S prosječnom cijenom hektara od 2809 eura Hrvatska je prema Eurostatu u 2016. bila zemlja s jednom od najnižih cijena poljoprivrednog zemljišta. Cijena hektara u nas je, naime, bila čak 22,5 puta niža od 62.972 eura, koliko se cijenio hektar obradive zemlje u Nizozemskoj.
Kao najskuplja kad je riječ o obradivim površinama, Nizozemska je u 2016. cijenu i “podebljala” za 1572 eura u odnosu na godinu prije te za 12.171 eura u odnosu na 2011., dok se najjeftiniji hektari nude u Rumunjskoj, za oko 1958 eura. Gledano po regijama, najskuplji hektari prodavali su se u talijanskoj regiji Liguriji, za vrtoglavih 108.000 eura, a najjeftiniji na jugozapadu Bugarske, za 1165 eura.
U Hrvatskoj, u kojoj je prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta rasla za 83 eura u odnosu na 2015., najskuplja je jadranska Hrvatska, u kojoj je zemlja čak i pojeftinila u 2016. za 54 eura. Hektar se, naime, plaćao u prosjeku 4652 eura, dok su u unutrašnjosti cijene porasle za 89 eura – na 2739 eura. U susjednoj Deželi hektar se cijenio na prosječnih 17.136 eura, a u Mađarskoj, primjerice, na 4182 eura. Promatrano u petogodišnjem razdoblju, vrijednost obradive zemlje najviše je rasla u Češkoj, i to trostruko, a slijede Litva, Estonija, Letonija...
znaci Nizozemci placaju skupo zemlju i opet mogu zivjeti od nje. Nasi seljoberi imaju najeftiniju zemlju i nista im se ne isplati proizvoditi.