Do kraja sljedećeg tjedna čelnici triju političkih stranaka, koji su
autori sporazuma iz Pruda i Banje Luke, razmijenit će konkretne
prijedloge ustavnih rješenja uoči novog sastanka koji će se
održati 23. veljače 2009. godine u Mostaru, a čiji će domaćin biti
predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Već tada bi mogla biti i javno
usuglašena ključna načela zbog kojih su predsjednici Dragan
Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik pristali na kompromis.
Početak izrade
Jedan od temeljnih dogovora je vezan uz sami početak izrade ustavnoga
akta. U pitanju je preambula Ustava koja jamči opstanak Bosne i
Hercegovine. Kako doznaje Večernji list, to je bio ključni razlog
zašto je bošnjački politički lider Sulejman Tihić
pristao na druge kompromise o ustroju četiri federalne jedinice na
središnjoj razini vlasti.
Tako bi se u preambuli Ustava izravno navelo da se bilo koja od četiri
federalne jedinice ne može jednostrano izdvojiti iz državne zajednice
Bosne i Hercegovine bez suglasnosti preostale tri jedinice.
To bi bio napredak u odnosu na dosadašnji aneks IV.
Daytonskog sporazuma. Naime, iako se u preambuli aktualnog Ustava
navodi kako se poštuje suverenitet, teritorijalni integritet
i politička nezavisnost Bosne i Hercegovine, izrijekom se ne spominje
mogućnost odcjepljenja dijela sadašnjih unutarnjih struktura.
Opstanak države
Ovakvo novo rješenje moglo bi djelomično umiriti strahove
dijela bošnjačke javnosti koja u Prudskom sporazumu, a
napose u Banjolučkoj izjavi, iščitava put za realizaciju
najavljivanih projekata odcjepljenja Republike Srpske i, s druge
strane, uspostave Herceg-Bosne koja bi, kako se tumači u Sarajevu,
imala iste separatističke nakane.
Dapače, novim se rješenjima u cijelosti uklanjaju slične
sumnje i cementira opstanak države BiH.
Istodobno, buduće bi federalne jedinice trebale imati teritorijalni
diskontinuitet, što sporazum čini dodatno kvalitetnim budući
da bi se time i u praksi onemogućilo komadanje zemlje, jer je to
neizvedivo s manjim enklavama. Uz to, trojica lidera nastojat će
postići dogovor kako bi se izbjeglo krivo tumačenje i zastoji, ali i
česti ustavni sporovi oko toga tko je za što zadužen.
Cilj je da se u cijelosti izbaci podjela nadležnosti između tijela
vlasti države te s druge strane federalnih jedinica i općina.
Sada su brojne nadležnosti u podijeljenoj nadležnosti između države i
entiteta, odnosno županija. Ubuduće bi federalne jedinice imale
isključivu ovlast nad važnim pitanjima za pojedine narode, kao
što su obrazovanje, mediji, kultura.
OTKRIVAMO Ključni dio sporazuma o ustavnoj reformi
Otvori KEKS Pay
