Brod zvan Ustavni sud Republike Hrvatske pluta našim morem odluka triju vlasti u kojem krstare i kršitelji Ustava i zakona i nitko ne zna kada i hoće li mu stići nužna pomoć od još troje članova posade kako bi s postojećih deset mogli nastaviti plovidbu čisteći naš pravni sustav u ime vladavine prava od protuustavnih mina. Da, dok prevladava razum, Ustavni sud, iako otežano, može funkcionirati i u krnjem sastavu s desetero sudaca. Funkcionirao je tako u razdobljima od po šest mjeseci i 2007. i 2016. pa nekako i od travnja 2026. Ali, ako se želi opstruirati rad Ustavnog suda, idealne su okolnosti za nerazumno ponašanje.
Za izazivanje nevolja dovoljno je naći banalan povod. Primjerice, netko od ustavnih sudaca mogao bi postaviti pitanje koja je pravna osnova javnih istupa pojedinih ustavnih sudaca i ne bi li trebalo Poslovnikom US-a propisati okolnosti u kojima im je to dopušteno. Ili, i kad nije sporno što sudjeluju u javnoj raspravi u koju su osobno uvučeni, mogu li birati medije kojima će odgovarati na pitanja, a kojima neće, te je li etički primjereno s obzirom na svoju poziciju da selekciju rade ovisno o kritičnosti medija ili da biraju pitanja na koja hoće ili neće odgovoriti?
Trebaju li voditi računa i o dignitetu US-a? Svaka sličnost sa stvarnim događajima je namjerna. I konačno, bi li dio sudaca mogao bojkotirati rad US-a dok se to ne regulira Poslovnikom? Dakle, bi li to, premda nije ni od kakvog utjecaja na odluke koje US donosi, smio biti razlog za bojkot na štetu vladavine prava i građana koji traže zaštitu svojih ustavnih prava?
Troje ustavnih sudaca Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan smatraju da je njihovo stajalište da se Poslovnikom propiše tonsko snimanje sastanaka i sjednica US-a, iako se u početku nisu tome protivili te iako ostalih sedmero sudaca s tim nema problema, prevažan razlog zbog kojeg oni neće sudjelovati na sastancima i sjednicama koje se snimaju. Što praktički dovodi do blokade rada Suda. Koja korist i ako oni rade na predmetima, ako se odluke ne donose. S obzirom na to da je snimanje kao nužno rješenje predloženo u nazočnosti svih sudaca, najavljena nabava, pa i instalacija, zatim testiranje i početak primjene od 1. listopada bez ijednog prigovora, predsjednik Suda prof. dr. sc. Frane Staničić ne odustaje od snimanja. Za RTL je rekao da formalna odluka o snimanju nije bila potrebna jer predsjednik Suda ima ovlast odlučivati o načinu utvrđivanja zapisnika. Naime, snimanje je uvedeno nakon što je u svibnju četvero sudaca dovelo u pitanje vjerodostojnost zapisnika, unatoč tome što je potpisan od dviju zapisničarki i potvrđen od petero sudaca. I tada je bilo prijetnji bojkotom sazivanja vijeća pa je kompromis nađen tumačenjem članka 15. Poslovnika US-a u vezi s ovlasti predsjednika da iznimno uputi predmet na obradu sucu mimo rasporeda uvažavajući uža stručna usmjerenja. Naime, na sjednici 27. svibnja dodano je tumačenje da će u slučaju kad predsjednik koristi tu ovlast to biti naznačeno za svaki predmet.
