Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 43
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
očekuje se smanjivanje inflacije

’Hrvatska će u budućnosti biti drukčija, morat će uvesti 400.000 radnika’

Opatija: Održano tradicionalno savjetovanje "Ekonomska politika Hrvatske u 2024."
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
1/4
08.11.2023.
u 19:01

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije u 2024. i 2025., kada bi trebala ostvariti ciljanu od oko 2%

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je u srijedu da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije u 2024. i 2025., kada bi trebala ostvariti ciljanu razinu stope od oko dva posto.

Vujčić je na tradicionalnom, 31. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2024. rekao da se očekuje nastavak smanjivanja inflacije i u 2024. i u 2025., kada bismo trebali ostvariti ciljnu razinu stope od oko dva posto te da će, zbog strukturnih razloga, najteži dio biti smanjivanje inflacije s tri na dva posto. Strukturni razlozi na dulji rok utjecat će na stopu inflacije, tržište rada sada je drukčije i ono pritišće stopu inflacije te je pitanje što ćemo morati žrtvovati na tržištu rada da bismo dobili ciljanu razinu stope inflacije, rekao je i nastavio da će jedinični troškovi rada nastaviti rasti. Pritisak na inflaciju bit će manji u mjeri u kojoj kroz visoke jedinične profite poduzeća budu mogla kompenzirati pritisak rasta plaća. Ne uspiju li u tome, pritisci na inflaciju bit će veći, rekao je.

Kad je riječ o demografskim kretanjima, trend se također promijenio i imamo pad broja stanovništva u radno aktivnoj dobi, nastavio je guverner i naglasio da to znači da ćemo morati dovesti iz inozemstva velik broj radnika, ali na osmišljen i strateški način.

Vujčić kaže da se u Hrvatskoj predviđa smanjenje broja stanovnika pa će nedostajati oko 400 tisuća ljudi, koliko ćemo ih morati uvesti. Naglasio je da će se Hrvatska društveno, politički i ekonomski morati pripremiti da će u budućnosti i u sljedećoj generaciji izgledati znatno drukčije, inače neće biti rasta. Morat ćemo se pripremiti i da ćemo na koncu morati raditi dulje, dodao je. U svom je izlaganju zaključio da su promjene u okružju kompleksne, s potencijalno velikim učincima na inflaciju, i na više i na niže, te kako je izgledno da bi neto učinak strukturnih faktora na inflaciju mogao postati pozitivan. Središnje banke, dodao je, neće sjediti prekriženih ruku te je zbog inflacijskih pritisaka moguć preokret dugogodišnjeg trenda pada dugoročnih kamatnih stopa.

POVEZANI ČLANCI:

Odgovarajući na novinarska pitanja, Vujčić je kazao da je tržište rada u procesu dezinflacije bitno drukčije nego u prethodnom ciklusu. Sada imamo situaciju u Hrvatskoj, eurozoni i SAD-u da je gospodarstvo usporilo, ponajprije u eurozoni, ali tržište rada je i dalje snažno, dok su stope nezaposlenosti na najnižim razinama, a realne plaće prešle u pozitivan teritorij, što onda pridonosi pritiscima na kretanje cijena, posebno u sektoru usluga. Govoreći zašto je tržište rada toliko otporno, rekao je da još nema točnih odgovora na to, da je dio odgovora možda u promjeni tržišta rada nakon pandemije, gdje se način rada promijenio. Dodao je da visoka stopa otvaranja radnih mjesta jača pregovaračku moć radnika, a to stvara pritiske na inflaciju.

Komentirajući prodaju trezorskih zapisa, rekao je da to država radi drugi put, da je to razumno, jer se koristi situacija u kojoj se u ovim uvjetima može relativno povoljno zadužiti, a da oni koji u to ulaze ostvare veći prihod nego držeći depozite u bankama. 

POVEZANI ČLANCI:

VIDEO: Šime Erlić o uhićenjima u aferi na Geodetskom fakultetu: 'Moramo osigurati efikasan sustav kontrole'

Komentara 3

KL
Klipan
19:17 08.11.2023.

Samo uvozite pohlepni lesinari poslodavci! Umjesto da posteno platite hrvatskog radnika, mi Hrvati cemo uskoro biti preplavljeni strancima i uskoro cemo u vlastitoj zemlji biti nacionalna manjina!

TO
Tornado0508
13:45 11.11.2023.

Jako nepovoljno - zato srbima treba vratiti vizni rezim, zna se koji su sezonski radnici najgori

PN
pošteni_načelnik
09:12 09.11.2023.

U prvoj polovici 90ih je domaća marva radila u prosjeku za 100 DM, zadnjih 10tak godina se domaća marva pobunila i ne želi raditi za 700-900 evra....sada uvozimo stranu marvu

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije