– Srbija bi sutra napala Kosovo da može i smije – izjavio je sigurnosni stručnjak Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, gostujući u emisiji „Svijet plus” Večernji TV-a kod urednice i voditeljice Dee Redžić. Govoreći o sigurnosnim prijetnjama Hrvatskoj, upozorio je na pokušaje preuzimanja informacijskog prostora, poticanje unutarnjih podjela i djelovanje preko susjednih država. Na pitanje može li se Hrvatsku napasti političkim utjecajem u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, bez napada na njezin teritorij, odgovorio je: – Pa to se i radi povremeno.
U opširnom razgovoru Akrap je govorio o ruskim operacijama u Europi, odnosu domaće korupcije i strane propagande, ratu u Ukrajini, političkoj i sigurnosnoj krizi u Francuskoj te preslagivanju odnosa na Bliskom istoku i u hrvatskom susjedstvu. Iznio je i svoje iskustvo iz obavještajnog sustava tijekom Domovinskog rata, posebno pripreme za Oluju, za koju tvrdi da je bila mnogo više od uspješno izvedene vojne operacije.
Povod razgovoru bio je njegov govor na sigurnosnom forumu u Zagrebu, u kojem je upozorio da se Hrvatsku može srušiti bez ispaljenog metka. Akrap je objasnio da Hrvatska pritom nije iznimka: otvorenost demokratskih društava omogućuje i onima koji ih žele destabilizirati da koriste njihove slobode. – U hrvatskom i europskom medijskom prostoru bez nekih većih problema možete otvoriti neki medij, iskoristiti i angažirati određene ljude. Neke svjesno, neke nesvjesno, neke iz političkih razloga, neke iz materijalnih razloga, neke iz osobnih razloga, koji bi onda promovirali vaše ideologije, ideje i stavove. Nemojmo se pretvarati da se to ne događa – rekao je.
Već postojeće društvene podjele, nastavio je, mogu se dodatno pojačavati i usmjeravati. Kao primjer naveo je napad na sustav distribucije hrane u Francuskoj. Prema njegovu opisu, ranjivost softvera dovela je do uništavanja velikih količina hrane, a potom su se društvenim mrežama širile poruke da će Francuzi ostati gladni. – Je li Francuska ostala gladna? Nije. Ali već su krenule najave preko različitih društvenih mreža: Francuska je ostala bez hrane, Francuzi će ostati gladni, ne valja ovo, ne valja ono, država je odgovorna. I krene spirala negativnih vijesti koja se može uhvatiti na plodno tlo – objasnio je. Takve poruke, kaže, padaju na već postojeće nezadovoljstvo radnika, nastavnika, vozača i drugih skupina. Nekoliko glasnih pojedinaca i mnoštvo onih koji prenose dezinformacije mogu, upozorava, u kratkom vremenu izazvati ozbiljnu nestabilnost. – U roku od 48 sati možete imati kaos na cestama. To se zove upravljanje informacijskim okolišem i tu smo mi izuzetno ranjivi.
Problem Europe vidi i u nedovoljnoj spremnosti da razvije sredstva kojima bi mogla odgovoriti na napade u digitalnom prostoru. Dok je u fizičkom sukobu uglavnom jasno čiji su tenkovi, topovi i vojska, utvrđivanje napadača u digitalnom svijetu zahtijeva ozbiljnu forenziku, znanje i sposobnosti. – Morate imati sposobnost nedvojbeno utvrditi tko vas napada da mu uzvratite sličnom mjerom, u skladu sa zakonskim propisima. Mi smo se u ratu 1991. i 1992. obranili, ali smo pobijedili razvojem napadnih sposobnosti. Protivnik se vas ne boji ako ćete se stalno braniti. Jednom ili dvaput vaša će obrana popustiti. Ali ako ste u stanju odgovoriti protivniku napadom na njegov prostor, tada će razmisliti – poručio je.
