Lažni telefonski pozivi i ulazak u stan, lažna e-pošta u ime banke te lažni SMS-ovi, Viber i WhatsApp poruke. Riječ je o aktualnim oblicima prijevara osoba starije životne dobe koje ističe Hrvatska udruga banaka (HUB). Za svaku od spomenutih kategorija i oblika prijevare, HUB ističe kako ga prepoznati, ali i savjetuje kako treba postupiti. Vezano uz lažni telefonski poziv u ime banke, ističe se kako u praksi postoji nekoliko tipičnih situacija prijevare. Kao primjeri su istaknuti navodi da je u banci isplaćen "krivotvoreni" novac te kako nisu potpisani svi dokumenti.
"Pozivatelj prati kretanja i navike potencijalne žrtve i zna kada ste bili u banci. Zove Vas telefonom i predstavlja se kao službenik banke. Navodi da Vam je isplaćen krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u Vaš stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će Vam donijeti ispravne novčanice", prvi je primjer česte situacije, dok se za drugi navodi: "Pozivatelj Vas nazove nakon Vašeg posjeta banci i kaže da ste zaboravili potpisati dokumente te da će Vam službenici donijeti u stan dokumente koje je potrebno potpisati. Kada Vam počinitelji uđu u stan, jedan odvlači Vašu pozornost, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih".
Nastavno na spomenute primjere, HUB savjetuje da treba biti na oprezu pri primanju sumnjivog poziva. "Zapišite broj pozivatelja i recite mu da ćete ga naknadno nazvati nakon što provjerite Vama nepoznati broj - da biste potvrdili njihov identitet, provjerite sami ili uz pomoć Vaših bližnjih telefonski broj Vaše banke i izravno ih kontaktirajte. Banke i policija nikada ne šalju svoje službenike na Vašu adresu kako bi provjerili je li Vaš novac ispravan, krivotvoren ili ga treba zamijeniti", ističe se. Također, napominje se kako se PIN i lozinka nikada ne smiju dijeliti, kao niti podaci koliko novca imate na računu i u kojoj banci.
Što se tiče lažne e-pošte, prevaranti ju šalju kako bi građane naveli na na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Ona može izgledati identično ili vrlo slično porukama koje banke doista šalju. Može sadržavati logotipe, a često traži preuzimanje priloženih dokumenata ili klikanje na poveznicu. U takvim se porukama, također, često koriste izrazi koji ostavljaju dojam hitnosti te traže osobne i kartične podatke.
Hrvatska udruga banaka napominje kako banka putem e-pošte nikada neće tražiti povjerljive podatke. "Pažljivo pogledajte e-poštu: usporedite e-adresu s prethodnim stvarnim porukama iz banke. Provjerite točnost pravopisa i gramatike. Banka od Vas neće tražiti potvrdu osobnih podataka, zaporke ili pinove", savjetuje se.
Slično kao i drugi oblici prijevare, lažni SMS, Viber ili WhatsApp poruka potencijalnoj žrtvi šalju se kako bi pošiljatelj došao do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. "Obično se traži da kliknete poveznicu ili nazovete telefonski broj kako biste 'potvrdili', 'ažurirali' ili 'ponovno aktivirali' svoj bankovni račun ili karticu. Ali poveznica će Vas usmjeriti na lažnu web-stranicu banke, a telefonski broj do prevaranta koji se pretvara da je službenik banke", opisuje HUB i savjetuje kako poveznice, privitke ili slike ne treba otvarati bez prethodne provjere pošiljatelja.
Prije dijeljenja informacija, dodaje, treba napraviti odgovarajuću provjeru, no nikada ne odgovarati na SMS poruke koje zahtijevaju PIN ili lozinku za online bankarstvo.
"Ako sumnjate da ste žrtva prijevare i ako ste dali bankovne podatke, odmah se obratite svojoj banci, a prijevaru prijavite MUP-u", ističe HUB te dodatno upozorava na nekoliko informacija vezanih uz uvođenje eura kao službene valute. Naime, podsjećaju kako nije potrebno dolaziti u banku i podizati novac s računa radi zamjene kuna u eure te kako ne treba vjerovati osobama koje se predstavljaju kao zaposlenici banke i traže da im predate gotov novac u kunama radi zamjene u euro.
VIDEO Tragedija u Lovincu: Zapalio se automobil, policija u njemu pronašla smrtno stradalu osobu
Halo HUB, što se ne govorio krađi deviznih rezervi u iznosu od 25 mlrd eura? Ah da, sve je to dio istih struktura. "..Dobro, a što je s ostatkom deviznih rezerviod 25 mlrd eura? E, one su od ulaska u u eurozonu postale nemonetarna imovina jer nisu nastale kao rezultat provođenja zajedničke monetarne politike Eurosustava (kao da ih HNB nije kreirala baš provođenjem svoje monetarne politike i nauštrb svih kojima je taj tečaj uništio posao i život)! ... Pa, pobogu, kako su to sad naše silne milijarde eura postale nemonetarna imovina? Pa zar to nije naša likvidna nacionalna monetarna (novčana) hrvatska imovina? Nije! Te bivše devizne rezerve jesu u imovini u bilanci HNB-a, ali nisu naša monetarna imovina. Da, da, ovo sad postaje nepodnošljivo! Gdje su novci?... ... Ali kvaka je u tome što je ovaj program APP obustavljen u lipnju 2022. i Hrvatska ne može računati na njega pa da u svoju imovinu u bilanci unese npr. hrvatske državne obveznice ili korporativne obveznice. ... I tako su Hrvatskoj ulaskom u eurozonu devizne rezerve postale nemonetarna imovina, a programa kupnje imovine (APP) na dogovorenim aukcijama za državu i kompanije više nema. .... " kttps://anteportas.hr/devizne-rezerve/