Rusija posljednjih mjeseci sve intenzivnije koristi novu generaciju mlaznih borbenih dronova, čime se zračni rat u Ukrajini ulazi u novu, znatno bržu fazu. Među najvažnijim novim oružjima ističu se Geran-4 i Geran-5, dok se ruski S8000 Banderol nalazi na granici između jurišnog drona i male krstareće rakete. Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Rusija je u samo četiri dana lansirala gotovo 1500 dronova različitih tipova, od kojih je oko 800 bilo na mlazni pogon. Prema podacima koje prenosi The Guardian, Rusija je tijekom kolovoza lansirala najmanje 2500 mlaznih dronova, dok ih je u srpnju bilo oko 1500.
Naglo povećanje njihove uporabe dolazi nakon što je Ukrajina razvila relativno jeftine dronove-presretače koji su postali važan dio obrane od sporijih ruskih Gerana-2. Nova generacija ruskih letjelica upravo je odgovor na tu taktiku, cilj je povećati brzinu i visinu leta kako bi se ukrajinskoj obrani ostavilo što manje vremena za reakciju. Najvažniji među novim modelima je Geran-4, ruska mlazna letjelica razvijena na temeljima iranskog Shaheda, ali s novim i ojačanim trupom prilagođenim većim brzinama i opterećenjima.
Ukrajinska vojna obavještajna služba HUR navodi da je Geran-4 dug oko 3,5 metara, s rasponom krila od približno tri metra. Može krstariti brzinama između 300 i 400 kilometara na sat, dok se najveća brzina procjenjuje na oko 500 kilometara na sat. Može doseći visinu do približno 5000 metara. Za usporedbu, stariji Geran-2, ruska inačica iranskog Shaheda-136, leti približno 180 kilometara na sat. Upravo je ta razlika u brzini postala jedan od najvećih problema za ukrajinske dronove-presretače.
Geran-4 pokreću kineski turbomlazni motori Telefly. Na pronađenim primjercima ukrajinski obavještajci identificirali su motore LX-WP-160 potiska oko 1600 njutna, kao i snažniji TF-TJ2000A s potiskom od oko 1960 njutna.
HUR navodi domet od približno 450 kilometara, dok se u drugim ukrajinskim procjenama pojavljuju i veće vrijednosti. Letjelica može nositi različite bojne glave, uključujući rasprskavajuće-razornu i termobaričnu bojnu glavu mase oko 50 kilograma, kao i veću termobaričnu bojnu glavu od približno 90 kilograma. Borbeno korištenje Gerana-4 počelo je u svibnju, nakon što je Rusija početkom godine završila pripreme za njegovu masovnu proizvodnju.
Dosadašnja ukrajinska obrana velikim se dijelom oslanjala na mobilne vatrene skupine i jeftine dronove-presretače. Protiv sporijih Gerana-2 imali su relativno dovoljno vremena za otkrivanje i presretanje cilja. S Geranom-4 situacija je drugačija. Procjenjuje se da se vrijeme tijekom kojeg ukrajinske mobilne skupine mogu učinkovito djelovati protiv cilja smanjuje sa 70 do 80 sekundi na približno 40 do 50 sekundi. Istodobno, let na visinama do 4000 ili 5000 metara dodatno otežava njegovo obaranje lakim protuzračnim sustavima. To znači da Ukrajina mora birati između skupljih raketa zemlja-zrak i razvoja novih, još bržih dronova-presretača. Upravo je cijena jedan od ključnih elemenata ovog rata. Ako bi se za uništavanje relativno jeftinog ruskog drona koristila raketa vrijedna stotine tisuća ili čak milijune dolara, takva bi obrana dugoročno bila teško održiva. Moskva je, čini se, spremna prihvatiti veću cijenu proizvodnje kako bi poništila ukrajinsku prednost.
Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe koje prenosi Militarnyi, tvornica u Alabugi proizvodi oko 3000 mlaznih dronova Geran-4 i Geran-5 mjesečno. Rusko zapovjedništvo navodno želi povećati udio mlaznih dronova na čak 50 posto ukupnih napada. Analiza pronađenih ostataka pokazuje i koliko se brzo novi dronovi mogu pojaviti na bojištu, dio letjelica s proizvodnih linija u Jelabugi navodno se u borbenoj uporabi pojavljuje svega nekoliko dana nakon proizvodnje. Napadi se pritom ne odvijaju isključivo noću. Rusija sve češće koristi mlazne dronove i tijekom dana, često u kombinaciji s krstarećim i balističkim projektilima. Ciljevi su sve češće objekti visoke vrijednosti, uključujući željezničku infrastrukturu i logističke kapacitete.
Geran-5 predstavlja još snažniji razvoj ruske koncepcije mlaznog jurišnog drona. Prema HUR-u, letjelica je duga oko šest metara, ima raspon krila od približno 5,5 metara i nosi bojnu glavu tešku oko 90 kilograma. Domet se procjenjuje na oko 1000 kilometara. Za razliku od karakterističnog delta-krila Gerana-2, Geran-5 ima konvencionalniji izgled, sličniji malom avionu ili projektilu. Pokreće ga turbomlazni motor Telefly, a koristi i 12-kanalni sustav satelitske navigacije Kometa, računalo temeljeno na platformi Raspberry te 3G/4G modeme.