Za obranu je, naglašava, presudna potpora stanovništva. Nijedna država ili zajednica država ne može pobijediti u modernom sukobu ako nema potporu naroda, a ona ovisi i o tome jesu li ljudi točno i potpuno informirani. – Treba sustavno raditi na izgradnji povjerenja između stanovništva i institucija države. Pritom je upozorio i na način na koji se govori o samoj državi. Smatra da treba razlikovati kritiku administracije i vlasti od odbacivanja države kao zajednice. – Država smo i mi. Ako kažemo da ne valja država, to znači da nam ne valjaju ni zastava, ni grb, ni himna, naš teritorij, činjenica da smo ustrojeni na vrijednostima Domovinskog rata. Tu se suptilno podriva cijeli taj temelj.
Na pitanje o ruskim državno sponzoriranim kibernetičkim napadima na hrvatske ciljeve, o kojima izvještava SOA, odgovorio je da javno poznati slučajevi vjerojatno predstavljaju tek dio aktivnosti protiv europskih država. – Vrlo vjerojatno riječ je tek o vrhu ledenog brijega svih tih napadnih aktivnosti Rusije na europske ciljeve. Ako je SOA to napisala, znači da ima dokaze – rekao je. Naglasio je da Hrvatska djeluje unutar europskih i savezničkih struktura te da se informacije o odgovornosti za takve napade provjeravaju na više razina. – Ja znam da će sada opet krenuti napadi na mene u medijima, ovakav, onakav, ali postoji velik broj dokaza koji to potvrđuju. Ono što javnost ne zna jest da se iza toga krije možda još pet, šest, sedam puta veći broj incidenata, sabotaža, provala, pokušaja ubojstava i diverzija iza kojih Rusija stoji, ali nema dovoljno da se s više od 90 posto sigurnosti kaže da stoji iza tog napada – ustvrdio je.
U tom je kontekstu posebno govorio o korištenju posrednika, odnosno skupina i pojedinaca preko kojih se provode operacije. – U velikom broju tih incidenata, sabotaža, diverzija, pokušaja unutarnjih podjela i poticanja uličnog nasilja stoje pojedinci koji su ili obučeni na teritoriju Srbije ili su Srbi obučeni na teritoriju Srbije i organizacije povezane sa Srbijom – tvrdi Akrap. Govoreći o slučajevima u Njemačkoj i Francuskoj, naveo je aktivnosti povezane s Leipzigom te pokušaje radikaliziranja muslimanske i židovske zajednice u Francuskoj radi izazivanja međusobnih sukoba. Spomenuo je i obuku u Srbiji osoba povezanih s manipuliranjem izbornim procesima u Moldovi i Rumunjskoj, kao i kampove u kojima su, prema njegovim riječima, obučavani maloljetnici. – To je sve trajalo i bilo prihvatljivo srpskoj vlasti dok se nije saznalo na Zapadu. Onda kreće scenarij: mi to ne znamo, mi to ne dopuštamo. Onda kreću uhićenja i protjerivanja – rekao je.
Smatra da javnost o takvim prijetnjama treba upoznavati postupno i sustavno, bez stvaranja panike. – Nije cilj utjecati na emocije, nego na racionalnost. Akrap je upozorio da digitalni napadi mogu imati vrlo izravne posljedice za život građana, posebno kada su usmjereni na sustave vode, hrane i energije. Govorio je o napadima na sustave obrade i distribucije vode te o pokušajima manipuliranja procesima obrade vode u Izraelu. Kao ilustraciju mogućih posljedica opisao je hipotetski napad na zagrebački vodovodni sustav. – Zamislite da netko u Zagrebu pristupi, hakira vodovodni sustav i smanji količinu klora za 30 ili 40 posto – rekao je, upozoravajući na mogućnost velikog broja oboljelih i preopterećenja zdravstvenog sustava. Nakon takvog događaja, nastavio je, slijedi i borba za njegovo tumačenje u javnosti. – Onda vam se dogodi par glasnih ljudi na društvenim mrežama, par neodgovornih populista: kriva je država, kriva je država. Imate ljude na cesti. Prema njegovu mišljenju, četiri su temeljna oslonca opstanka zajednice: proizvodnja i distribucija vode, hrane i energije te identitet koji od stanovništva čini društvenu i političku zajednicu.
