Kakve su navike građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika.
Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godišnjeg
U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan više nego prošle godine.
Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godišnjeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.
Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (22,2 dana). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.
Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 52% ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 3 dana manje godišnjeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (25,5). S druge strane, 3% ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.
U prosjeku ostaje neiskorišteno 9,8 dana godišnjeg odmora
Iako će većina ispitanika, njih 76%, svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane „prebaciti“) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.
Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39% ispitanika. To je više od prošle godine, kada je regres očekivalo njih 31%. U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje će regres dobiti svega 23% ispitanika. Nešto više od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu dobiti će regres.
Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, što je 3% više nego prošle godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).
Odmaramo li se dok smo na godišnjem odmoru?
Čak 81% ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 19% niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Čak 62% ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.
Najviše ispitanika (48%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24% ih brine jesu li napravili sve što su trebali, dok 22% ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.
Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godišnjeg odmora, 71% ispitanika izbjegava stručnu literaturu.
Uhljebi imaju godisnji ostali nisu zaposleni.