Nesuglasice su se ponovile i kad je troje sudaca promijenilo mišljenje između stručnog sastanka o ocjeni Zakona o obrani kada je zauzet stav u omjeru 9:1, i sjednice 13. listopada na kojoj je troje sudaca promijenilo mišljenje pa je glasovanje okončano omjerom 6:4 tako da odluka o odbijanju ocjene ustavnosti nije prošla. Do te promjene došlo je uoči odlučivanja Hrvatskog sabora o opozivu Vlade kad oporbi ne bi dobro sjela pozitivna ocjena zakona čiju je ocjenu ustavnosti tražio i Možemo!, ali je spajanje tih predmeta odbijeno jer je raniji predmet bio spreman za odlučivanje. Doduše, suci su mišljenje promijenili i o nekim ustavnim tužbama pa je predsjednik Suda tada s čuđenjem pitao što se događa, jer to se nikad nije događalo. S obzirom na to da su suci tvrdili da nisu promijenili stav, predsjednik im je pustio tonsku snimku, ali tada je četvero sudaca napustilo sjednicu. Tvrde da nisu znali za snimanje iako je višekratno o tome bilo govora te je i najavljeno da snimanje kreće od 1. listopada, a na koncu i sam Abramović javno je ustvrdio da prešutna suglasnost nema formalnopravnu važnost. I sutkinja Kušan odradila je sjednicu vijeća 8. listopada iako je znala da se snima. Ali, na koncu je sudac Abramović e-mailom izvijestio sve suce da neće sudjelovati u radu sjednica i sastanaka koji se snimaju, a kad su nazvane preko tajnice, isto su poručile i sutkinje Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan. Sve troje inzistiraju da se prekine s tonskim snimanjem dok se to ne propiše Poslovnikom. Zašto to nisu odmah tražili, već tek kad su procijenili da im to iz nekog razloga odgovara?
Staničić je odbacio tvrdnje da suci nemaju pristup snimkama. Suci ih mogu preslušati, a jedino se posebno razmatra dobivanje kopije, jer se mora voditi računa i o mogućem manipuliranju izjavama drugih sudaca u javnosti, a bez čije suglasnosti to ne bi bilo moguće. Staničić je ponudio i da radna skupina izradi poseban akt o snimanju, ali i to je uvjetovano prestankom snimanja, što je Staničiću neprihvatljivo s obzirom na niz negativnih iskustava s osiguranjem vjerodostojnosti zapisnika. Sutkinja prof. dr. sc. Biljana Kostadinov ipak je bez prigovora odlučila sudjelovati u radu sjednice unatoč snimanju, tako da je po tom pitanju sada odnos snaga 7:3. Ustavni sud donosi odluke većinom glasova svih sudaca tako da ih sedmero može donositi jedino jednoglasne odluke, a čim je jedan protiv, odluke nema makar se radilo i o kršenju Ustava. Neodgovorna vlast sad bi imala idealnu priliku donositi i neustavne zakone, a sada je prilika i za referendume dvojbene ustavnosti... Proteklog tjedna na trima vijećima za odlučivanje o ustavnim tužbama građana nije odlučeno o ukupno 153 predmeta. Doduše, Bezbradica Jelavić došla je na vijeće kojim predsjeda, ali tražila je da se isključi tonsko snimanje, na što joj je službenica rekla da to ne može učiniti jer ima nalog predsjednika Suda da se sjednica mora snimati. Potom je petero sudaca pozvala u drugu prostoriju u kojoj nema mogućnosti snimanja, ali odazvao se samo sudac Abramović pa sjednica o 14 predmeta nije održana.
Ne čudi nas što je ustavnopravnoj stručnjakinji prof. dr. sc. Sanji Barić na sve to, a ona jako dobro zna i raniju kronologiju događanja, "pukao film" pa je na Facebooku napisala podulji moćan i sočan osvrt "bez kočnica" na trenutačno stanje ustavnog prava u Hrvatskoj. Vrijedi ga pročitati u cijelosti, a ovdje ćemo izdvojiti dio njezine stručne ocjene u povodu koje i sama napominje da je sve to mogla napisati "uglađenim, stručnim, biranim izrazima i sintagmama. Ali čemu, kada je stvarnost koja se opisuje kristalno jasna. I neprihvatljiva." Za aktualni sastav Ustavnog suda konstatirala je: "NIKADA, ni jedan sastav do sada nije pao na ove grane nerazumnosti funkcioniranja. U ovom, naime, trenutku (od 2024. dalje) imamo jednog suca i nekoliko sutkinja Ustavnog suda, poznatih imenom i prezimenom, koji će ostati zapamćeni po destrukciji, mesijanskom sindromu i nerazumnosti. I da, svi su (o, sudbo kleta!) izabrani "u kvoti" oporbe."
