Eksperimentalno provođenje kurikula, razvijanje cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti ishoda učenja, kao i njihovo vanjsko vrednovanje, e-škole, izbornost u gimnazijskom programu, rad s darovitim učenicima, mjere za osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine te mjere koje definiraju izradu nastavnih programa za nove kvalifikacije učenika s teškoćama – sada su vraćeni u Akcijski plan koji je prekjučer Posebno stručno povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican predalo premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak.
Detaljna razrada naknadno
Ili bi barem trebale biti vraćene jer je zbog navedenih, ali i mnogih drugih elemenata, akcijski plan i trebao na doradu - “popravni ispit” Dijane Vican koja je u prethodnoj verziji nacrta Akcijskog plana izostavila ključne elemente Strategije. Sumnje za to, tvrde pojedini članovi Posebnog povjerenstva, ne bi trebalo biti budući da su se usuglasili u 99 posto mjera, uostalom i sam premijer Plenković potvrdio je da iza ovog Akcijskog plana mogu stati svi članovi Povjerenstva.
Akcijski plan izrađen na dvjestotinjak stranica Divjak još nije stigla pročitati.
– Detaljno ćemo pregledati Akcijski plan, pogotovo financijski okvir te segmente provedbenih nadležnosti i usklađenosti sa Strategijom – kazala je jučer ministrica Divjak.
Novim akcijskim planom obuhvaćena je i obveza devetogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja, no kako bi točno izgledala godinu duža obvezna osnovna škola još nije detaljno razrađeno. Zna se da je uvođenje devetogodišnjeg školovanja zahtjevan posao kako u prostornoj odnosno financijskoj tako i u kadrovskoj strukturi. A devetogodišnji model osnovnoškolskog obrazovanja ima i velika većina europskih zemalja. Dapače, Hrvatska spada u kategoriju zemalja s najkraćim obveznim školovanjem.
U višoj školi od desete godine
U devetogodišnju osnovnu školu idu i djeca naših susjeda Slovenaca, a prvi razred upisuju s navršenih šest godina. Dapače, Slovenci su svoju osnovnu školu podijelili na tri trogodišnja razdoblja, pri čemu predmete u prvom razdoblju, od prvog do trećeg razreda, podučava učitelj uz kojeg je na nastavi prisutan i pedagog. U prvom i drugom razredu prisutne su opisne ocjene, dok se numeričko ocjenjivanje primjenjuje tek od trećeg razreda. Devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje imaju i učenici u Austriji, Češkoj, Belgiji...
Sa šestom godinom školska obveza počinje i u Austriji, a djeca se brojčanim ocjenama ocjenjuju u četvrtom razredu, kada se ujedno odlučuje o djetetovu daljnjem obrazovnom putu. Višu osnovnu školu austrijski učenici upisuju od desete do četrnaeste godine.
Otvori KEKS Pay
koja glupost, koja nista ne donosi osim da dijeca gube godinu biti dijete.