Francusku je opisao kao duboko podijeljeno društvo s ozbiljnim problemima unutarnje stabilnosti i sigurnosti. Smatra da su među uzrocima posljedice kolonijalne politike, masovno useljavanje i neuspješna integracija. – Ne govorim o asimilaciji, govorim o integriranju. Jezik političke korektnosti u sustavu sigurnosti i obrane predstavlja ozbiljan izazov za sigurnost – rekao je. Prema njegovu mišljenju, sigurnosni sustav mora moći jasno imenovati problem i njegov uzrok. – Smije li se reći da je jedan od ozbiljnih problema u Francuskoj činjenica da ima jako puno onih koji zloupotrebljavaju vjeru u političke svrhe? Dokle idu vjerska prava i slobode? Može li pravo jedne grupacije ljudi na njihova vjerska prava i slobode ići apsolutno bez ikakvih ograničenja, bez obzira na to što izravno ugrožavaju prava i slobode ljudi koji imaju drugačija vjerska uvjerenja? – upitao je.
Govorio je i o mogućnosti utvrđivanja identiteta osoba na javnim mjestima te o poštovanju pravila države u kojoj se boravi. – Ja kad odem tamo gdje se javno ne dopušta da se nosi križ, neću ga nositi. Ne zato što se odričem križa, nego zato što poštujem pravo domaćina. Ali onda tražim slična prava. Prava i obveze moraju biti usklađeni. Pozivajući se na Europolova izvješća, iznio je tvrdnju da su krajnje lijeve skupine po broju terorističkih djela ili djela koja se tako klasificiraju godinama među vodećim kategorijama u Europi. – Krajnja ljevica, Antifa. Po broju terorističkih djela počinjenih na tlu Europe ili onih djela koja se smatraju takvima, oni su u vrhu. Ali to je problem reći javno. Meni nije problem – izjavio je. Pritom je naglasio da ne osuđuje ljude zbog političkog opredjeljenja, nego govori o onima koji politički i društveni prostor zloupotrebljavaju za radikalizaciju.
Komentirajući srpsku prosvjednu notu zbog navodnog hrvatskog miješanja u izborne procese, Akrap je rekao da bi volio vidjeti dokaze za takve optužbe. – Mislim da mi previše pažnje posvećujemo Srbiji, posebno Vučiću, jer on uživa u tome. On to tumači na svoj način, sa svojim brojnim medijima – rekao je. Optužbe o hrvatskom miješanju odbacio je kao neistinite, dodajući da Hrvatska ne ulazi u srpski informacijski prostor na način na koji se iz Srbije ulazi u hrvatski. Na pitanje kako se to radi, odgovorio je.
– Vlasništvom i suvlasništvom. Mislim da to nije nikakva tajna. Ustvrdio je da su zakonske promjene u Srbiji omogućile ulaganja u informacijski prostor te upozorio na posljedice eventualne zloupotrebe takvih ulaganja. – Svi oni koji ulaze i pokušavaju preuzeti kontrolu nad vašim informacijskim prostorom, stvarajući prostor za širenje neistina i distribuciju tendencioznih i zlonamjernih informacija, narušavaju naš informacijski suverenitet i izravno negativno utječu na nacionalnu sigurnost i stabilnost.
