Još nisu objavljeni poslovni rezultati McDonald'sa Hrvatska za lanjsku godinu – očekuje se da će to biti skoro, no već sad je jasno da će to biti godina za pamćenje – i po prihodima, novim restoranima, a i po inflaciji, poremećajima na tržištu i rastu cijena energenata i sirovina koji nisu poštedjeli ni taj popularni lanac brze hrane. Kakva su im očekivanja, planovi i ulaganja u ovoj godini, pušu li neki novi trendovi po pitanju navika potrošača i potrošnje, digitalizacije i održivog poslovanja, koliko ima "domaćeg" u meniju McDonald'sa... samo su neke od tema o kojima razgovaramo s direktorom McDonald'sa u Hrvatskoj Pavelom Pavličekom, koji je na toj funkciji od kraja 2011., a karijeru je gradio i na različitim marketinškim i voditeljskim pozicijama McDonald'sa u Češkoj, Slovačkoj i SAD-u.
Kako ste završili lanjsku godinu i prvi kvartal ove, ima li razloga za zadovoljstvo?
Prošla godina je bila vrlo dobra. Imali smo više od 32 milijuna posjetitelja, samo smo cheeseburgera prodali oko 6 milijuna... Promet nam dosegnuo nešto više od milijarde kuna. To je rast od oko 30 posto u odnosu na godinu ranije, dok prvi kvartal ove godine teče usporenije u usporedbi s istim razdobljem 2022. Na lanjske je rezultate, međutim, utjecalo puno toga. Treba u obzir uzeti da je baza za usporedbu bila niža jer smo u 2021. poslovali ograničeno zbog Covida-19 pa nismo radili punim kapacitetom. Dodatno, u 2022. smo otvorili i tri nova restorana, što znači i veći promet, a zbog inflacije smo posljedično korigirali i cijene. U McDonald'su radim već 22 godine i nikad nisam doživio tako dramatične promjene što se tiče troškova kao u zadnjih godinu i pol. Učinili smo sve da amortiziramo taj porast troškova, te da se on što manje prelije na potrošača.
Koliko su vam rasli troškovi otkako je krenula visoka inflacija?
Dvije stvari su nas pogodile najviše. Prvo, energija. Na primjer, samo struja nam je porasla 4-5 puta. Troškovi sirovine rasli su više desetaka posto... Lanci opskrbe prije su bili relativno stabilni, mjesecima ranije znali smo koliko će nešto otprilike poskupjeti, a bila se dogodila situacija da se cijene namirnica mijenjaju iz mjeseca u mjesec. Sad se situacija konačno nešto stabilizirala. Cijene namirnica u nabavi ne rastu više toliko nepredvidljivo tako da i mi usporavamo s dizanjem cijena jer vidimo da to potrošači ne mogu pratiti i da si sve manje toga mogu priuštiti. Inflacija još uvijek postoji, ali se nadamo da cijene više neće toliko rasti.
Koliko ste u prosjeku poskupljivali?
Otprilike 10% na godišnjoj razini, što je još uvijek ispod inflacije na razini Hrvatske za 2022.
Renovirali ste, otvarali nove restorane...
Renovirali smo tri i otvorili tri nova restorana, a u ovoj godini, u kojoj nam se sve dobro posložilo, planiramo otvoriti još pet. Novi restoran u zagrebačkoj Dubravi još samo čeka otvorenje, potrebne papire i dozvole, a četiri nova, što nam je bila dugogodišnja želja i interes, otvorit ćemo na autocestama. U narednih šest mjeseci, kad budete izlazili iz Zagreba, bit će vrlo male šanse da ne prođete pokraj nekog McDonald'sa. Jedan koji trenutačno imamo je na autoputu u Vukovoj Gorici, u smjeru od mora prema Zagrebu, drugi u Ježevu prema Slavonskom Brodu i Osijeku. Ove godine pak otvaramo i jedan na odmorištu Desinec, na putu iz Zagreba prema Rijeci ili Karlovcu – i već je u izgradnji. Dva će biti u oba smjera na autocesti prema Varaždinu, a jedan iz pravca Osijeka prema Zagrebu. Godinama smo to planirali i konačno se realizira zahvaljujući partnerstvu s Petrolom.
Macola znači dobiva konkurenciju.
Da. U restoranima pokraj autocesta vidimo veliki potencijal. Svi će imati drive-in te očekujemo da ćemo tako kapitalizirati i dio turističkog prometa koji će u jednom smjeru stizati iz pravca Mađarske, uključujući Poljake, Slovake i ostale. Prema moru putuju svi, a i oni koji putuju iz Slovenije ili Slavonije i Srbije doći će na svoje. Pokrit ćemo sve smjerove.
Govori li to da se ljudi još nisu zasitili brze hrane, odnosno McDonald'sa?