Prethodno je podsjetila da aktualni, kao i bivši, predsjednik Ustavnog suda podsjeća saborske zastupnike na ustavnu obvezu izbora svih 13 sudaca. Ali, Hrvatski sabor "se češlja", piše Barić pa nastavlja: "Gdje gori, kaže oporba, imaš ih 10, organiziraj se! Što će ti još 3? A i mi znamo koji su dobri kandidati. Nema veze što ima barem još dva druga odlična kandidata, oni znaju. Da neće izabrati nikoga. Jer, kao, postupak ne valja." Profesorica nudi i rješenja, ali pitanje je trebaju li ona političarima jer blokada rada Ustavnog suda očito je za njihove političke ciljeve sasvim dobro rješenje. A građanima kako bude. Prof. Barić je i za tonski zapis navela da je to samo tehnologija, jedan od načina zapisa sadržaja, koji potpada pod definiciju "povjerljivih dokumenata", a postupanje s takvim dokumentima regulirano je Poslovnikom Ustavnog suda. "Mogu se izraditi posebna pravila za audiosnimke (ili čak videosnimke), dapače. Međutim, tvrditi da baš nikakva pravila nema, doista vrijeđa inteligenciju", napisala je Barić.
Inače, izmjene i dopune Poslovnika donose se dvotrećinskom većinom svih sudaca US-a, što znači s devet glasova, pa je sada dovoljno da ih je dvoje protiv i od izmjena Poslovnika nema ništa. Što sada? Predsjednik Suda je najavio da će, čim se dvoje sudaca vrati sa službenog puta 13. studenoga, sazvati novu sjednicu. Potvrdio je da će u povodu traženja GONG-a, medija i građana koji traže pristup snimkama zbog osjetljivosti tih podataka tražiti suglasnost svih sudaca i ako se postigne konsenzus, snimke će dati javnosti. "Ako ne, javno ću objaviti koji su suci protiv", rekao je za RTL. Aktualni se spor nužno mora kontekstualizirati s ranijim nizom zanovijetanja koja se svode na "pravni larpurlartizam" na štetu građana, a što otvara ozbiljna pitanja i o neovisnosti ustavnih sudaca. Suci bi trebali biti distancirani te se čuvati i slučajnih, a kamoli očiglednih aktivnosti koje se u javnosti mogu tumačiti usuglašenima s bilo čijim političkim djelovanjem. Stoga je groteskno što troje sudaca zbog tonskih snimanja govore o pritiscima i ugrožavanju njihove neovisnosti.
U najavi rada krnjeg sastava US-a prije sedam mjeseci u Večernjem listu pisali smo kako će se vrlo brzo otkriti od kakvog je materijala sazdana desetina štitonoša Ustava pa smo konstatirali da će se budu li djelovali kao neovisni ustavnopravni stručnjaci bez opstrukcija rada US-a, jedino predmeti možda sporije rješavati, a suci će imati više posla. Iako smo dali naslutiti da se "miris baruta" širi hodnicima Suda kako se približava početak rada u krnjem sastavu, jer interni animoziteti i podjele s ponovnim imenovanjem dijela sudaca preneseni su i na novi sastav. Sudac Abramović već u travnju iznenadio je kolege kad je na vijeću tražio da svi predmeti idu na stručnu sjednicu, pa i oni u kojima je on izvjestitelj. To nikad nitko prije nije učinio s predmetima koji su očito "zreli" za odlučivanje. Na čuđenje čemu to, obrazložio je da su to predmeti od šireg značaja. U vijećima se odlučuje isključivo jednoglasno, pa čim je jedan sudac protiv, predmet ide na sjednicu, pa umjesto njih šestero, odluku donose svi suci US-a. U ovom je slučaju to bilo nepotrebno odugovlačenje. Kad bi taj jednokratni hir postao strategija makar i samo jednog suca, to bi opteretilo rad Suda, a pravnog lijeka nema, već isključivo savjest i zdrav razum svakog suca. Pitali smo se i je li to najava rata drugim sredstvima te zaključili da bi to bio još jedan prilog sprezi politike i onog dijela Ustavnog suda koje većina medija nekritički prikazuje kao neovisne stručnjake.
