Kako se bliži trenutak u kojem će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ući u drugu polovicu svog mandata, raste i napetost između Pantovčaka i Banskih dvora, kao i broj onih koji medijskim istupima pripremaju teren za potencijalnu kandidaturu na predsjedničkim izborima krajem 2019.
Napetosti između dva politička brda obrazac su kakav smo mogli vidjeti i u predsjedničkom mandatu Ive Josipovića, koji je često bio u sukobu sa Zoranom Milanovićem, a najčešće su rezultat skučenih ustavnih ovlasti predsjednika RH koje se uglavnom svode na biračima manje atraktivnu vanjsku politiku. Zato su predsjednici, žele li izboriti još jedan mandat, svoj dio medijskog kolača prisiljeni tražiti u distanciranju od politike Vlade, što je posebno osjetljivo kada predsjednik i premijer dolaze iz iste stranke. Milanović je na koncu ipak podržao Josipovića u utrci za novi mandat, a to će vjerojatno učiniti i premijer Andrej Plenković kad je riječ o Kolindi Grabar-Kitarović. Bez podrške HDZ-a ona teško može pomišljati na osvajanje drugog mandata, a ni HDZ ne može iznjedriti boljeg kandidata od aktualne predsjednice.
I dok se Grabar-Kitarović i Plenković javno svađaju zbog uloge vojske u gašenju požara u Splitu, povratak u politiku najavljuje Zoran Milanović, koji je u intervjuu Jutarnjem listu priznao da ne može pobjeći od politike.
– Vjerojatno ću u budućnosti svaki dan promišljati politiku, ali više ne kao stranačko organiziranje – kazao je Milanović te kritizirao i način na koji Grabar-Kitarović predstavlja Hrvatsku u svijetu. Milanovićeve su riječi na tragu neslužbenih najava koje su ranije dolazile iz njemu bliskog kruga da se namjerava kandidirati za predsjednika države. Vjerojatno bi tada mogao računati na podršku SDP-a i njegovih birača, no to mu nije dovoljno za pobjedu pa je u intervjuu pazio da ne povrijedi ni HDZ-ove birače ustvrdivši da ne voli “sortiranje birača na desne i lijeve” te da HDZ danas pripada političkom mainstreamu. Izravan i uvjerljiv kakav jest, Milanović bi mogao ugroziti poziciju aktualne predsjednice, pod uvjetom da se na ljevici ne pojavi još koji jak kandidat.
Za sada takvih najava nema, no valja primijetiti da se u različitim anketama visoko na ljestvici popularnosti već mjesecima nalazi Anka Mrak Taritaš i nije isključeno da će i ona procijeniti da bi visok rejting mogla pokušati kapitalizirati na predsjedničkim izborima.
S desnog spektra u kontekstu utrke za Pantovčak spominje se ime bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka koji je posljednjih mjeseci stidljivo počeo slati poruke kako njegov povratak u aktivnu politiku nije isključen, a mnogi ga vide upravo u utrci za predsjednika države.
Ne treba zaboraviti ni na Most, koji će, ako opstane kao treća snaga u državi, vjerojatno imati vlastita predsjedničkog kandidata, a tu se spominje šef stranke Božo Petrov, no iz Mosta kažu da ima vremena do predsjedničkih izbora. Budući da je riječ o izravnom izboru, za sada je doista prerano govoriti tko bi se u konačnici mogao pojaviti u utrci za Pantovčak kao i procjenjivati šanse pojedinih kandidata. Ne treba zaboraviti da je javnosti potpuno nepoznati Boris Mikšić 2005. u prvom izbornom krugu dobio povjerenje više od 17 posto birača i opasno ugrozio HDZ-ovu Jadranku Kosor, koja se jedva probila u drugi krug sa Stjepanom Mesićem.
Kolinda će ih i bez podrške HDZ-a pojesti za doručak! Predsjednika/cu ne bira HDZ, već narod!!!