Nije to stvar zasićenja nego prigode. Ako ste na putu i ne da vam se izgubiti dva sata kako biste negdje stali, tu će biti McDonald's.
Koliko bi to moglo utjecati na vaše prihode u nekom kratkoročnom razdoblju?
Samo s pet novih lokacija u ovoj godini, a trenutačno imamo 41 restoran, to bi i jednostavnom matematikom značilo povećanje prihoda više od 10%. Rast prihoda omogućit će nam daljnje ulaganje, i u otvaranja i u poboljšanje uvjeta rada za djelatnike.
Lani smo u renoviranje i otvorenje novih restorana uložili blizu 10 milijuna eura, a u ovoj s novim otvorenjima i rekonstrukcijama postojećih možda i 15 milijuna.
Trend je da kompanije sve više ulažu u društvenu odgovornost, inovacije, promišljaju zeleno... Kako je to u McDonald'su?
Kaže se da puno malih koraka vodi do većih promjena. U srpnju bi trebao biti završen projekt postavljanja solarnih elektrana na sve naše restorane koji imaju drive-in. Čak 18 samostojećih objekata na svojim će krovovima dobiti solarne panele. Time ni blizu nećemo zadovoljiti sve svoje potrebe za električnom energijom jer smo veliki potrošač, no to znači da ćemo sve što proizvedemo sami konzumirati. Jedan od novih projekata u tijeku je i prikupljanje kišnice. Na površinama od oko 450 i 550 kvadrata skupi se puno kiše. Nećemo ju koristiti u kuhinji za pripremu hrane, ali hoćemo u toaletima, za navodnjavanje... Na smanjenju korištenja plastike uštedjeli smo pak 50 tona otpadne plastike godišnje, dok iskorišteno jestivo ulje pretvaramo u biodizel.
Što je s dobavljačima? Jeste li i vi imali problema s nabavom nekih namirnica u proteklom razdoblju.
Naravno. Čak ne toliko u koroni kad nam je pao promet, koliko poslije korone kad se tržište otvorilo. S obzirom na nestašice nekih sirovina, najviše ambalaže, jedva smo se uspjeli krpati. Proteklih godinu radimo dodatne zalihe kako bismo se osigurali, no kako više ne vidimo neki dramatičnih zaokreta, idućih mjeseci ćemo ih sigurno smanjivati.
Proizvođači mesa međutim najavljuju nestašice, puno veće cijene..., jeste li spremni na to?
Zapravo se mijenja program ponude. U nas raste prodaja piletine, ne biste vjerovali koliko je se prodavalo prije 5-6 godina, a koliko danas, dok potrošnja govedine, primjerice, pada. Zato je i naš dugoročni prioritet da se više orijentiramo na piletinu koja je i dostupnija, dok je su kod govedine problem i cijena i dostupnost – proizvodnja je puno skuplja i puno je veći utjecaj na okoliš, a cijene i jednog i drugog u našem restoranu su trenutačno tu negdje. Ipak, očekivanja su da će govedina kao protein biti sve skuplja, a time i sve rjeđe u prehrani.
Nabavljate li piletinu na domaćem tržištu? Neke naše tvrtke poput Vindije hvale se i certifikatima GMO free, antibiotic free, uzgojeno, hranjeno, zaklano u Hrvatskoj... Bi to mogao biti dodatan plus kod potrošača?
Piletinu za sada nabavljamo iz dva izvora – iz Austrije i Slovenije. Opcija iz domaćih izvora uvijek postoji, otvoreni smo za to, čak smo i imali pregovore s nekim drugim domaćim dobavljačima sirovina koje su nam potrebne. No takav proizvod mora biti prema našim točnim standardima, što znači da morate imati strojeve, forme i ostalo, što je dosta skupo ako pokrivate li samo jedno malo tržište poput hrvatskog. Da bi se takvo što isplatilo morate proizvoditi velike količine, a samo tako se može doći i do cijene koja će nas zadovoljiti. Ako bismo imali nekog lokalnog dobavljača koji bi se približio svemu tome, naravno da bi nam bio puno draži od stranog.
Prije samo salata bila domaća, što je sad hrvatsko?
Salata i sve povrće je od Fragarije, mlijeko je od Dukata, jaja su iz Perfe, voda je Jamnica – imamo i neke manje dobavljače, ali ovi su nam glavni.
Krumpirići i dalje nisu domaći.
Nisu, potrebna je tehnologija kojom se proizvode i ogromne količine, tako da je naš dobavljač iz Austrije.
A druge vrste mesa, s obzirom da je vlasnik franšize u jednu ruku ipak Mesna industrija Gavrilović?
Meso i krumpiri su najkompleksnije stvari, jedan dobavljač opskrbljuje nekoliko tržišta, ne samo hrvatsko to iziskuje skupu tehnologiju i ogromna ulaganja koja se u drugom slučaju ne bi isplatila nikome. Kad uzmete na primjer Hrvatsku, Austriju, Sloveniju i neko drugo tržište, onda se već može investirati u velike količine.