Nažalost, naše slutnje bile su opravdane. Već 13. travnja opet istih četvero sudaca iz kvote oporbe počelo je zanovijetati i protiviti se rutinskoj odluci o reorganizaciji vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama kako bi se nadomjestila mjesta trojice sudaca kojima je istekao mandat. Sudac Abramović tada je u izjavi za Novi list rekao da "puše na hladno", ali da ne bi volio da se vijeća formiraju za konkretne spise, sugerirajući da bi tako predsjednik Suda mogao utjecati na ishod predmeta. Dramolet sa zavlačenjem odluke o reorganizaciji vijeća potrajao je sve do 20. svibnja, kad je rad Suda deblokiran jednoglasnom odlukom o imenovanju vijeća, dakle i četvero sudaca koji su se od 13. travnja tome opirali. Ta je odluka donesena za sljedeća 24. tjedna ili do izbora barem jednog suca. S obzirom na aktualni stav SDP-a da Sud unatoč ustavnoj obvezi Hrvatskog sabora izabere 13 sudaca te unatoč opstrukcijama sudaca upravo iz kvote oporbe, pitanje je hoće li uskoro opet biti problema s produljenjem važenja odluke o vijećima.
Politička sramota vladajućih i oporbe je što se nisu u stanju usuglasiti oko izbora troje ustavnih sudaca. Razumljivo je i opravdano što se SDP opire Plenkovićevoj formuli izbora 2+1 u korist vladajućih. Ali, vrijedi i obrnuto. Razumno je i što vladajućima nije prihvatljiv isključivi prijedlog SDP-a po kojem od izbora troje sudaca neće biti ništa, ako se ne izabere dr. sc. Gorana Selanca i prof. dr. sc. Anu Horvat Vuković. Budući da SDP rezolutno odbija pregovore, očito ne žele izabrati troje sudaca. Istina, imao je i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković svojih "pet minuta slave" s "vezanim izborom" ustavnih sudaca i predsjednice Vrhovnog suda pa su i vladajući nametnuli izbor dvojice kandidata po svome ukusu, suca Vrhovnog suda Željka Pajalića i odvjetnika Mladena Sučevića, doduše, prihvatljive s gledišta stručne neovisnosti i bez povijesti političkog angažmana, za koje ni oporba nije imala suštinskog prigovora. Ali, to im proceduralno i percepcijski nije bilo prihvatljivo pa nije pomoglo ni dodavanje Selanca da ih pridobiju za glasovanje u Hrvatskom saboru. Predsjednik HDZ-a je, uz suglasnost partnera, izveo tu, našoj pravnoj državi nepotrebnu epizodu, kao odgovor na ranije pokušaje blokade rada US-a, koja je spriječena isključivo zahvaljujući nužnoj, premda kontroverznoj intervenciji US-a s produljenjem mandata ustavnih sudaca jer bi inače spali na samo troje sudaca.
Tada se u predvečerje isteka mandata desetero sudaca iz Ureda predsjednika Republike pokušavalo utjecati na tijek izvanredne i tajne sjednice Ustavnog suda. Može se naslutiti je da je netko od sudaca bliskih oporbenoj ljevici i predsjedniku Milanoviću tada izvještavao o tijeku sjednice US-a. U prilog tome govori to što je i do novinara odmah po završetku sjednice došla informacija da su si suci produljili mandat. U protivnom, svi bi sutradan kad je Sabor glasovao o izboru desetero sudaca, umjesto dan prije, mislili da je sucima istekao mandat pa bi tada doznali je li blokada rada US-a bio cilj izvanustavne odgode glasovanja o sucima. Smisao odavanja medijima ishoda tajne sjednice bio je upozoriti da mandat sucima nije istekao. Opravdano je sumnjati i da je barem "zviždač" u Ustavnom sudu bio dio komplota koji je tada pokušao blokirati rad US-a. Zašto bi inače, vjerojatno preko Ureda predsjednika RH, mediji bili tako žurno obaviješteni o kontroverznoj odluci US-a? Zašto se nije moglo čekati, kako su se svi suci i složili, da Sabor izglasa nove suce? U interesu javnosti tadašnji predsjednik Miroslav Šeparović objavio je tada sadržaj zapisnika s kontroverzne sjednice na kraju kojeg piše i napomena: "Tijekom sjednice Suda nekoliko sudaca telefonom je obaviješteno od strane Ureda predsjednika Republike Hrvatske da Predsjednik Republike poziva suce na svečanu prisegu u subotu 7. prosinca 2024. u 14 sati, iako u tom trenutku Hrvatski sabor nije odlučio o izboru sudaca Ustavnog suda. Na završetku sjednice stigli su i pisani pozivi ostalim sucima za polaganje svečane prisege s obzirom na to da se "sutra, 7. prosinca 2024. u Hrvatskom saboru očekuje glasovanje o Prijedlogu odluke o izboru sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske."