Kao primjer propagandnih poruka preko sportskih programa naveo je veličanje napadača iz Banjske. Govorio je i o tome kako se stvaran podatak može upotrijebiti za manipulaciju kada mu se ukloni kontekst. – Da mene Informer hvali, ja bih se ozbiljno zabrinuo – rekao je. Kao osobni primjer naveo je napise o duljini svojeg studiranja u kojima se, kaže, izostavlja činjenica da je četiri godine proveo u ratu. – Uzeli su točne podatke i stavili ih u potpuno drugi kontekst. Na takav način možete upravljati ljudima. U istom je kontekstu spomenuo djelovanje Srbije i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori te srpski utjecaj u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Akrap je pozvao na političko odlučivanje koje bi polazilo od dugoročnog opstanka i razvoja zemlje, umjesto od nadglasavanja među narodima. – Nije problem da bude dva prema jedan. Problem je da vi gledate priču da bude dva prema jedan. Zašto ne bismo gradili priču da bude tri prema nula? – upitao je govoreći o odnosima u Predsjedništvu BiH. Smatra da političari moraju gledati dvadeset godina unaprijed i razmišljati što učiniti kako bi stanovništvo moglo ostati živjeti u BiH. Iznio je i usporedbu zapadnog i istočnog Mostara, ustvrdivši da na zapadnoj strani vidi više ulaganja u infrastrukturu, radna mjesta, obrazovanje i kvalitetu života.
Kritizirao je zagovaranje modela „jedan čovjek, jedan glas” u BiH, koji smatra opasnim za ravnopravnost konstitutivnih naroda. Pritom je povukao usporedbu s pokušajima srpske prevlasti u Jugoslaviji te iznio ocjenu da je Alija Izetbegović računao na dugoročno demografsko nadjačavanje drugih naroda. – Zašto se ne dopušta da Bosna i Hercegovina bude uređena kao Švicarska? Rasprava o njezinoj unutarnjoj organizaciji ili reorganizaciji, da bude funkcionalna i održiva državna zajednica, nije rasprava o podjeli Bosne i Hercegovine – poručio je. Tvrdnju da svaka takva rasprava znači podjelu zemlje smatra politički stvaranom pričom koju, dodaje, prihvaćaju i neki u Hrvatskoj. Kao primjer sigurnosnog utjecaja preko susjedstva izdvojio je energetiku i projekt Južne plinske interkonekcije. Upozorio je na ovisnost BiH o ruskom plinu koji dolazi preko Srbije te važnost alternativnog pravca iz Hrvatske. – Ruski je plin jeftin dok god imaju mogućnost upravljati vašim procesima. Ako se otrgnete od ruske čizme, ugasi se plin. Nema plina, nema energije, ljudi se smrzavaju – rekao je.
Upravo u takvom pritisku na stanovništvo vidi i razlog ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu: cilj je, smatra, iscrpiti građane i slomiti njihovu potporu obrani. Akrap je ostao pri ocjeni da je Rusija strateški već izgubila rat u Ukrajini, uspoređujući početne ruske ciljeve s njihovim rezultatima. – Pa izgubila ga je nekoliko puta – odgovorio je. Naveo je da nije ostvareno razoružavanje Ukrajine, da vlast u Kijevu nije srušena te da je Ukrajina razvila znatne obrambene i napadne sposobnosti. Govoreći o ruskom obrazloženju „denacifikacije”, rekao je da su pripadnici Azova integrirani u ukrajinske oružane snage, dok u ruskim redovima, prema njegovim riječima, djeluju brojne nacističke skupine. Naglasio je i udaljavanje ukrajinskog stanovništva od Rusije te usmjeravanje prema Europi i NATO-u. – Švedska i Finska odustale su od desetljeća političke i vojne neutralnosti i ušle u NATO – podsjetio je.
