Bio je 14. srpnja 2017. Novi bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak (HSLS) bio je pun planova za svoj grad i mandat koji je osvojio samo dva mjeseca ranije. Toga prijepodneva, dok je sjedio u uredu s gradskim pročelnikom za komunalne djelatnosti Ivicom Markovinovićem, nizao je ideje koje su, kako je vjerovao, Bjelovar trebale učiniti još privlačnijim i ugodnijim mjestom za život. – Jedna od mojih ideja bila je i izgradnja bazena na Logoru. Klasičnih bazena u kojima bi se voda trebala grijati. Ivica me saslušao, a ona mi objasnio kako bi bilo skupo kupovati vodu i grijati je. Rekao je: ''Zašto umjesto toga ne bismo izgradili toplice?'' Ostao sam u čudu jer nisam znao da u Bjelovaru postoji mjesto na kojem bismo to mogli učiniti – prisjeća se Hrebak. Pročelnik Markovinović odveo ga je u prigradsko naselje Veliko Korenovo, na staru stočarsku farmi i pokazao mu izvor iz kojeg je, kako je kazao, tekla topla, termalna voda.
– Rekao mi je da probam, a ja sam opet bio sumnjičav jer mi voda uopće nije djelovala toplo. Na to mi je Ivica ponovno rekao: ''Pa normalno da ti sada ne djeluje toplo, vani je 35 stupnjeva. A voda ima 26'' – priča bjelovarski gradonačelnik. Nije trebalo dugo da se Hrebak ''zarazi'' Markovinevićevim entuzijazmom te da i sam u glavi stvori viziju termi u Velikom Korenovu. Korak po korak, krenulo se u realizaciju toga projekta. Prvo se bušotina ispitala, a kada je potvrđeno da voda savršeno odgovara potencijalnim termama, povratka više nije bilo. - Na žalost, Ivica Markovinović je preminuo tri i pol godine nakon što me prvi put odveo u Veliko Korenovo, nije dočekao čak niti projektiranje termi. No, bez njegove vizije svega ovoga možda ne bi bilo. Stoga smo odlučili bušotinu termi nazvati po njemu. Ivičino vrelo. To je najmanje što možemo učiniti – otkriva Hrebak.
Sve to priča nam dok hodamo po gradilištu termi Wellovar. Nema sumnje da bi Ivica Markovinović, da vidi što je u posljednjih nekoliko godina niknulo na livadi uz državnu cestu prema Čazmi i Garešnici i par stotina metara od buduće brze ceste, bi zadovoljan. Na gradilištu najvećih hrvatskih toplica vlada velika gužva jer sve mora biti gotovo do kraja rujna. Hrebak se nada da će kompleks biti gotov do Dana Grada Bjelovara, 29. rujna. – Svakodnevno ovdje, od 7 do 17 sati, radi oko 300 ljudi. Radi se u svakom kutku gradilišta. I sam sam ovdje barem tri puta dnevno, subotom dva, nedjeljom jedan. Obilazim terme, sugeriram što bi trebalo popraviti, doraditi. Požurujem. Znam da ljudima to ide na živce, ali stvarno bih volio da sve bude gotovo do 29. rujna. Ne samo zbog Dana Grada nego i zato da našim sugrađanima omogućimo da već ove godine uživaju i na vanjskim bazenima. Jer, izgledat će fenomenalno – priča Hrebak.
Vani ih je čak pet, jednako kao i unutra. U vanjskim sadržajima posebno će uživati djeca i svi željni zabave. Ondje se upravo postavljaju tobogani, moderna dječja igrališta, lijepe se posljednji metri keramike. Unutra je gotovo skoro sve, bruse se detalji, poput silikoniranja okvira vrata, fugiranja, čišćenja… Vani se postavljaju posljednji metri pločica, asfaltira se, postavlja ograda, uređuju prilazi i završavaju bazeni. Oni su već prošli najvažniji test, punjenje vodom kako bi se provjerilo propuštaju li. Voda je potom ispuštena, a za nekoliko dana bazeni bi se trebali početi puniti posljednji put, ovaj put uoči otvaranja. – Tu je još mnoštvo sitnica. Fugiranje, silikoniranje, završeci na instalacijama, provjera svakog sustava, ispravljanje svega što se uoči. Kod ovako velikog i složenog objekta uvijek se nešto pojavi. Zato nikada ne možete sa stopostotnom sigurnošću reći da će sve biti gotovo određenoga dana. No, prema onome što sada vidim, rekao bih da smo 90 posto sigurni da možemo otvoriti 29. rujna – kaže.
