihove struke već u potpuno
drugom području humanističkih znanosti. Draga mi je stipendija prof.
Zlate Bartl jer je to nagrada za sveukupni rad i uspjehe na fakultetu.
Rektorova i dekanova nagrada su pak nagrade za znanstveni uspjeh i
potaknule su me da se dalje usmjerim k znanstvenom radu - istaknula je.
Za rad “Imena, prezimena, nadimci i obiteljski nadimci Cigana
u selu Piškorovec” obavila je istraživanje na
kolegiju onomastike. Temu joj je predložila dr.sc. Anđela Frančić,
rodom također iz Međimurja, poznata i priznata stručnjakinja. Pokazalo
se da se trud isplatio.
- Romska djeca u osnovnoj školi uče hrvatski kao drugi ili
pak strani jezik, i tako bi im se trebalo pristupati. Oni nemaju
imanentnu gramatiku i ne mogu se po njoj ravnati. Teško je u
miješanim razredima uskladiti apetite djece kojima je
materinski jezik hrvatski i koji već pišu i čitaju, sa
zaostatkom romske djece koji još ne znaju govoriti hrvatski
- kaže I. Šafarić. Prije nekoliko godina otvoren je projekt
Hrvatski za Rome, u kojem su učiteljice, osobito u Međimurju, trebale
biti upoznate s načinom podučavanja hrvatskoga kao L2. Romi, a i druge
nacionalne manjine u Hrvatskoj, često prvi put čuju hrvatski jezik tek
kad sjednu u školsku klupu, a prije toga možda čuju
dijalekt, koji im je onda drugi jezik.
Izgovorne
pogreške
Standardni hrvatski im postaje tada treći. I. Šafarić radi
na mnogim znanstvenim projektima, koji joj oduzimaju mnogo vremena, ali
mnogo nauči. Za poseban broj Govora u čast prof. Damiru Horgeu priprema
temu izgovornih pogrešaka u hrvatskom kao drugom i stranom
jeziku. Uživa u pisanju radova.
Ines Šafarić iz Držimurca završava doktorski studij lingvistike