Ruske gubitke vidi i u slabljenju utjecaja u Srednjoj Aziji, odnosima s Armenijom te promjeni vlasti u Siriji. Smatra da je Moskva postala izrazito ovisna o odlukama Kine. Podsjetio je i na mijenjanje ruskih vojnih ciljeva, od zauzimanja Kijeva i rušenja ukrajinskog vodstva do znatno ograničenijih teritorijalnih ambicija. – Ekonomski, sigurnosno i politički padaju. Puno toga Rusija je izgubila, pogotovo svoju poziciju prema Europi – ocijenio je. Istodobno tvrdi da Rusija koristi europske medijske slobode i demokratske procese za potporu populističkim strankama, pojedinim medijima i takozvanim mirovnim inicijativama koje prenose njezin narativ. Takvo djelovanje usporedio je s metodama iz Hladnog rata, kada su se financirali politički pokreti i mediji te informacije objavljivale u udaljenim državama kako bi se potom prenijele u europski prostor. – Metodologija, način i ideje ostali su isti. Jedino su se promijenile tehnologije.
Na pitanje o demokraciji u SAD-u i ponašanju Donalda Trumpa, Akrap je odgovorio da je Trump legalno i legitimno izabran predsjednik. Procjenu eventualnih zloupotreba vlasti, uključujući osobno bogaćenje ili pogodovanje obitelji i prijateljima, smatra zadaćom američkih institucija i birača. – Njegove izjave treba malo staviti sa strane i gledati što radi – rekao je. Trumpa opisuje prvenstveno kao poslovnog čovjeka koji želi ostvariti ciljeve po kojima će ostati zapamćen kao najveći američki predsjednik. Smatra da je napravio i dobre poteze za američke građane, ali i neke čije bi posljedice SAD dugoročno mogao osjetiti na globalnoj razini. Govoreći o osporavanju legitimiteta Volodimira Zelenskog zbog neodržavanja izbora, upozorio je na ratne okolnosti i ukrajinski ustavni okvir. – Osigurajte nam 60 dana mira, mi ćemo provesti izbore – prenio je poruku ukrajinske strane koju smatra dobrom u strateškom komunikacijskom smislu.
Izborna kampanja u ratnim uvjetima, kaže, mogla bi dodatno podijeliti društvo jer bi više predsjedničkih kandidata otvorilo sukobe i oko ključnih pitanja obrane. Odbacio je i tvrdnju da Ukrajina pokušava uvući europske države u rat. – Traže financijsku pomoć, obavještajnu pomoć, pomoć u nabavi oružja, što je sasvim prirodno – rekao je, ustvrdivši da Ukrajina ne traži dolazak europskih vojski. Dobnu granicu mobilizacije povezao je i s nastojanjem da se mladima ostavi mogućnost zasnivanja obitelji i očuvanja demografskog potencijala. Govoreći o ruskim aktivnostima prema europskim državama, Akrap je naveo ometanje GPS signala, oštećenja podmorskih energetskih i komunikacijskih kabela, sabotaže i ulaske dronova u zračni prostor. – Slučajno mu padne sidro pa ga vuče 30 ili 50 kilometara iza sebe, i to baš tamo gdje su kabeli. Jedanput, u redu. Ali dva, tri ili pet puta? – upitao je.
Spomenuo je i ruske brodove koji se predstavljaju kao ribarice, a za koje tvrdi da prate trase ključnih podmorskih veza. Za ulaske ruskih dronova u Poljsku ustvrdio je da nisu slučajni, navodeći da su imali poljske SIM kartice te da se takvim operacijama ispituje organizacija obrane. – Da se nešto dogodi jednom, u redu. Dva puta, možda. Ali deset puta ne možete govoriti o slučajnosti. Govorimo o namjerama. Posebno ranjivima smatra Latviju i Estoniju zbog mogućnosti zloupotrebe ruske manjine. Kritizirao je i njemačku energetsku politiku. – Nijemci su se odrekli svoje energetske neovisnosti i sigurnosti tako što su ugasili nuklearke da bi se povezali s Rusijom plinovodima. To je vrlo kratkoročna politika koja je nastala, između ostaloga, kao posljedica zelene politike – ocijenio je.