Prva velika crta koju valja prijeći tehnički je pregled, planiran sredinom rujna. Ako tada sve prođe prema planu i ako kompleks dobije uporabnu dozvolu, preostala dva tjedna iskoristit će se za uklanjanje posljednjih nedostataka. Ako se, pak, pojavi nešto što se ne može riješiti preko noći, Hrebak ne želi da se objekt otvara pod svaku cijenu. – Nećemo siliti ako uvjeti ne budu ispunjeni. Ovo je prevelik i preozbiljan sustav da bismo se igrali. Ako otvorenje i ne bude 29. rujna, siguran sam da ćemo sve posložiti najkasnije do polovice listopada – govori. Možda i tada, nada se Hrebak, bude prilike za koji dan kupanja na vanjskim bazenima. Naime, tek kada se iziđe iz zatvorenog objekta postaje jasno koliko je Wellovar velik. Vanjski prostor gotovo je dvostruko veći od unutarnjega. Ondje je adrenalinski park, veliko ograđeno dječje igralište, još jedno igralište za najmlađe, vodene atrakcije i šest tobogana, četiri brža za one željne adrenalina te dva sporija. Oko bazena ostavljene su široke površine za sunčališta i odmor, pa se cijeli prostor doima više poput velikog vodenog parka nego dodatka zatvorenim bazenima.
– U početku sam bio uvjeren da je unutarnji dio puno veći i impresivniji. Sada, kada se vani vide pravi obrisi bazena, staza, igrališta i tobogana, shvatio sam da je upravo taj prostor golem. Mislim da će ljudi ostati iznenađeni. Djeca će ovdje imati toliko sadržaja da se neće željeti vratiti kući – smije se Hrebak. No najdojmljiviji dio cijeloga kompleksa ipak je zatvoreni olimpijski bazen, dug 50 i širok 25 metara. Bit će to tek treći takav zatvoreni bazen u Hrvatskoj, a iznad njega postavljena je konstrukcija koja je graditeljima zadala posebnu logističku glavobolju. Krov nose goleme grede duge oko 45 metara, najduže takve vrste postavljene na nekom objektu u Hrvatskoj. Njihov prijevoz do Velikog Korenova bio je pothvat sam za sebe. Zbog njihove duljine u Brezovcu je trebalo privremeno prilagoditi kružni tok, a standardnim putem nisu mogle niti ući na gradilište. Dopremljene su preko okolnih livada, uz pažljivo planiranje svakog zavoja i centimetra prolaza. Danas, visoko iznad bazena, djeluju kao još jedan građevinski detalj, no iza njihova postavljanja krije se jedna od najzahtjevnijih operacija u cijelom projektu.
O razmjerima Wellovara možda najbolje govori usporedba s drugim poznatim bjelovarskim objektom, bolnicom. Cijeli kompleks zauzima gotovo 14 tisuća četvornih metara, što znači da je tek nešto manji od nove zgrade Opće bolnice ''Dr. Anđelko Višić'', koja ima oko 20 tisuća četvornih metara. Vodene površine zauzimaju gotovo četiri tisuće četvornih metara, raspoređenih u spomenutih deset unutarnjih i vanjskih bazena. Sve to stoji gotovo na istom mjestu na kojem je još prije nekoliko godina bila zarasla livada pokraj napuštene stočarske farme. A upravo ono što se nalazi duboko ispod te livade omogućit će Wellovaru da postane energetski gotovo potpuno neovisan. Prva, plića bušotina daje vodu temperature između 31,5 i 32 Celzijeva stupnja, koja će se koristiti u bazenima. Druga, znatno toplija bušotina, iz dubine dovodi vodu temperature oko 83 stupnja. Njezina energija služit će za grijanje kompleksa i bazenske vode, dok će se dodatna energija dobivati iz sunčanih elektrana. Wellovar bi tako trebao grijati i hladiti, kako to Hrebak slikovito opisuje, bjelovarsko sunce i bilogorska topla voda.
