Nidal Malik Hasan, bivši vojni psihijatar koji je 2009. godine u vojnoj bazi Fort Hood ubio 13 ljudi i ranio još 32, trebao bi biti pogubljen strijeljanjem 3. prosinca. Pentagon je najavio da će pogubljenje biti prenošeno uživo, nakon što je američki ministar obrane Pete Hegseth poručio da će ono biti javno.
Sjedinjene Američke Države planiraju javni prijenos pogubljenja Nidala Malika Hasana, bivšeg vojnog psihijatra osuđenog za jedan od najsmrtonosnijih napada na američku vojsku u njezinoj novijoj povijesti. Prema najavi američkog ministra obrane Petea Hegsetha, Hasan bi trebao biti pogubljen strijeljanjem 3. prosinca u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu, gdje je 2009. počinio napad. Pentagon je u četvrtak potvrdio da će pogubljenje biti prenošeno uživo, a dodatne pojedinosti tek trebaju biti objavljene.
Hegseth je o tome govorio u srijedu u intervjuu za konzervativni medij Real America's Voice News, tijekom posjeta američkom nosaču zrakoplova USS Abraham Lincoln. Na pitanje o pogubljenju poručio je da će javnosti omogućiti da ga prati. Upitan je li Hasan uputio kakve posljednje zahtjeve ili se obratio Trumpovoj administraciji, Hegseth je kratko odgovorio: "Nije me briga. Vidjet ćemo ga 3. prosinca." Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell prethodno je u ponedjeljak objavio da je predsjednik Donald Trump odobrio Hasanovo pogubljenje.
Hasan, tada 39-godišnji bojnik američke vojske i vojni psihijatar, 5. studenoga 2009. ušao je u medicinsku zgradu u Fort Hoodu u kojoj su vojnici čekali u dugim redovima na cijepljenje i liječničke preglede prije odlaska na služenje u inozemstvu. Ondje je izvukao pištolj i otvorio vatru na pripadnike američke vojske.
Prije pucnjave uzviknuo je "Allahu akbar", što na arapskom znači „Bog je velik”. U napadu je ubijeno 13 ljudi, a još 32 osobe su ranjene. Napad je izazvao nevjericu u američkoj vojsci, osobito zato što ga je počinio njezin vlastiti pripadnik, psihijatar čiji je posao bio brinuti se o mentalnom zdravlju vojnika. Tijekom suđenja otkriveno je da se Hasan za napad pripremao tjednima. Među ostalim, snimio je prodavača koji mu je pokazivao kako promijeniti spremnik pištolja koji je kupio. Posjetio je i streljanu u blizini Austina, gdje je od instruktora tražio savjete o brzom i preciznom ponovnom punjenju oružja. Njegovo brzo ponovno punjenje otežalo je vojnicima da ga zaustave. Istražitelji su u zgradi pronašli 146 čahura, a deseci dodatnih čahura pronađeni su izvan nje, gdje je Hasan pucao u leđa vojnicima koji su bježali prema parkiralištu.
Tijekom postupka Hasan je tvrdio da je napadom želio spriječiti američke vojnike da odu u Afganistan i ondje ubijaju njegove sunarodnjake muslimane. Vojni sudac nije mu dopustio da takvo opravdanje iznese kao obranu na suđenju. Hasan se u sudskom postupku gotovo uopće nije pokušavao braniti. Kada je preuzeo vlastitu obranu, poroti je rekao da će dokazi pokazati da je upravo on počinio pucnjavu. Opisao se kao vojnik koji je "promijenio stranu". Na kraju je osuđen za ubojstvo 13 osoba i ranjavanje još 32.
Iako je Pentagon najavio datum pogubljenja, stručnjaci za vojno pravo upozoravaju da ono možda neće biti provedeno prema planu. Hasan bi mogao odbiti suradnju i podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu u civilnom pravosuđu, poznat kao habeas corpus, čime bi se postupak mogao znatno odgoditi. Eugene R. Fidell, gostujući predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale i stručnjak za vojno pravo, upozorio je da bi pravni postupci mogli potrajati toliko dugo da nadžive aktualnu američku administraciju. Pritom je istaknuo da nije moguće znati bi li sljedeća administracija imala jednaku sklonost provedbi pogubljenja.
Ako bude provedeno prema najavljenom planu, Hasanovo pogubljenje strijeljanjem bit će izniman događaj u povijesti američke vojske. Hegseth je izjavio da vojska nije pogubila pripadnika vlastitih redova strijeljanjem još od Drugog svjetskog rata. Posljednje vojno pogubljenje u SAD-u provedeno je 13. travnja 1961., kada je vojnik John Bennett obješen. Najava javnog prijenosa posebno je osjetljiva i zbog Trumpovih ranijih izjava o pogubljenjima u Iranu. Američki predsjednik ranije je prijetio ozbiljnim posljedicama ako iranske vlasti pogube prosvjednike, a mogućnost takvih egzekucija spominjao je i u kontekstu opravdavanja američke vojne akcije protiv Irana.
FOTO USKOK i policija pred kućom Dragana Bakovića Bambura: Istražitelji češljaju Čepinsku skupinu
Izgraditi “kršćanski zid”