Iako su ustavni suci prema objavljenom zapisniku sa sjednice jednoglasno usvojili zaključak da se izvješće doneseno na toj sjednici neće dostavljati Hrvatskom saboru ako sutradan u subotu Sabor imenuje desetero ustavnih sudaca te da se ni javnost neće izvještavati dok se suci ne imenuju kako se ne bi ugrozilo i utjecalo na izbor ustavnih sudaca. Tko je na Ustavnom sudu bio "duboko grlo", tko je izdao instituciju počinivši ne samo težak etički prijestup kojim je urušio ne samo ionako već napuknuto interno povjerenje nego i integritet i vjerodostojnost "četvrte vlasti" u državi, nikad nećemo doznati jer suce štiti imunitet. Ali, logično je zaključiti da iza toga stoji netko od troje sudaca koji su se izrazito protivili odluci o produljenju mandata desetero sudaca nakon isteka izvanrednog roka. Bili su to suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i dr. sc. Goran Selanec. Svođenjem suda na tri suca to bi dovelo do ustavne krize, nemogućnosti održavanja sljedećih predsjedničkih, a zatim i lokalnih izbora, nemogućnosti ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa te odlučivanja o ustavnim tužbama građana... Čak i troje ustavnih sudaca koji su na 25 stranica u izdvojenom mišljenju obrazložili zašto se nisu složili s većinom, nisu našli za potrebno osvrnuti se na političke okolnosti koje su natjerale većinu sudaca US-a da donesu kontroverznu odluku. Inače, tih troje sudaca je i predsjednik Zoran Milanović izdvajao kao svijetle primjere u svojim eskapadama kontra Ustavnog suda, koje su uslijedile osobito nakon odluke da se na ustavno nedopustiv način angažirao u kampanji za parlamentarne izbore SDP-ove Rijeke pravde. Čak i u prvoj odluci US-a, za koju je bio jedinstven stav ustavnopravnih stručnjaka, troje ustavnih sudaca nije bilo u stanju glasovati kontra Milanovića.
Sve što se događa od kada Ustavni sud radi u krnjem sastavu govori koliko su u krivu bili kritičari odluke da se predsjednika i zamjenicu izabere dok je Sud bio još u punom sastavu, kad je još bilo moguće postići potrebnu većinu na sjednicama. Predsjednik Staničić i kompromisno, radi mira u kući, potpredsjednica Maša Marochini Zrinski izabrani su s osam glasova, jer je petero sudaca (od kojih su četvero i aktualni) unatoč tomu što ih Poslovnik obvezuje da glasuju, otišlo sa sjednice jer su smatrali da suci kojima istječe mandat ne mogu birati novo vodstvo, već to treba provesti kad se Sud popuni s troje novih sudaca. Da to tada nije učinjeno, s obzirom na to da se svako malo koriste banalni povodi za blokadu rada US-a, velika je vjerojatnost da bi i to bio još jedan, i to najozbiljniji povod za blokadu rada US-a.
Troje sudaca mogu tako ucjenjivati ostale suce jer im to neizborom troje sudaca omogućuje politika. Možda da se taj problem riješi referendumskom inicijativom kojom bi se u Ustav unijelo da saborski zastupnici neće primati plaću sve dok ne izvrše svoju ustavnu obvezu i izaberu sve ustavne suce. Sigurni smo da više nikad ne bi upali ni u iznimne rokove.
Ne čudi nas što je ustavnopravnoj stručnjakinji Sanji Barić na sve to "pukao film" pa je na Facebooku napisala moćan osvrt bez kočnica
Otvori KEKS Pay
