Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvati otkrili bi li više voljeli raditi za državu ili privatnika

Mladi ispitanici, do 30 godina, su podijeljeni, no većina, točnije njih 54 posto, misli da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a njih 40 posto misli suprotno
01. svibnja 2018. u 19:50 7 komentara 505 prikaza
radnici, prosvjed
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Gdje bi Hrvati radije radili: u državnoj tvrtki ili za privatnika, što im je najvažnije prilikom odabira posla, kako je reguliran njihov radni odnos te smatraju li da njihovi poslodavci poštuju zakonske propise, otkriveno je u istraživanju koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos.

Praznik rada Proleteri svih zemalja... Praznik rada od borbe za radnička prava do stampeda za porciju besplatnog graha

Iako većina građana radi u privatnom sektoru, kada ih se pita gdje je bolje raditi, većina njih, točnije, 68 posto, misli da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a kod privatnika 21 posto. Da im je posvuda isto, misli 7 posto ispitanika, a ne zna njih 4 posto.

Zanimljivo, i po demografiji se vidi razlika. Mladi ispitanici, do 30 godina, su podijeljeni, no većina, točnije njih 54 posto, misli da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a njih 40 posto misli suprotno. Ali ako se pita starije građane, želja za radom u državnoj tvrtki je veća. Kod građana od 45 do 59 godina to misli 74 posto njih, a kod starijih od 60 godina, 77 posto ispitanika.

Kada se pak pita građane gdje raditi - kod privatnika s dobro plaćom ili slabijom plaćom, ali u državnoj tvrtki, većina bira privatnika, točnije, njih 61 posto, u državnom bi poduzeću radilo njih 33 posto, dok je za 1 posto građana svejedno. Njih 5 posto ne zna.

Između rada kod privatnika ili rada u državnoj upravi, većina je za rad kod privatnika, točnije, njih 58 posto, a u državnoj administraciji bi željelo raditi 35 posto ispitanika. Svejedno je 2 posto ispitanika, a ne zna njih 5 posto.

radnici, prosvjed
1 / 28
Povodom obilježavanja Međunarodnog Praznika rada diljem Hrvatske građani odmaraju, bave se sportskim aktivnostima, roštiljaju, a gradske vlasti su osigurale i obroke za stanovništvo.

Kada bi birali ili tražili novi posao, za građane je prvi izbor visina plaće. To misli 20 posto ispitanika, zatim je tu dobra radna atmosfera, to je kriterij za 15 posto ispitanika, za njih 15 posto je važno i napredovanje te usavršavanje na poslu. Da imaju posao na neodređeno, važno je 14 posto ispitanika, a za njih 11 posto, da im je posao blizu stana. Za njih 25 posto važni su i drugi kriteriji, primjerice, radno vrijeme, zanimljivost posla, broj dana godišnjeg. Ne zna njih 1 posto.

Većina zaposlenih građana ima ugovor na neodređeno, njih 74 posto, a ugovor na određeno, njih 23 posto, dok ugovor o djelu ima 1 posto radnika. Nešto drugo ima 2 posto i ne zna 1 posto. I ovdje se vidi razlika u naraštajima. Mladi do 30 godina, njih 48 posto, ima ugovor na neodređeno, a njih 42 posto na određeno. Zato, primjerice, naraštaj od 45 do 59 godina, njih 88 posto, ima ugovor na neodređeno.

Kada se pita građane koliko su zadovoljni uvjetima rada, kao što su prava i plaća, 67 posto građana je zadovoljno, njih 19 posto je podjednako zadovoljno i nezadovoljno, dok 14 posto nije zadovoljno. Zanimljivo, i ovdje vidimo veće zadovoljstvo kod mladih do 30 godina, kojih je 80 posto, a kod radnika od 45 do 59, zadovoljstvo je mnogo niže, točnije, njih 60 posto.

Većina građana smatra da njihov poslodavac u potpunosti ispunjava obveze zakona o radu – njih 48 posto, da ih uglavnom ispunjava, misli njih 38 posto, dok njih 11 posto misli da poslodavac ne ispunjava obveze zakona o radu. Ne zna njih 3 posto.

Radnici na gradilištu IMPRESIVNE BROJKE Rezultati istraživanja jasno otkrivaju zašto svi žele raditi u Njemačkoj HZZ Najviše u javnoj upravi A kažu neki da nema posla: 0,4% više zaposlenih nego prošli mjesec Rast BDP-a Oporavak donio 84.000 radnih mjesta, većinom na Jadranu
Vinolog
USKRS KAO NIKADA DO SADA
Savjeti kako da ovogodišnji Uskrs ipak bude poseban
INA
HUMANITARNO
INA brine o zdravstvenim ustanovama, institucijama i udrugama
  • rimac444:

    'To su ostaci perverznog komunizma. Znalo se da je za uhljebljivanje na državne jasle potrebna crvena knjižica. Tako su i ti komunjarski uhljebi odgajali svoju djecu, 'idi u školu da ne moraš raditi'. Bilo je to u bilo kakvu školu, ... prikaži još! marksizam, obranu, prometni, filozofski, meneđment prodaje magle'.

  • domolub:

    ma jedni i drugi sve lopine

  • Avatar anita_horvath
    anita_horvath:

    Hrvati moraju biti optimističniji i više se truditi!