Ukrajinski obavještajci smatraju da Geran-5 konstrukcijski ima mnogo zajedničkog s iranskim dronom Karrar. Rusija je navodno istraživala i mogućnost lansiranja Gerana-5 iz zrakoplova Su-25, čime bi se dodatno povećao njegov operativni doseg. Razmatrana je čak i mogućnost njegova opremanja raketom zrak-zrak R-73, što bi teoretski omogućilo napad na ukrajinske zrakoplove i helikoptere. Nije potvrđeno da je takva konfiguracija ušla u širu borbenu uporabu. Zbog njegovih karakteristika granica između jurišnog drona i krstareće rakete postaje sve manje jasna.
Još je teže klasificirati ruski S8000 Banderol. Prema ukrajinskim podacima, Banderol može doseći brzinu od oko 600 kilometara na sat, ima domet do približno 500 kilometara i nosi rasprskavajuće-razornu bojnu glavu mase oko 114 kilograma. Pokreće ga mali turbomlazni motor kineske proizvodnje, dok su u navigacijskom sustavu pronađene komponente američkog, europskog, japanskog i kineskog podrijetla. Za otpornost na elektroničko ometanje koristi ruski višekanalni antenski sustav Kometa-8 i inercijalnu navigaciju.
Posebnost Banderola je način lansiranja. Za razliku od Gerana, koji se uglavnom lansira sa zemlje, Banderol je integriran s ruskim izviđačko-jurišnim dronom Orion, a zabilježena je i njegova integracija s borbenim helikopterom Mi-28. Zbog toga ga dio analiza opisuje kao „raketni dron” ili hibrid drona i krstareće rakete. Prema tehničkim karakteristikama, ima mnogo elemenata klasične krstareće rakete, ali je izrađen uz korištenje relativno jeftinih komercijalnih komponenti i zamišljen za masovniju uporabu. Procjene cijene kreću se između 50.000 i 150.000 dolara, što je višestruko manje od cijene nekih ruskih dalekometnih krstarećih projektila.
Pojava novih mlaznih dronova prisiljava Ukrajinu na ubrzani razvoj vlastitih presretača. Ukrajinski inženjeri rade na bržim modelima koji bi mogli pratiti i obarati Gerane-4 i druge nove letjelice. U kolovozu 2026. u službu je uveden i prvi ukrajinski mlazni dron-presretač, Alexa Spatium. Ideja je zadržati ekonomsku prednost ukrajinske obrane: umjesto korištenja iznimno skupih protuzračnih raketa, ruske dronove pokušati uništavati presretačima koji koštaju tek nekoliko tisuća dolara. To je posebno važno jer se Rusija oslanja na masovne napade. Što je više dronova u zraku, to je veći pritisak na ukrajinske zalihe skupih protuzračnih projektila.
Footage showing the moment of the secondary detonation at an ammunition depot in Kyiv Oblast following a Russian Geran-4 jet-drone strike. pic.twitter.com/xH7IFTrnk3
— AMK Mapping 🇳🇿 (@AMK_Mapping_) August 28, 2026
Razvoj novih ruskih dronova već ima posljedice i izvan samog bojišta. Poseban pritisak posljednjih tjedana trpi Odeska oblast. Rusija je intenzivirala napade na luke, energetsku infrastrukturu, skladišta i pomorsku logistiku oko Odese, Čornomorska i Pivdennog. Prema podacima S&P Globala, ruski napadi izbacili su iz funkcije približno trećinu ukrajinskih kapaciteta za izvoz žitarica. Ukrajinski izvoz pšenice pao je s oko 1,6 milijuna tona u lipnju na približno 935.000 tona u srpnju, dok je izvoz kukuruza pao s oko 1,95 milijuna na 1,17 milijuna tona.
Situacija se dodatno pogoršala u kolovozu. Željeznički prijevoz žitarica prema lukama šireg područja Odese tijekom prvih pet dana mjeseca pao je više od 80 posto u odnosu na isto razdoblje prethodnog mjeseca. Ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki sredinom kolovoza izjavio je da je tijekom prvih 12 dana mjeseca izvezeno tek oko 590.000 tona žitarica, odnosno približno 30 posto potrebne količine. Problem nije samo u fizičkom uništavanju infrastrukture. Nakon napada na trgovačke brodove dio brodara izbjegava ukrajinske crnomorske luke, dok raste i cijena osiguranja plovidbe.
Oko 90 posto ukrajinskog izvoza žitarica u normalnim okolnostima prolazi kroz crnomorske luke. Alternativni pravci preko Dunava i zapadne granice mogu preuzeti dio tereta, ali teško mogu u potpunosti nadomjestiti kapacitete Odese, Čornomorska i Pivdennog. Zbog toga se povećava količina žitarica koja ostaje unutar zemlje upravo u vrijeme nove žetve. Ukrajinske vlasti upozoravaju da bi, nastavi li se usporavanje izvoza, moglo nedostajati između osam i 11 milijuna tona skladišnog kapaciteta za kukuruz. Sve ukazuje na to da Rusija pokušava istodobno povećati broj, brzinu i raznolikost svojih zračnih napada.
FOTO Odbio je preseliti tvrtku u Abu Dhabi, bio na rubu bankrota, a onda stigao do Bugattija
Otvori KEKS Pay
To su one veš mašine što su ih razni novinari spominjali. Sad su progrmator pomaknuli na centrifugu.