Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska za obranu troši više od Njemačke, Italije, Mađarske, Španjolske...

Hrvatska je uračunala u troškove obrane i mirovine profesionalnih vojnika
29. ožujka 2019. u 09:00 70 komentara 6001 prikaza
Vojska
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Hrvatska je, prema najnovijim podacima NATO-a o obrambenim izdvajanjima država članica iz ožujka 2019. godine, svrstana na 10. mjesto među 28 članica Saveza (za Makedoniju nema podatka). Ukupna obrambena izdvajanja Hrvatske za 2018., prema tim podacima, iznose 1,71 posto BDP-a.

Vojnici Hrvatska vojska Među ročnicima prije su dominirali Slavonci, sad je najviše Dalmatinaca

Realni troškovi obrane

Još donedavno RH je na toj ljestvici obrambenih izdvajanja bila 16., a izdvajala je 1,3% BDP-a, dakle bila je u donjoj polovini liste. To što se podigla za šest mjesta ne znači da je to rezultat znatnog povećanja vojnog proračuna, koji inače i jest veći, nego stoga što je Hrvatska napokon počela svoj udjel u vojnim troškovima računati poput ostalih zemalja članica.

U NATO-ovu izvješću proračunske stavke iskazuju se preciznije i sukladno s NATO-ovom definicijom obrambenih troškova, ukupni obrambeni troškovi Hrvatske nisu više isključivo troškovi proračuna Ministarstva obrane. U širu definiciju vojnog trošenja ulaze, naime, i troškovi mirovinskog izdvajanja za bivše profesionalne vojnike koji su bili djelatne vojne osobe, dakle imali su profesionalne ugovore s MORH-om. Zahvaljujući tom širem izračunu prikazani su realni troškovi zemlje za obranu, pa će sada biti prikazano da Hrvatska za 2019. troši oko 6,4 milijarde kuna. Od toga, vojni proračun (MORH) za 2019. iznosi 5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna više nego u 2018. (oko 4,5 milijardi kuna).

Davor Ivanković DAVOR IVANKOVIĆ Kako to vojni analitičar uspijeva biti objektivan u vezi s nabavom F-16, a sponzorira ga SAAB?

Plan za 2018. iznosio je oko 4,8 milijardi kuna, no kako nije realizirana prva rata kredita za borbenu eskadrilu zbog nabave F-16 Baraka od Izraelaca, MORH je u prošloj godini neplanirano utrošio oko 300 milijuna kuna manje od planiranog iznosa. Vlada Andreja Plenkovića, inače, okrenula je višegodišnji trend smanjivanja obrambenog proračuna te je izradila plan rasta koji će biti konačno definiran i potvrđen dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga RH, čija je izrada u tijeku.

VIDEO Požega: Svečanost polaganja prisege vojnika u vojarni 123. brigade HV-a ​

Nadalje, prije ljeta 2018. godine donesen je zaključak Vlade o izdvajanjima za obranu, kojim je istaknuto da je potrebno uskladiti metodologiju dosadašnjeg načina prikazivanja obrambenih izdvajanja u međunarodnim statistikama. I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je 2018. države članice da dodatno provjere način izvješćivanja o obrambenim izdvajanjima ne ograničavajući ih samo na novac dodijeljen ministarstvima obrane.

Sedam država iznad 2%

Jasno je da su tim proširenjem temelja za izračun vojnih doprinosa članica Stoltenberg i vrh NATO-a prikazali da one zapravo troše znatno više novca za obranu, čime je NATO želio otupiti i oštricu kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa koji žestoko kritizira europske saveznike da premalo izdvajaju za obranu (u prosjeku 1,2% BDP-a).

Novi dokumenti o kupnji izraelskih F-16 Dokaz iz rujna 2017. Dokument s privitkom poslan je MORH-u i iz veleposlanstva SAD-a

Prema statistici po zemljama članicama, i dalje prednjači SAD koji troši za vojsku 3,39% BDP-a. Grčka izdvaja 2,22%, Velika Britanija 2,15%, Estonija 2,07%, Poljska 2,05%, Letonija 2,03%, Litva 2%. Tih sedam zemalja članica zadovoljile su ili prestigle NATO-ovih zadanih 2% izdvajanja za obranu.

Nakon Vladine analize, pokazalo se kako dosadašnja izvješća o hrvatskim izdvajanjima za obranu nisu na cjelovit način iskazivala udio mirovina bivših djelatnih vojnih osoba. Ministar obrane Damir Krstičević kaže da ćemo sada brže dostići planirani cilj o izdvajanju 2% BDP-a za obranu.

– Kad riješimo nabavu borbene eskadrile, to će već Hrvatsku podignuti na razinu članica koje troše oko 2% BDP-a za obranu, no moramo povećati izdvajanje za opremanje i modernizaciju na 20% vojnog proračuna – kaže. I prije promjene metodologije izračuna troškova obrane, cilj je MORH-a bio 2% izdvajanja dostignuti do 2024., a kako stvari stoje, taj će se postotak uhvatiti i prije.

Mirko Šundov primio izaslanstvo Izraela I službeno propao posao Izraelci potvrdili: Ne možemo isporučiti F-16 Barak. Krstičević: Nismo krivi za komplikacije

Za usporedbu, naši susjedi Slovenci troše 1,02% BDP-a za obranu, Crnogorci 1,55, Talijani 1,15%, isto kao i Mađari. Njemačka troši 1,23, Španjolska, Belgija i Luksemburg troše manje od 1% BDP-a.

VIDEO Ploče: Vojna vježba tijekom posjeta Plenkovića vojarni 116. brigade Hrvatske vojske

Da bi Hrvatska došla do 2% izdvajanja za vojsku, trebala bi trošiti 7,7 milijardi kuna

EU za obranu godišnje troši oko 200 milijardi eura. Od zemalja Europske unije, Velika Britanija, koju se još vodi kao članicu EU, troši najviše, oko 47 milijardi eura. Druga je Francuska s oko 41 milijardom eura, zatim slijedi Njemačka s 33 milijarde eura i Italija koja troši oko 22 milijarde eura godišnje. Te četiri zemlje zajedno troše oko 71% ukupnih izdataka za obranu u EU. Hrvatska, po izmijenjenoj metodologiji u 2019., potrošit će za obranu oko 855 milijuna eura, od čega proračun MORH-a iznosi 670 milijuna eura. RH time troši 1,71% bruto nacionalnog dohotka za obranu. Da bismo povećali izdvajanje na dva posto, za obranu bi trebalo izdvojiti oko 7,7 milijardi kuna, dakle oko milijardu eura.

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?
  • MAX127:

    njemacka,italija,spanjolska..nemaju srbe za susjede

  • ujo41:

    bolje dati novce vojsci nego teršelićkama,jokićima i pupavcima

  • tajo777:

    A koje su apsolutne cifre????? Hrvatska je po apsolutnom iznosu na predposljednjem mjestu a ovakve manupulacije postotcima, mješanje krušaka i jabuka, naslovi koji nemaju veze s tekstom, samo je dokaz da ste sve bliže Imbexu.