Govoreći o tome kako se protivniku može nametnuti odluka, a da on nije svjestan utjecaja, Akrap se vratio vlastitom iskustvu iz Domovinskog rata. – Reći ću vam sada prvi put javno ono što smo mi uspjeli u Oluji. Većina ljudi Oluju gleda kao tri i pol dana operacije. Mi koji smo bili tamo gledamo tri i pol godine: krv, znoj, suze i muku – rekao je. Naglasio je da se iza pobjede nalaze dugotrajne pripreme i rizici kojih javnost danas često nije svjesna. – Mi smo u Oluji upravljali prostorom, vremenom, informacijama i odlukama kod protivnika. Uspjeli smo da protivnik uspori donošenje odluka i utjecali smo na njihov proces donošenja odluka. Kako, ne pitajte me. Ali uspjeli smo. To se vidi po rezultatima – izjavio je.
Usporedio je to s neuspjehom ukrajinske protuofenzive prema Azovskom moru, koji je, prema njegovoj ocjeni, teško pogodio moral i postrojbe. Kasniji ulazak ukrajinske vojske na ruski teritorij tumači i kao dokaz vlastitom stanovništvu da je vojska sposobna djelovati i da je Rusija ranjiva. Prisjetio se i priprema za moguće vojno oslobađanje Podunavlja te odluke Franje Tuđmana da se rat ne prenosi na teritorij Srbije. – Bio sam nekoliko puta u situaciji kada je predsjednik Tuđman rekao: ne smijemo i nećemo ništa napraviti, nećemo prebacivati rat na teritorij Srbije – naveo je. Posebno je istaknuo ulogu Miroslava Tuđmana u oblikovanju načela mirne reintegracije. Govoreći o prelasku obavještajnog sustava na mirnodopski način rada, izdvojio je datum 15. srpnja 1998., šest mjeseci nakon završetka mirne reintegracije. – Znate kada je za nas završio rat u obavještajnoj zajednici? 15. srpnja 1998. – rekao je. Na pitanje o kritikama i napadima na njega, Akrap je rekao da je ponosan na ono što je radio u Domovinskom ratu. Prisjetio se prvih razgovora s Miroslavom Tuđmanom pri dolasku u obavještajnu zajednicu. – Rekao mi je dvije stvari: vi dolazite ovdje misliti svojom glavom i ovdje vlada snaga argumenta, a ne argument snage.
Smatra da osobni napadi i selektivno izvlačenje podataka često pokazuju nedostatak argumenata. – Bolje je da vas takvi napadaju nego da vas brane. Upitan o kritici da u govoru na sigurnosnom forumu nije izdvojio aferu s otpadom u Gospiću, odgovorio je da se bavi procesima i načelima, a ne samo pojedinačnim događajima. Povezao je to sa svojim upozorenjima o zaštiti vode, hrane i energije te povjerenju u institucije. – Ako ćete stalno pratiti kako će netko drugi definirati teme kojima ćete se baviti, stalno ćete se baviti posljedicama, nikada uzrocima. Mi smo, između ostaloga, pobijedili u ratu zato što smo identificirali uzroke. Na pitanje što je za Hrvatsku opasnije, strana propaganda ili domaća korupcija koja joj daje uvjerljiv materijal, odgovorio je da su povezane.
– Protivnik, kada želi u informacijskom smislu napasti i podijeliti neko društvo, pokušat će stvarati podjele, ali će isto tako pokušati graditi priču na stvarnim problemima koje imate. Pokušat će ih dodatno radikalizirati, onemogućiti sustav da se bavi njima, staviti ih u potpuno drugi kontekst i podijeliti društvo – rekao je.