Plinske kotlovnice kakve bi se očekivale u objektu s toliko bazena i tisućama četvornih metara prostora ovdje neće biti. Jedina plinska cijev u cijelom kompleksu vodi do kuhinje restorana. Ondje će se plin koristiti za kuhanje i prženje hrane, dok će sve ostalo pokretati obnovljivi izvori energije. – To je možda najbolji pokazatelj koliko je ovaj projekt drukčiji. Imamo golem kompleks, olimpijski bazen, wellness, saune, unutarnje i vanjske bazene, a nemamo klasično grijanje na plin. Jedina plinska cijev završava u kuhinji. Sve drugo osiguravaju naša voda i naše sunce – naglašava Hrebak. I u tome se krije pozitivan rezultat na kraju bjelovarske termalne računice. Grijanje vode i prostora jedan je od najvećih troškova svakoga bazenskog kompleksa, a energetska neovisnost trebala bi Wellovaru omogućiti znatno niže mjesečne rashode. Upravo na tome u Gradu temelje optimizam da terme neće biti samo atrakcija nego dugoročno održiv poslovni sustav.
– Inflacija nam je već ''otplatila'' dobar dio projekta. Ne u smislu da je netko taj novac uplatio na račun, nego zato što danas za iznos za koji smo ugovorili gradnju više ne biste mogli napraviti ovakav objekt. Vrijednost svega izgrađenog u međuvremenu je narasla – objašnjava. Gradonačelnik pritom ne očekuje da se Wellovar isplati samo prodajom ulaznica. Njegov bi pravi učinak trebao biti mnogo širi, od novih radnih mjesta i većeg broja turista do otvaranja hotela, apartmana, restorana i drugih sadržaja. Već sada se pokazuje i prvi ozbiljan problem: Bjelovaru nedostaje smještajnih kapaciteta. Procjena je da bi gradu trebalo još oko 500 soba, odnosno približno tisuću kreveta, kako bi mogao prihvatiti veće sportske skupine i organizirane turističke dolaske. Interes privatnih investitora postoji, a razgovara se i o gradnji hotela u blizini kompleksa. Ipak, Hrebak je oprezan. Kaže da će u ozbiljnost svake takve najave povjerovati tek kada na zemljištu vidi strojeve.
Da bi se privatna ulaganja potaknula, Grad je već pokrenuo program vrijedan 1,25 milijuna eura za razvoj turističkog smještaja. Jer bez novih kreveta Wellovar bi mogao postati žrtva vlastita uspjeha odnosno privući posjetitelje koji će se kupati u Velikom Korenovu, ali noćiti, večerati i novac ostavljati u drugim gradovima. A da zanimanje za kupanje na ''bjelovarskoj rivijeri'' neće izostati, može se zaključiti već po broju upita koji stižu prije nego što je u bazene puštena posljednja kap vode. Javljaju se sportski klubovi, savezi, organizatori natjecanja, turističke agencije i pojedinci. Olimpijski bazen Wellovaru otvara tržište koje klasične toplice nemaju: pripreme profesionalnih sportaša i održavanje velikih domaćih i međunarodnih plivačkih natjecanja. Najveća potvrda stigla je početkom kolovoza. Krovna organizacija europskih vodenih sportova European Aquatics službeno je objavila da će upravo Bjelovar biti domaćin Europskog juniorskog prvenstva u plivanju 2027. godine. Od 29. lipnja do 4. srpnja u grad bi trebali stići najbolji mladi plivači Staroga kontinenta, njihovi treneri, stručni stožeri, sportski dužnosnici i pratitelji. Za grad koji tek gradi ozbiljniju turističku infrastrukturu bit će to prvi veliki međunarodni test, ali i promocija kakvu bi teško mogao kupiti klasičnom marketinškom kampanjom.