Što je sa plant based proizvodima?
Potražnja raste, u odnosu na razdoblje od prije Covida-19 i za više od 100%, ali je baza tih potrošača još uvijek mala. U ponudi su vegan burger kojeg smo uveli lani, vege opcije dostupne su i u verziji wrapa, salate, ali i maestro burgera, a u ponudi je i sojino mlijeko. Vidimo potencijal u tom dijelu tržišta i nastavit ćemo razvijati i uvoditi nove proizvode.
Kakav je današnji potrošač u McDonald'su, jesu li se u krizi puno primijenile navike?
Puno je oprezniji, osjeća inflaciju i mi to razumijemo, zato cijene vrlo oprezno korigiramo. Osim piletine, a tu govorimo o rastu od više desetaka posto, jako raste i potrošnja kave u McDonald'su. Imamo 28 McCaféa koji imaju promociju kava ponedjeljkom za 1 euro i tu potrošnja dosta raste. Promet kava je ponedjeljkom veći i 50% u odnosu na druge dane, a kako je pala kupovna moć, naši gosti češće biraju proizvode i ponude za koje vjeruju da im donose veću vrijednost, kao što su meniji, 1+1 proizvodi za 1,99 eura... Računamo da će kava jako dobro ići i u novim restoranima na autocestama, a što je primjetno, u krizi su se promijenili i kanali naručivanja i plaćanja. Prije je između 50 i 60% ljudi naručivalo na blagajni, sada je to svega 15-ak posto, a pričamo o razdoblju od svega četiri godine. Tako smo prije 7-8 godina u svakom restoranu u prosjeku imali 5-6 blagajni, a sada je u većini dovoljna samo jedna. Gosti su se privikli na samoposlužne kioske, tamo naručuju, plaćaju. Usto nam i oko 2/3 potrošača plaća karticama, što u restoranima, a što putem dostave. Sve to ipak nije utjecalo na broj zaposlenika, zaposlenici su se samo zarotirali na neke druge pozicije.
Zapošljavate li?
Stalno zapošljavamo, 2021. završili smo s oko 2700 zaposlenika, taj broj je u 2022. narastao na oko 3300 zaposlenika. Sad nas je oko 3500 kolega, a očekujemo kako ćemo se do kraja godine približiti brojci od 4000. Tijekom ljeta brojke još i rastu, tad smo blizu 5000. Trudimo se i povećavati plaće u korak s inflacijom, lani između 10 i 11%, godinu prije, kad je bila i manja, isto toliko. Nije tajna, neto plaća za početnu poziciju u restoranu iznosi prosječno 900-950 eura, što uključuje sve dodatke i prijevoz. Uz to su nam jako bitni i uvjeti rada i okruženje.
Gdje se vidite kroz pet godina?
Došao sam u 2011. na godinu i pol do dvije, a 12 godina kasnije sam i dalje tu. Uvjeren sam da ćemo prijeći brojku od 50 restorana, ako se nešto dramatično ne dogodi. Puno se fokusiramo i na tehnologiju. Za pet godina hranu možda neće posluživati roboti, no iako potrošač to ne vidi, već danas smo „robotizirani“. Već i sad na svim novim lokacijama koristimo uređaj za punjenje pića u čaše, na primjer.
Roboti možda neće tako skoro peći krumpiriće, ali se djelomična automatizacija nekih procesa događa se već i sada. Radi se o ponavljajućim, jednostavnim poslovima koji olakšavaju rad našim djelatnicima.
Mislilo se da će vam Burger King uzeti dobar dio tržišnog kolača no još se pojavljuje u tragovima.
Iako smo se najviše širili, smatramo da ima mjesta za sve. I dalje u ovom biznisu vidim veliki potencijal, ne samo za nas. Uz naših 41 i da konkurencija otvori još 10-20 restorana – hrvatsko tržište to može podnijeti. Ranije smo računali da ćemo imati po jedan restoran na svakih 100.000 stanovnika, a sad vidimo da je to održivo i na manjem broju stanovnika, iako smo oprezni i jako pazimo da svaki novi McDonald's ne ugrožava drugi, kao i na samu zasićenost tržišta. Posao je relativno stabilan i razvijamo se. Samo u Splitu fale nam dva drive-ina...
Pohvale za uspješno poslovanje. Zaista je uvijek puno i ja nekad svratim. Ali općenito nije mi jasno kako Hrvati hrle na u principu nezdravi fast-food tip hrane. Čini mi se da je to kombinacija dobrog sigurnog osjećaja kada si unutra što očito vole i mladi i stari, vidi se da se aktivno vodi, uvijek je neki moving, akcije itd. Dobro vođeno i dobar koncept. McDonalds je 80% marketing i 20% hrana.