Kao primjer duboke podijeljenosti naveo je SAD, gdje i pitanja koja ranije ne bi izazvala osobitu pozornost danas postaju povod za žestoke sukobe. – Ne treba nametnuti totalitarizam, ne treba diktaturu. Trebamo slobodu, ali treba imati odgovornost za ono što se napiše – poručio je. U završnici razgovora Akrap se osvrnuo na Bliski istok. Među najvećim rizicima izdvojio je moguću destabilizaciju Saudijske Arabije, iznoseći procjenu da bi vlast Mohammeda bin Salmana i kraljevske obitelji u slučaju ozbiljnog udara mogla biti ugrožena vrlo brzo. – Ako Saudijska Arabija promijeni vlast i način upravljanja i ako se vrati posrednom financiranju različitih terorističkih organizacija, mi imamo problem. Cijeli Zapad ima problem – upozorio je. Glavnog pokretača destabilizacije vidi u iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi. Hute je opisao kao skupinu koju je Iran organizirao, motivirao, opremio i naoružao koristeći unutarnje jemenske podjele. – Huti su danas isto ono što je Hezbollah u Libanonu, kao što je bio Hamas na području Gaze: posrednici u provođenju iranske politike destabilizacije Bliskog istoka – ustvrdio je. Prema njegovu mišljenju, ključno je promijeniti iranski način vođenja države i odnos prema susjedima.
Govoreći o Izraelu, istaknuo je njegovu trajnu sigurnosnu ugroženost, ali i odnose koje je izgradio s Egiptom, Jordanom i drugim arapskim državama. Hamasov napad 7. listopada tumači i kao pokušaj sprečavanja približavanja Izraela i Saudijske Arabije. – Zašto je Hamas onako brutalno napao Izrael? Zato da spriječi potpisivanje Abrahamskih sporazuma sa Saudijskom Arabijom – ocijenio je. Na kritike izraelskog načina ratovanja odgovorio je tvrdnjom da se sigurnosni odnosi na Bliskom istoku razlikuju od europskih te da se europska pravila odvraćanja i odgovora ne mogu jednostavno preslikati na tu regiju. Akrap je preslagivanje na Bliskom istoku povezao i s odnosima u hrvatskom susjedstvu. Govoreći o mogućnosti povlačenja američkih i potom europskih snaga s Kosova, iznio je procjenu da se Turska priprema za jaču ulogu. – Turska je već opremila Kosovo i prodala veliku količinu oružja. Spremna je poslati dodatno nekoliko brigada ako se međunarodne snage povuku, da spriječi srpski napad na Kosovo. Srbija bi sutra napala Kosovo da može i smije – izjavio je.
Izraelsko približavanje Srbiji objašnjava i srpskom prodajom oružja Izraelu, ali i suprotstavljanjem turskom utjecaju. – Ako je Turska na jednoj strani, Izrael ide na drugu – rekao je, navodeći i izraelske odnose s Grčkom te suprotstavljene interese u drugim regionalnim sukobima. U Bosni i Hercegovini upozorio je na veze dijela bošnjačkih političkih krugova s Turskom i Iranom. Naglasio je da se pojedini lokalni potezi ne mogu razumjeti bez šire slike međunarodnih odnosa. – To vam je nekoliko šahovskih ploča. Potez na jednoj ima posljedice na drugima, a da vi toga niste svjesni. Ako ne znate tko su sve igrači, kakve imaju pozicije i tko im je potpora na drugim pločama, izgubit ćete se – rekao je. U tom je kontekstu objasnio i oslanjanje Rumunjske i Bugarske na Tursku, koju smatra vojno samodostatnom državom s ozbiljnom vojskom, proizvodnjom oružja i logistikom. – Danas više nitko sam ne može pobijediti. Pojedinac može činiti razliku, ali mora se raditi timski. Hoćete li pogriješiti? Hoćete. Ali onda brzo ispravite i krenite dalje. Onaj tko zanemari međunarodni kontekst nekog lokalnog sukoba neće ga shvatiti – zaključio je Akrap.
Otvori KEKS Pay
profesionalac! domoljub! ǰoš hrvatska ni propala...