– Kada smo krenuli u ovaj projekt, Europsko juniorsko prvenstvo nije nam bilo primarni cilj. Ali kada izgradite infrastrukturu ovakve kvalitete, onda se otvore vrata koja prije niste mogli ni pokušati otvoriti. To prvenstvo pokazuje da Wellovar neće biti važan samo Bjelovaru – govori Hrebak. Posebna se pozornost posvećuje cijenama ulaznica i paketa. Konačni cjenik bit će predstavljen prije otvaranja, no najavljeno je da će ulaz biti povoljniji nego u usporedivim hrvatskim i slovenskim toplicama. Posebno će se poticati dolasci radnim danima, kada će biti dostupne kraće i jeftinije ulaznice, pogodnosti za umirovljenike te mjesečni paketi koji će kombinirati kupanje, teretanu i korištenje sauna. Takav model posebno je namijenjen Bjelovarčanima i stanovnicima okolnih općina. Dok će vikendom glavninu gostiju vjerojatno činiti obitelji i posjetitelji iz udaljenijih krajeva, tijekom tjedna kompleks bi trebao postati dio svakodnevnog života lokalnog stanovništva odnosno mjesto za jutarnje plivanje, rehabilitaciju, vježbanje, saunu ili nekoliko sati obiteljskog odmora poslije posla.
U krugu kratke vožnje od Wellovara živi oko 70 tisuća ljudi. Veliko Korenovo automobilom je udaljeno svega nekoliko minuta od Bjelovara, a blizu su i općine Rovišće, Kapela, Veliko Trojstvo, Nova Rača, Štefanje, Sveti Ivan Žabno... Upravo u tom bazenu lokalnih korisnika Grad vidi temelj cjelogodišnjeg poslovanja. – Nama nije cilj da ljudi ovamo dođu jednom godišnje. Cilj je da Wellovar Bjelovarčanima postane ono što su im danas teretana, šetnja ili odlazak na kavu. Da ga redovito koriste i da si to mogu priuštiti. Zato će preko tjedna cijene biti posebno povoljne – najavljuje Hrebak. Otvaranje će, ako sve prođe prema planu, biti upravo onakvo kakvo priliči najvećem projektu u gradskoj povijesti: veliko, svečano i, prema gradonačelnikovim riječima, grandiozno. Detalje još ne želi otkriti, ali kaže da će sudjelovati orkestar, poznati izvođači i sinkronizirane plivačice. Jedno je, međutim, sigurno: gradonačelnik neće biti taj koji će prvi skočiti u bazen. – Mene sigurno nećete gledati u toj ulozi. Bit će drugih koji će ući u vodu i napraviti ono što treba. Ja ću biti sasvim zadovoljan ako toga dana budem stajao pokraj bazena i gledao ljude kako uživaju – govori.
Dok izlazimo iz kompleksa, oko nas se i dalje čuju brusilice, bušilice i strojevi. Kamioni ulaze na gradilište, radnici nose pločice, montiraju opremu, poravnavaju teren i dovršavaju ogradu. Rok je blizu, a posla još ima. No sada se već jasno vidi ono što se prije devet godina moglo vidjeti samo u mašti dvojice ljudi koji su stajali pokraj zarasle farme i rukom provjeravali je li voda doista topla. - Ovo je ostvarenje sna. Ne samo mojega, nego sna brojnih ljudi koji su u njemu sudjelovali i vjerovali da Bjelovar može napraviti nešto ovako veliko. Wellovar je projekt generacije. Gradili smo ga za ljude koji danas žive ovdje, ali i za one koji će ga koristiti za 30 ili 50 godina – zaključuje Hrebak. Prije devet godina na tome je mjestu tekla neugledna mlaka voda prema kojoj je tada ''novopečeni'' gradonačelnik bio poprilično sumnjičav. Danas se iznad nje uzdiže najveći projekt u povijesti Bjelovara. Ponekad je, čini se, za ostvarenje ''projekta generacije'' dovoljno da jedan čovjek prepozna priliku i drugi mu povjeruje.
Otvori KEKS Pay
Bravo za Bjelovar i gradonačelnika. To ti je tako kada netko voli svoj posao i grad i stigne napraviti i toplice i olimpijski bazen ujedno. Mislim da bi Tomašević trebao ići na instrukcije kod Hrebaka. Jer Tomašević nezna napraviti nitii toplice a neće biti ni novog olmpijskog bazena. Previše vremena troši se na sve samo ne na Grad. Oni bi neku Vlast u čitavoj državi i radno vrijeme troše na to a ne za ono šta ih plaćamo.